Dostupni linkovi

Rudo na granici izumiranja


Rudo - uzgajanje ljekovitog bilja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Pozitivan primjer iz ovog mjesta je Goran Đurović koji je odlučio uzgajati neven. Od ovog ljekovitog bilja pravi proizvode koje distribuira širom BIH. Napravio je malu porodičnu kompaniju od čijih prihoda danas mogu da žive. (Autor: Marija Arnautović, 2

Rudo, gradić na istoku Bosne, uskoro bi mogao da ostane bez mladih. U potrazi za poslom i obrazovanjem, oni odlaze iz ovog mjesta. Rijetko ko se vraća jer kako kažu, ne vide perspektivu u ovom dijelu Bosne.

U nevladinim organizacijama tvrde da se iseljavaju cijele porodice. U potrazi za poslom, jer fabrike ne rade, stanovnici Rudog odlaze u Srbiju i Crnu Goru.

Radmiloje Jakovljević, ne radi pet godina i jedan je od radnika fabrike Autodijelova. Cijeli radni vijek, skoro 30 godina radio je u odijelu Fabrike automobila – Priboj, smještenom u Rudom.

Danas odlazi u susjednu Crnu Goru, gdje radi najteže građevinske poslove i tako prehranjuje svoju četvoročlanu porodicu.
Radmiloje Jakovljević, Rudo, avgust 2010


„To najbolje ja znam kako preživljavam, pošto sam jedino muško u kući i idem onda da radim sve ono što sam mislio da nikada neću raditi“, kaže Radmiloje, prisjećajući se, kako su on i njegova žena zarađivali dovoljno novca i bili jedna od najimućnijih porodica u Rudom.

U Rudom su nekada radile tri velike fabrike u dijelu Fabrike automobila iz Priboja bilo je zaposleno oko 340 radnika. Niko od njih danas ne radi. Slično je i sa fabrikama Polimka i Rudoplast. Pogonio ovih fabrika danas su potpuno zatvoreni.

U Rudom ne žive loše samo bivši radnici od kojih je većina sada na birou za zapošljavanje. U ovoj opštini nema posla ni za mlade visokoobrazovane ljude. Većina njih, nikada se nakon završenog studija i ne vrati da živi u svoje mjesto.

Igor Spasojević, Rudo avgust 2010
Igor Spasojević studira pravo na Palama. Ljetnji raspust provodi u Rudom kod roditelja, ali svoju budućnost ne vidi tamo.

„Ne znam da će bilo ko da se vrati, nema razloga da se vrati, nema šta da radi ovdje, prvo nema posla“
, kaže Igor.

Mladi u ovom gradu nemaju nikakvih sadržaja. Sportska dvorana u koju je uloženo preko milion konvertibilnih maraka, radi se skoro šest godina, a mještani je u šali zovu „Skadar na Bojani“.

Opština Rudo bila je prva opština u Republici Srpskoj u kojoj je smjenjena Srpska demokratska stranka, a na vlast došao Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Vladavina SNSD-a


Dopisnik Večernjih novosti iz ove opštine Ratomir Milović, kaže da su građani koji su se prije samo nekoliko godina radovali toj smjeni danas potpuno razočarani.

Ratomir Milović, Rudo, avgust 2010
Dok razgovaramo sa njim na gradskom trgu pokazuje rukom hotel koji ne radi.

„Dva hotela u Rudom ne rade, a 1900. godine ovdje je bio hotel u kom je moglo spavati dvadesetak gostiju. Dođe godišnje osam milona maraka u opštinu, tako se hvali aktuelni načelnik , ali taj novac se izgubi, nema nijednog radnog mjesta od tih sredstava. Naroda je sve manje i u gradu i u selima, ovo je jedna katastrofa“, kaže Milović.

U opštini Rudo redovna primanja imaju samo budžetski korisnici, dakle oni koji su zaposleni u opštinskoj administraciji, zdravstvu i obrazovanju.

Pored svega malo ko u ovom gradiću spreman je reći da je javna tajna da se u tim ustanovama ne mogu zaposliti politički nepodobni, odnosno oni koji ne podržavaju vladajući SNSD.

Pored toga što radnici, građani i studenti iz Rudog tvrde da je situacija u ovoj opštini izuzetno teška, da nema posla i da mladi ljudi odlaze, načelnik Opštine Milko Čolaković kaže suprotno. Tvrdi da je iz godine u godinu sve bolje i da nije tačno da se iz ovog grada iseljavaju prije svega mladi.

„Ja nemam informacija da se mladi iseljavaju, ako to i jeste tako to je zbog pomodarstva“, kaže načelnik koji smatra da je za vrijeme njegove desetogodišnje vladavine mnogo toga urađeno u gradu.

Načelnik Opštine Rudo Milko Čolaković, avgust 2010
„Budžet opštine uvećan je sedam puta i sada iznosi 3,5 milona maraka, a od Vlade Republike Srpske u zadnje tri godine dobili smo preko šest milona“, kaže Čolaković. Bez obzira na to ko god posjeti Rudo može shvatiti da se u ovaj grad skoro ništa ne ulaže.

Budžet po glavi stanovnika


Građani se već više od godinu ne mogu normalno kretati ulicama koje, nakon rekonstrukcije vodovoda nikada nisu asfaltirane.

U šali kažu da opština Rudo ima najveći budžet po glavi stanovnika, jer su procjene da svega oko dvije i po hiljade ljudi živi u ovom gradiću, ali da od tog novca niko ništa nije vidio i dobio.

Svetlana Vuković, Rudo, avgust 2010
U Rudom godinama djeluje nevladina organizacija Luna. Iako aktuelna lokalna vlast na čelu sa SNSD-om neće to da prizna, direktorica Svetlana Vuković kaže da je trend iseljavanja iz opštine veliki, te da se iseljavaju cijele porodice.

„Jako mali broj stanovnika opština Rudo ima. Broj po biračkom spisku nije relevantan jer ne odgovara stvarnom broju žitelja u samoj opštini. Iako ne radi nijedna fabrika, lokalne vlasti pred svake izbore špekulišu tim da će fabrike početi da rade, a u njima nema zaposlenih ljudi“, objašnjava Vuković.

Povratnici bez posla


U Rudo se nakon rata vratilo oko 250 predratnih stanovnika. Većina njih živi u desetak kilometara udaljenom naselju Strgačina.

Asim Omeragić
jedan je od stanovika ovog sela. Vratio se prije devet godina. Polovina od 450 kuća koliko ih je bilo prije rata je popravljeno ali ljudi nemaju od čega da žive priča Asim.

Asim Omeragić, Rudo, avgust 2010
„Narod teško živi, sve je to odselilo u gardove, ali ja mislim da bi se osamdeset posto mladih kad bi imali uslove, prije svega zaposlenje, vratili da žive ovdje“, govori Asim i dodaje da iako su kuće urađene ljudi u naselju Strgačina nemaju od čega da žive.

Bošnjaci u skupštini opštine Rudo danas nemaju svog predstavnika. Na prošlim izborima izašlo je samo 46 glasača povratnika.

Načelnik Opštine Rudo Milko Čolaković smatra da je to zbog toga što Bošnjaci, kako kaže, nisu previše zainteresovani za život u Rudom.

„Malo njih je svo vrijeme tu, pogotovo u ovom povratničkom naselju Strgačina gdje je urađena sva infrastruktura. Struktura tog stanovništva je dosta nepovoljna, uglavnom je to starije stanovništvo, vrlo je mali broj mladih. Malo se uključuju u društveni život, osim lova tu su vrlo aktivni“, pojašnjava načelnik Rudog situaciju sa povratnicima.

Milovan Kostić, Rudo, avgust 2010
Kako bi olakšali život građanima Rudog nevladine organizacije u ovom gradiću pokrenule su projekat Narodne kancelarije. Svakodnevno ime se javlja desetine ljudi koji traže pomoć.

Koordinator Milovan Kostić kaže da se najviše građana obraća zbog prava radnih odnosa. Riječ je o radnicima iz fabrika koje su otišle pod stečaj, a oni ostali bez posla.

„Primjera radi imate radnike Rudoplasta koji nisu petnaest godina primili jednog dinara. Fabrika je pod stečajem. A da bi stvar bila još interesantnija sadašnji načelnik Opštine do početka ove godine bio je odgovorno lice u toj fabrici“
, navodi Kostić.

*****
Uz ovaj tekst uskoro ćemo objaviti i video reportažu iz Rudog, autora Marije Arnautović
.
XS
SM
MD
LG