U pokušaju da dijalog vlasti i opozicije o uslovima za održavanje izbora pomjere sa mrtve tačke, evropski predstavnici, nakon razgovora sa opozicionim predstavnicima održanih 24. septembra, o tome su danas razgovarali i sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore Zoranom Pažinom.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Pažin je ukazao da je vladajuća većina bezrezervno otvorena za dijalog sa opozicijom, kako bi svi naredni izbori u Crnoj Gori bili održani po najvišim međunarodnim standardima. Naglasio je, međutim, da aktuelni zahtjevi opozicije za tehničkom vladom nemaju ni političko, ni demokratsko, a ni ustavno uporište
"Ne vjerujem da je tehnička vlada opcija za izlazak iz krize, jer zahtjev za njeno formiranje nije utemeljen i ne vidim da ni u Evropskoj uniji prepoznaju potencijalnu korist od toga modela", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) politička analitičarka Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Tehnička vlada, za i protiv
A upravo "tehnička vlada" bile su prve riječi svih predstavnika opozicije nakon sastanka sa evropskim ambasadorima u sjedištu delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici u utorak, 24. septembra. Na pitanje novinara šta je njihov uslov svih uslova da bi parlamentarni izbori naredne godine bili slobodni i fer, dali su gotovo istovjetan odgovor.
"Mi smo veoma jasno saopštili da nemamo povjerenja u sprovođenje zakona, ukoliko to ne bude kreirano kroz određeni model tehničke vlade", rekao je Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije (SDP).
"Jednostavno nemamo povjerenja da se bez tehničke vlade može sveobuhvatna izborna reforma sprovesti u djelo", naveo je Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA.
"Za sada ne prepoznajemo želju i spremnost Demokratske partije socijalista da razgovara o tehničkoj vladi", prokomentarisao je Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta (DF).
Samo nekoliko sati kasnije, poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić potvrdio je kako u toj partiji i dalje nema ni želje ni spremnosti za formiranje tehničke vlade, što smatra zahtjevom opozicije koji nije realan. Nikolić je poručio predstavnicima EU u Crnoj Gori da im je, kako je rekao, DPS sa svojim koalicionim partnerima jedini konstruktivni politički činilac i da problem u reformi izbornog zakonodavstva ne leži na njihovoj, već na strani opozicije.
"Kada je u pitanju tehnička vlada, DPS je već nekoliko puta odgovarala na tu temu i te zahtjeve. Dakle, ne postoji nikakvo realno utemeljenje i realan uslov za formiranje tehničke vlade. Svakako da smo spremni da razgovaramo prije svega u Skupštini i kroz nadležni Odbor o daljoj reformi izbornog zakonodavstva", naveo je Nikolić.
Milutin Đukanović iz opozicionog saveza Demokratski front, koji bojkotuje rad u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, ipak očekuje da EU izvrši pritisak na DPS da pristane na tehničku vladu.
"Možda, ako vidimo signale da je neko spreman da se formira tehnička vlada, koja bi ozbiljno pristupila implementaciji izbornog zakonodavstva, možda se vratimo u Odbor. Ali za sada ne vidimo da je Evropska komisija spremna da izvrši pritisak na vladajuću partiju u Crnoj Gori", kaže Đukanović.
Daliborka Uljarević smatra da bi za opoziciju, umjesto ponavljanja mantre o tehničkoj vladi, bilo učinkovitije da postignu saglasje u zahtjevima za konkretna zakonska rješenja koja mogu unaprijediti izborni ambijent.
"I da za to traže podršku od Evropske unije, u smislu potrebnog pritiska na DPS, a ne da gube vrijeme a i kredibilitet u ultimativnom insistiranju na tehničkoj vladi, za koju ne znaju jasno da objasne kako bi ona primjenjivala ono što Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu bude usvojio", konstatuje Uljarević.
