Teško je očekivati da će skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, koji je formiran uz pomoć Evropske Unije(EU), okončati reformu izbornih zakona do proklamovanog 15. novembra, jer je dio opozicionih stranaka napustio zajednički rad i najavljuje proteste, a vladajuće stranke odbijaju jedinstven opozicioni preijdlog o formiranju predizborne tehničke Vlade.
"Prilično je nerealan rok da će do 15. novembra sve biti završeno", navodi politički analitičar Zlatko Vujović za Radio Slobodna Evropa (RSE) i dodaje:
"Čak i kada bi se završilo, pitanje je da li je to dobro. Iz prostog razloga što nema dovoljno vremena da se vide predložena rješenja, da raspravlja stručna i šira javnost o tome. Ne sprovode se takve reforme na prečac kako su očigledno neki mislili".
Dva mjeseca od početka rada skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva, obilježili su politički sukobi među političkim strankama, a to je rezultiralo činjenicom da je vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) ne prihvata jedinstven zahtjev opozicije da se formira tehnička Vlada.
Zbog toga je opozicioni Demokratski front (DF) napustio skupštinski Odbor i najavio pokretanje novog talasa protesta protiv vlasti.
DF: Ovog puta do kraja
Najavljujući nove proteste, jedan od lidera DF-a Andrija Mandić je poručio "da će ovoga puta ići će do kraja". Ta najava stiže na četvrtu godišnjicu velikih oktobarskih protesta DF- a.
Mandić je u četvrtak u Skupštini pozvao ostatak opozicije i građane da organizuju velike proteste, vjerujući da će tako uspjeti da obore režim.
"Građani Crne Gore, DF iskazuje potpunu spremnost da poslije svih ovih progona naših političara posebno sada otvorenog progona poslanika i predsjednika Pokreta za promjene Nebojše Medojevića kao i nemogućnosti dobijanja tehničke Vlade što je dominantno u interesu ostataka opozicije da predložimo svima da izađemo na ulice i snagom naroda oborimo ovaj režim i dobijemo poštene izbore za godinu dana", kazao je Mandić.
Dijalog uz pomoć EU
Na osnovu dosadašnjeg toka političkog dijaloga u Skupštini Crne Gore, Milica Kovačević, iz nevladinog Centra za demokratsku tranziciju (CDT), očekuje da će se rok za pripremu reformisanog zakonodavstva morati produžiti, a da odluka o nadzoru nad sprovođenjem novih zakona ili tehničkoj Vladi zavisi od političke volje.
"Još uvijek nisu gotovo ni nacrti u okviru radnih grupa. Ja sam uvjerena da će se rok za pripremu reformisanog zakonodavstva morati produžiti. Što se tiče pitanja o dogovoru o nadzoru nad implementacijom usvojenih rješenja, on jeste najteži u političkom smislu jer je to politička odluka koja mora da se donese", kaže Kovačević.
Podsjetimo, početak dijaloga između vlasti i opozicije o smirivanju političke krize, uveliko je pomogla EU koja je bila medijator početka dijaloga kroz formiranje skupštinskog Odbora. U međuvremenu je EU na najvišem nivou donijela odluku o odlaganju početka pregovaračkog procesa za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, što je otvorilo spekulacije o budućem odnosu prema Zapadnom Balkanu uopšte.
Zlatko Vujović smatra da tek treba vidjeti kakav će biti odnos EU prema Crnoj Gori, odnosno da li će nastaviti da ohrabruje domaće političke subjekte da postignu dogovor o ključnim političkim problemima:
"Ako ne bude ohrabrenja (od strane EU), ako ne bude jasne poruke prije svega od onih koji su blokirali Sjevernu Makedoniju i Albaniju, onda svakako da će izostati motivacija od strane crnogorske vlasti na ustupke prema opozicije. Ovjdje prije svega mislim na ustupak oko formiranja tehničke Vlade. Tehnička Vlada je moguća, ona je u slučaju prethodnih izbora (2016. godine) odigrala pozitivnu ulogu i poželjna je u ovom slučaju. Međutim takav ustupak, koji nije standard, niti je nešto na šta je vlast obavezna, moguć je samo ako postoji veliki pritisak, sa jedne strane od EU, a sa druge strane kao obećanje da će to unaprijediti određene procese. Pitanje je da li EU ima dovoljno snažnu 'šargarepu' za crnogorsku vlast da napravi jedan tako veliki ustupak".
O Crnoj Gori i 'mentoru'
Na drugoj strani Milica Kovačević kaže da je Crna Gora preuzela obavezu iz procesa evropskih integracija, postizanje fer i slobodnih izbora, te da EU ne treba da bude mentor:
"Moramo pokazati određenu dozu zrelosti koja podrazumijeva i uključuje sposobnost da političke krize sami rješavamo i da nalazimo izlaze iz njih. Ako nama još uvijek treba mentor ili tutor, onda zaista treba da razmislimo da li smo spremni za napredovanje u integracijama i imamo li pravo da se ljutimo na EU zbog tog novog stava o Balkanu".
Govoreći na okruglom stolu "Reforma izbornog zakonodavstva i tehnička Vlada- preduslovi za izlazak iz političke krize", urednik Centra za istraživačko novinarstvo Slavoljub Šćekić je između ostalog ocijenio da Crna Gora treba da dostigne standarde izbornog procesa koji je upravo održan na Kosovu.
"Ovih dana sam, kao novinar koji se 40 godina bavi i političkim zbivanjima na ovom prostoru, na neki način bio oduševljen i posramljen istovremeno, rezultatima izbora na Kosovu. Gdje se sve odigralo na neki način vrlo brzo, jednostavno, izbori su završeni, vlast je promijenjena i dosadašnja vlast je odmah čestitala, priznala izborni rezultat i rekla vidimo se na sljedećim izborima. Mi imamo ozbiljan problem u Crnoj Gori, a on je iskustveni", ocijenio je Šćekić.
Na istom okruglom stolu je predsjednik Građanskog pokreta URA (Ujedinjena reformska akcija) Dritan Abazović saopštio da nije cilj narednih izbora da opozicija pobijedi vladajući DPS, nego je cilj da se održe izbori na kojima niko ništa neće moći da ukrade.
Do narednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori je ostalo još manje od godinu. Političke partije bi trebalo da pronađu model za održavanje izbornog procesa koji bi prihvatili svi učesnici bez obzira na izborni rezultat.
Prethodni izborni proces iz 20016. godine je opterećen optužbama da su ti izbori bili duboko neregularni, kako zbog navodnog pokušaja 'državnog udara' zbog čega se sudi i dvojici lidera opozicionog Demokratskog fronta, tako i zbog sumnji u postojanje nelegalnog finansiranja vladajuće Demokratske partije socijalista, zbog čega je pod istragom visoki funkcioner Slavoljub Stijepović.
Facebook Forum