Posjeta privremenog sirijskog predsjednika Ahmeda al-Šaraa(al Sharaa)Bakuu prošlog vikenda istakla je dramatičan zaokret u regionalnim savezima, izazvavši mješavinu zabrinutosti, sumnji i strateških preračunavanja u iranskim medijima.
Zvanična saopštenja nakon Šaraovog sastanka s predsjednikom Ilhamom Alijevim(Aliyev) naglasila su početak nove ere u sirijsko-azerbejdžanskim odnosima. Oba lidera su priznala prethodnu stagnaciju, direktno okrivljujući svrgnutog predsjednika Bašara al-Asada(Bashar al-Assad) zbog njegove "neprijateljske politike", te su se obavezali da će obnoviti i produbiti saradnju.
Posebno je značajno što je tokom posjete postignut dogovor o izvozu azerbejdžanskog gasa u Siriju preko Turske, a zvaničnici su taj sporazum nazvali prijeko potrebnim rješenjem za hroničnu energetsku krizu u Siriji.
U međuvremenu, razni mediji, uključujući izraelske, tvrdili su da su se sirijski i izraelski zvaničnici sastali na marginama ove posjete. Nije jasno da li je Šaraa prisustvovao sastanku, ali sama činjenica da je do takvog sastanka došlo – uz posredovanje Azerbejdžana, ključnog izraelskog saveznika u regiji – dodatno je izazvala zabrinutost u Teheranu.
Šaraa, bivši pobunjenik poznat pod ratnim imenom Abu Mohammed al-Džolani(Mohammed al-Jolani), udružio se s pobunjenicima koje podržava Turska i u decembru 2024. predvodio svoju frakciju Hayat Tahrir al-Sham (HTS) u munjevitoj ofanzivi koja je na kraju srušila vladu Bašara al-Asada, koju su podržavali Iran i Rusija.
Sigurnosni izazovi
Zajednička zabrinutost u iranskim medijima odnosi se na ono što se vidi kao premještanje militantnog prisustva sa sirijskog ratišta na Kavkaz – neposredno uz granicu s Iranom.
Arman-e Melli, reformistički orijentisan list, tvrdi da će jedan aspekt novog odnosa između Damaska i Bakua uključivati premještanje boraca iz Sirije preko Turske u baze u Azerbejdžanu – potencijalni razvoj događaja koji je opisan kao "misija" za Šaraua.
Pretpostavlja se da je prisustvo boraca namijenjeno destabilizaciji područja uz granice Irana i Rusije te izvođenju operacija usmjerenih protiv šireg saveza Kine, Rusije i Irana.
Konzervativni list Farhikhtegan iznio je sličan stav, tvrdeći da Šaraa vidi pregrupisavanje svojih boraca kao odgovor na zahtjev SAD-a da se strani borci uklone iz Sirije. Prema tom planu, navodi list, Azerbejdžan bi postao strateško čvorište – bilo kao polazna tačka za daljnje infiltracije u Kavkaz i Rusiju, ili kao mjesto za naseljavanje u područjima poput Karabaha.
Poruka Iranu
Izraelska mreža i24NEWS, pozivajući se na neimenovani sirijski izvor, tvrdi da su Izrael i Sjedinjene Države odlučile da Baku bude domaćin sastanka izraelskih i sirijskih zvaničnika kako bi se "poslala poruka Iranu".
Pozivajući se na taj izvještaj, iranski državni list Jam-e Jam tvrdi da, s obzirom na dosadašnju ulogu Bakua u navodnim antiiranskim operacijama i sumnje u saradnju s Izraelom tokom prošlomjesečnog rata, ovo može predstavljati "jasan dokaz" da neke susjedne zemlje sarađuju s Izraelom protiv Irana.
Jam-e Jam je posebno imenovao Azerbejdžan i njegove saveznike Tursku i Izrael kao zemlje koje učestvuju u "oblikovanju novih dinamika koje djeluju protiv interesa Irana".
List je zaključio da će Iran, u konačnici, morati zaštititi svoje nacionalne interese i diplomatski i sigurnosno – uključujući jačanje odnosa sa susjedima poput Armenije i Rusije, te zauzimanje čvrstog stava prema "provokacijama iz Bakua".
Teheran s rastućom zabrinutošću posmatra sve bliže veze koje Azerbejdžan uspostavlja s Izraelom.
U posljednjih nekoliko godina, partnerstvo se značajno proširilo, što je posebno vidljivo kroz produbljenu odbrambenu saradnju i odluku Bakua da 2023. godine otvori ambasadu u Tel Avivu – razvoj događaja koji je dodatno produbio iransko nepovjerenje.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan(Pezeshkian) prošlog mjeseca je pozvao Ilhama Alijeva da "istraži i provjeri" izvještaje prema kojima su izraelski dronovi, uključujući i mikro-dronove, ušli u iranski zračni prostor preko teritorije Azerbejdžana tokom 12-dnevnog rata koji je završen primirjem 24. juna.
Alijev je odbacio te optužbe, naglasivši da njegova vlada nikada ne bi dozvolila da se teritorija Azerbejdžana koristi protiv Irana.