Podsjetimo, poslije jučerašnjeg razgovora opozicije kod šefa delegacije Evropske unije Aiva Orava, na čiju inicijativu je sastanak održan, u saopštenju za javnost EU je zatražila od svih političkih partija da učestvuju u radu Odbora za izmjenu izbornog zakonodavstva.
No, ni nakon pet sjednica Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao privremeno parlamentarno radno tijelo, nije odmakao od pokušaja definisanja dnevnog reda, kao ni utvrđivanja njenog tačnog sastava, u kome je sedam mjesta predviđeno za opoziciju a sedam za poslanike vladajuće koalicije.
Rad tog Odbora oročen je do 15. novembra, do kada bi trebalo da se izmjene zakoni iz korpusa izbornih, obave kadrovske promjene u Savjetima Radio Televizije Crne Gore (RTGC) kao i Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), odnosno depolitizaciju svih institucija koje imaju veze sa izborima.
Uljarević: Opozicija treba da iskristališe sopstvene prioritete
Lider opozicionih Demokrata Aleksa Bečić ocjenjuje i da se "materijal" na kome treba da porade nagomilao u protekloj godini.
"Imali smo u ovoj godini, o čemu sam govorio našim uvaženim međunarodnim predstavnicima tri velike korupcionaške afere. Afere Koverat, afera Stanovi, afera Vrhovno Tužilaštvo. Dobili smo novi Savjet RTCG i novi Savjet ASK-a, koji su po meni sada zavisniji od vlasti nego što su to bilo oni prethodni", kaže Bečić.
I tu Daliborka Uljarević smatra da opozicija treba da iskristališe sopstvene prioritete.
"Da li suštinski i sistemski želi da doprinese poboljšanju uslova za održavanje izbora naredne godine i primjenu usaglašenih rješenja preko ključnih institucija, a to su: Državna izborna komisija (DIK), Agencija za sprječavanje korupcije (ASK), Agencija za elektronske medije (AEM), Radio Televizija Crne Gore (RTCG), kao i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT), ili samo fiksirati tehničku vladu, što je po mom sudu kontraproduktivno za interese opozicije u cjelini", konstatuje Uljarević.
Koizvjestioci PSSE: Crna Gora na prekretnici
Sve u svemu, da je Crna Gora na prekretnici, ocijenili su i koizvjestioci Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) pošto su od 11. do 13. septembra boravili u Podgorici.
"Sadržaj izbornih reformi koje su potrebne prije parlamentarnih izbora i način na koji politički akteri pregovaraju su od najvišeg značaja za ponovno uspostavljanje povjerenja građana Crne Gore u izborni proces", konstatovali su predstavnici u PSSE Jonut-Marian Stroe i Ana Mulder.
Osim za izborne reforme, oni su izrazili zabrinutost zbog situacije u kojoj se nalaze mediji, nezavisnosti sudstva, a apostrofirali su i da je upitan način na koji je reizabrana predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koja je nedavno počela treći mandat na toj funkciji.
Kako god, Daliborka Uljarević smatra da opozicija prethodno mora da iscrpi sve institucionalne mehanizme, prije nego što eventualno pređe na vaninstitucionalno djelovanje kako bi ostvarila svoje zahtjeve.
"U tom kontekstu meni mnogo puta pominjani bojkot izbora ne izgleda kao realna opcija, već ga više razumijem kao dio pregovaračkog argumenta sa kojim opozicija pokušava da sebe jače pozicionira. Takođe, trenutno ne vidim ni potencijal za radikalizaciju političkih prilika. Na drugoj strani potencijalni protesti mogu biti koristan, podržavajući mehanizam onome što treba da bude konstruktivan i koordinisan rad opozicije u Odboru, ako bi bili dobro organizovani", ocjenjuje Uljarević.
Ipak, da Crnu Goru čeka vruća politička jesen pokazuje i najava reaktiviranja građanskih protesta, koji je pokret Odupri se, nakon ljetnje pauze, zakazao već za ponedjeljak 30. septembra.
Facebook Forum