Iran je opozvao svoje ambasadore u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj dok se bliži uvođenje UN sankcija Teheranu zbog njegovog nuklearnog programa.
Ukoliko se ne postigne vanredni dogovor za nekoliko sati, UN će ponovo uvesti kaznene mjere protiv Irana u ponoć 27. septembra.
Iransko ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da je pozvalo ambasadore kući na konsultacije nakon onoga što je nazvalo "neodgovornim potezom" tri stalne evropske članice Savjeta bezbjednosti UN.
Ujedinjene nacije, predvođene takozvanom evropskom trojkom - Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom - izgleda da će ponovo uvesti široke sankcije Iranu nakon što je Savjet bezbjednosti odbio zahtjev Rusije i Kine u posljednjem trenutku da se ta akcija odloži.
Ukoliko ne bude postignut vanredni dogovor u posljednjem trenutku, UN će 27. septembra ponovo uvesti niz mjera protiv Irana.
To uključuje embargo na konvencionalno oružje, ograničenja aktivnosti vezanih za balističke rakete, zabranu prerade i obogaćivanja uranijuma, globalno zamrzavanje imovine i zabrane putovanja iranskim pojedincima i entitetima.
"Savjet nema potrebnu garanciju da postoji jasan put ka brzom diplomatskom rješenju", rekla je 26. septembra Barbara Vudvord, ambasadorka Velike Britanije pri Ujedinjenim nacijama.
"Sankcije UN, usmjerene na iransko širenje oružja, biće ponovo uvedene ovog vikenda".
Teheran je odmah osudio akciju UN.
Ministar inostranih poslova Abas Aragči rekao je Savjetu bezbjednosti da je "težnja ka takozvanoj 'obnovi sankcija' jasna i dosljedna – pravno je ništavna, politički nepromišljena i proceduralno pogrešna".
Rekao je da Teheran "nikada neće popustiti" pritisku na svoj nuklearni program, za koji kaže da je isključivo u civilne svrhe, i insistirao je da zemlja ne teži nuklearnom oružju.
Uprkos ovim izjavama, Aragči je ostavio vrata otvorena za dalje razgovore tokom posljednja 24 sata prije nego što sankcije stupe na snagu.
"Diplomatija nikada ne umire", rekao je.
Kaznene mjere protiv Irana ukinute su kao dio sporazuma sa svjetskim silama iz 2015. godine, čiji je cilj bio sprječavanje Teherana da nabavi nuklearno oružje. Evropske potpisnice sporazuma optužuju Teheran za kršenje.
Kao dio procesa, Savjet bezbjednosti je morao da glasa u roku od 30 dana o rezoluciji o nastavku ublažavanja sankcija Iranu, za šta je potrebno najmanje devet glasova "za" i nijedan veto Sjedinjenih Država, Rusije, Kine, Velike Britanije ili Francuske da bi se usvojila.
Glasano je o takvoj rezoluciji 19. septembra, ali ona nije usvojena.
Ranije, 26. septembra, Savjet bezbjednosti je odbacio posljednji pokušaj Rusije i Kine da odlože ponovno uvođenje sankcija Iranu.
Dvije zemlje, obje sa bliskim vezama sa Teheranom, predložile su nacrt rezolucije kojim bi se dalo još pola godine za razgovore, odnosno rok do 18. aprila 2026. godine, rekli su diplomate novinskim agencijama, ali prijedlog nije dobio dovoljno glasova u Savjetu bezbjednosti.
"Nadali smo se da ćemo mi, evropske kolege u SAD, dvaput razmisliti i da će se opredijeliti za put diplomatije i dijaloga, umjesto svoje nespretne ucjene", rekao je zamjenik ruskog ambasadora pri UN Dmitrij Poljanski prije glasanja.
"Da li su Vašington, London, Pariz, Berlin napravili neke kompromise? Ne, nisu", rekao je.
Kina, Rusija, Pakistan i Alžir u Savjetu su podržali davanje Iranu još šest mjeseci. Devet zemalja je glasalo protiv, a dvije su bile uzdržane.
Nakon glasanja, Poljanski je rekao Savjetu da "nije bilo ponovnog uvođenja sankcija i da ih neće biti. Bilo koji potezi da se ožive antiiranske rezolucije Savjeta bezbjednosti, koje su bile na snazi prije 2013. godine, ništavne su".
Poljanski nije dao detalje, i nije bilo odmah jasno kako će Rusija preduzeti mjere da zaustavi ponovno uvođenje sankcija.
Behnam Ben Taleblu, stručnjak za Iran u Fondaciji za odbranu demokratija sa sjedištem u Vašingtonu, rekao je da ponovno uvođenje sankcija neće imati uticaja ako se sankcije ne primjene. To je sljedeća bitka za Vašington i njegove evropske saveznike.
"Ja ću pratiti da li će Trampova administracija i Evropljani moći da ponovo formiraju panel stručnjaka koji će se baviti sprovođenjem sankcija 2025. godine", rekao je za Radio Slobodna Evropa.
"Tako ću procijeniti da li je ponovno uvođenje sankcija uspješno. Ne radi se o ovoj birokratskoj borbi, radi se o birokratskim borbama koje tek predstoje [oko sprovođenja]".
Evropska trojka (E3) je saopštila da će biti spremna da produži rok ako Iran ispuni niz uslova, uključujući direktne pregovore sa Sjedinjenim Državama o svom nuklearnom programu, omogućavanje nuklearnim inspektorima UN pristupa nuklearnim lokacijama i objašnjenje više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma za koje IAEA tvrdi da posjeduje Teheran.
Aragči i IAEA su 26. septembra saopštili da je tim inspektora iz nadzorne organizacije UN sada u Iranu, iako su detalji držani u tajnosti.
Evropljani su rekli da to nije dovoljno da se spriječi ponovno uvođenje sankcija 27. septembra.
U komentarima novinarima nakon glasanja, iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da je njegova zemlja spremna da bude "transparentna u vezi sa našim visoko obogaćenim uranijumom". Ali je dodao da je "zid nepovjerenja" između Teherana i Vašingtona "prilično visok".
Nove kazne će doći pored postojećih sankcija protiv Irana, mjera koje su ozbiljno osakatile iransku ekonomiju.
Iranski zvaničnici su pokušali da umanje uticaj vraćanja sankcija UN, ali stručnjaci su rekli da će one snažno pogoditi Iran, oslabivši valutu, između ostalog.
