U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine formiran je predmet kojim je obuhvaćena prodaja državnog zemljišta na planini Jahorini privatnoj teslićkoj kompaniji "Drvo-Export".
To je potvrđeno iz Tužilaštva BiH za Radio Slobodna Evropa u petak, 2. avgusta.
"U Tužiteljstvu BiH je dana 9. maja ove godine, zaprimljen podnesak - prijava, koja je putem Sistema za automatsku alokaciju predmeta dodijeljena u rad postupajućem tužitelju", stoji u pisanom odgovoru iz Tužilaštva BiH.
U odgovoru nije precizirano šta je sve dio prijave, ko je podnio prijavu, niti u kojoj fazi je trenutno predmet.
Državno zemljište na Jahorini, kod Sarajeva, čiju prodaju je 11. jula poništio Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH), uknjiženo je u vlasništvo kupca, kompaniju "Drvo-Export" i pored odluke o poništavanju prodaje.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno 30. jula u Ministarstvu trgovine i turizma bh. entiteta Republika Srpska.
Vlada RS početkom ove godine prodala je za oko 21 milion evra 56,4 hiljada kvadratnih metara zemljišta na Jahorini. Ustavni sud BiH je naložio Vladi RS da poništi sve aktivnosti u vezi s prodajom tog zemljišta.
No, RSE je i uvidom u parcele putem e-katastra entitetske Uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove utvrdila da je vlasništvo nad državnim zemljištem preneseno na "Drvo-Export".
U Ministarstvu trgovine i turizma ističu da su potpisivanje notarskog ugovora o prodaji, zatim uplata novca, a potom i knjiženje zemljišta na novog vlasnika urađeni prije odluke Ustavnog suda BiH, te u skladu sa "Ustavom i dejtonskim nadležnostima RS".
Iz Geodetske uprave RS nisu odgovorili na upit o knjiženju državnog zemljišta na Jahorini na teslićku kompaniju.
Ustavni sud BiH, pored prodaje zemljišta u RS, poništio je isti dan i odluku Vlade Federacije BiH kojom je 2023. godine prenamijenila 72 hiljade kvadratnih matara šumskog zemljišta kod Vareša i dala ga na "privremeno korištenje" britanskoj kompaniji Adriatic Metals.
Ustavni sud BiH naglasio je da se u oba slučaja radi o državnoj imovini koja je pod zabranom raspolaganja i da entiteti nisu nadležni "na bilo koji način" raspolagati tom imovinom.
"Vlada FBiH i Vlada RS nisu bile nadležne da svojim odlukama na bilo koji način raspolažu navedenom državnom imovinom", navedeno u saopštenju Ustavnog suda BiH, nakon sjednice 11. jula.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koji je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH 2005. godine, propisano da ta zabrana ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona o državnoj imovini na državnom nivou.
Zakonom, koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH, trebala bi se urediti prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, naveo je Ustavni sud BiH koji nije precizirao na koji način bi se pitanje državne imovine trebalo urediti.
Parlamentarna skupština BiH nije donijela takav zakon, a Ustavni sud BiH navodi da to ne može biti opravdanje entitetskim vladama da neovlašteno raspolažu državnom imovinom.
Vlasti Republike Srpske pokušale su donijeti više zakona o državnoj imovini, uključujući zakone o šumama, rijekama i poljoprivrednom zemljištu kojima bi se taj entitet postao vlasnik javnih dobara na teritoriji tog entiteta, ali su ih poništili ili visoki predstavnici međunarodne zajednice ili Ustavni sud BiH.
Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, za RSE su ranije kazali da je "bilo kakva prodaja ili drugi oblik raspolaganja sredstvima državne imovine" izričito zabranjena i da su svi akti o raspolaganju tom imovinom ništavni.
Iz OHR su dodali da su i ranije "upozoravali potencijalne investitore i kupce državne imovine na negativne pravne posljedice" kao i da treba pronaći "prihvatljivo i održivo rješenje za pitanje državne imovine" i usvojiti zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH.
