Iranska nacionalna valuta, rial, pala je na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar, dok strategija "maksimalnog pritiska" predsjednika SAD-a Donalda Trumpa protiv ekonomije Islamske Republike i dalje uzima svoj danak.
Od 5. aprila, jedan dolar je na tržištima valuta koštao više od milion riala, dok su se prodavnice valuta ponovo otvarale nakon zatvaranja zbog proslave Persijske Nove godine, Nowruza.
AP je izvijestio da su na Ferdowsi ulici u Teheranu, srcu iranskih tržišta valuta, neki trgovci isključili elektronske znakove na svojim prodavnicama koji prikazuju trenutne kurseve jer se očekivalo da će rial vjerovatno dodatno pasti. "Isključili smo ga jer nismo sigurni u uzastopne promjene kursa", rekao je Reza Sharifi, radnik u jednoj mjenjačnici, za AP.
Trump je ponovo uveo kampanju "maksimalnog pritiska" protiv iranske ekonomije koju je započeo tokom svog prvog mandata dok Washington nastoji izvršiti pritisak na Teheran da pregovara o svom nuklearnom programu.
Teheran tvrdi da je njegov nuklearni sektor namijenjen isključivo za civilne svrhe, dok Sjedinjene Države optužuju Iran za pokušaj razvoja nuklearnog oružja.
"Kampanja maksimalnog pritiska devastirala je iransku ekonomiju i uskratila joj ključne resurse. Nuklearni Iran nije opcija", rekao je američki zakonodavac Mike Lawler (republikanac iz New Yorka) 1. aprila.
Demokratski zakonodavci su također priznali prijetnju koju predstavlja Iran, ali su naglasili važnost diplomatije. Trump je 2018. godine povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine, potpisanog sa svjetskim silama, i ponovo uveo sankcije koje su bile ukinute u zamjenu za ograničavanje iranskog nuklearnog programa.
Kada je sporazum stupio na snagu, rial se trgovao po kursu od 32.000 za dolar.
Trump je zaprijetio da će bombardovati Iran ako ne postigne dogovor s Washingtonom. Teheran je odbacio prijetnju, opisujući je kao "uvredu" za mir i sigurnost.
Krajem marta, Iran je dostavio službeni odgovor na pismo koje je poslao Trump, predlažući direktne pregovore za postizanje novog nuklearnog sporazuma.
Iran je odbacio direktne pregovore sve dok je kampanja "maksimalnog pritiska" na snazi, ali su kontradiktorne izjave iz Teherana navele neke stručnjake da spekulišu da bi takvi pregovori mogli biti nastavljeni.
Javni bijes raste u Iranu dok se ekonomska situacija zemlje pogoršava pod teškim američkim sankcijama, što vrši pritisak na reformističkog predsjednika Masuda Pezeshkiana, koji je izabran 2024. godine, što je izazvalo nade u bolje odnose sa Zapadom.
"Ova (ekonomska kriza) će učiniti da izgledi za promjene u (Iranu) budu nemogući u očima naroda... Ljuto i gladno društvo može izaći na ulice u bilo kojem trenutku", rekao je Saeed Peyvandi, profesor sociologije na Univerzitetu Paris 13, za Radio Farda RSE u februaru.
Penzioner koji je naveo samo svoje ime, Saeed, zbog straha od odmazde, rekao je za AP da bi, ako Iran prestane sa svojom neprijateljskom politikom prema vanjskom svijetu, moglo doći do financijskog olakšanja.
"Ako želimo živjeti udobno, trebali bismo održavati dobre odnose sa susjedima. Ne bismo im trebali pokazivati zube. Oni će učiniti isto", rekao je.
Uz izvještavanje Radio Farda RSE i AP
