Dostupni linkovi

Trump kaže da je 'gotovo' s dogovorom s Iranom posle novih napada

Predsednik SAD Donald Tramp tokom NATO samita u Ankari, 8. jul 2026.
Predsednik SAD Donald Tramp tokom NATO samita u Ankari, 8. jul 2026.

Američki predsednik Donald Tramp (Trump) izjavio je u sredu da je "gotovo" sa sporazum s Iranom posle obnovljenih sukoba u poslednjih nekoliko sati.

Tramp je tokom samitu NATO-a u Ankari takođe rekao da je iransko rukovodstvo "ološ", da su "lažovi" i "prevaranti".

Ranije u sredu su se sirene za vazdušnu opasnost oglasile Bahreinu i Kuvajtu, gde su vlasti saopštile da postoji pretnja od neprijateljskih udara.

Pratite nas na Telegramu

SAD su pokrenule novu rundu vojnih udara protiv Irana i povukle ključno izuzeće od sankcija koje pokriva prodaju iranske nafte, nakon što su optužile Teheran da napada komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu, dovodeći u opasnost krhko primirje.

Ta dva poteza predstavljaju najozbiljniju krizu otkako su SAD i Iran prošlog meseca potpisali 60-dnevni memorandum o razumevanju za okončanje neprijateljstava i ponovno otvaranje jedne od najvažnijih pomorskih tačaka na svetu.

Tramp je sugerisao da je sporazum sada mrtav.

"Za mene, mislim da je gotov. Ne želim više da imam posla s njima. Oni su ološ", rekao je Tramp. "Oni su bolesni ljudi. Vode ih bolesni ljudi. Oni su zlobni, nasilni ljudi i da imaju nuklearno oružje, upotrebili bi ga. Što se mene tiče, gotovo je".

Tramp je dodao da se pregovori s Iranom mogu nastaviti, ali je dodao: "Što se mene tiče, to je samo gubljenje vremena baviti se njima. Oni su lažovi".

Kasnije su diplomatski izvori za RSE rekli da Tramp nije ponovio ovu izjavu na sastanku iza zatvorenih vrata sa liderima NATO-a.

Pretnja u vezi sa memorandumom o razumevanju sa Iranom uopšte nije razmatrana, naveli su izvori.

Zajedničko saopštenje sa samita sadrži samo jednu rečenicu o Iranu, u kojoj se navodi: "Saveznici ponovo naglašavaju da Iran nikada ne sme da ima nuklearno oružje i pozivaju Iran da u potpunosti poštuje slobodu plovidbe u Hormuskom moreuzu".

Američka vojska je saopštila da su napadi bili direktan odgovor na iranske napade na tri komercijalna broda koja su prolazila kroz Ormuski moreuz, uključujući katarski tanker za tečni prirodni gas.

"Napadi su osmišljeni da nanesu velike troškove za gađanje i napad na komercijalne brodove s posadom nevinih civila na međunarodnom plovnom putu", saopštila je Centralna komanda SAD (CENTCOM), nazivajući postupke Irana "neopravdanim, opasnim i jasnim kršenjem primirja".

Iranski mediji su izvestile o višestrukim eksplozijama na jugu Irana, uključujući ostrvo Kešm, u gradu Sirik i blizu strateške luke Bandar Abas. Američki zvaničnici nisu odmah precizirali koje su mete pogođene.

Iran je kasnije saopštio da je ciljao američke vojne lokacije u Bahreinu i Kuvajtu. Obe zemlje su izvestile da im je aktivirana protivvazdušna odbrana, a kuvajtska vojska je saopštila da je presrela "dve neprijateljske balističke rakete i 13 neprijateljskih dronova".

Vašington obnavlja ekonomski pritisak

Uz vojne napade, Ministarstvo finansija SAD je povuklo ovlašćenje za prodaju iranske nafte, vraćajući sankcije koje su suspendovane prema prošlomesečnom memorandumu o razumevanju.

Američki zvaničnik rekao je za RSE da odluka odražava dugogodišnji stav administracije da svako ekonomsko olakšanje zavisi od toga kako Iran poštuje sporazum.

"Kao što su predsednik Tramp i administracija više puta potvrdili, Memorandum o razumevanju koji je na snazi s Iranom u potpunosti je zasnovan na učinku. Iran će imati koristi samo ako pokaže dobro ponašanje", rekao je zvaničnik.

"Iranski postupci u moreuzu potpuno su neprihvatljivi za Sjedinjene Države i biće suočen s posledicama. Naši pregovarači nastavljaju da rade u dobroj veri na postizanju konačnog sporazuma", dodao je on.

Izuzeće, koje je prvobitno trebalo da bude na snazi do 21. avgusta, omogućilo je Iranu ograničen izvoz sirove nafte i određene finansijske transakcije u okviru napora da se stabilizuje brodski saobraćaj kroz Ormuz.

Vašington navodi da je Teheran prekršio svoju obavezu napadajući brodove koji su koristili brodski koridor koji štite SAD u blizini Omana, umesto severne rute za koju je Iran insistirao da brodovi treba da koriste.

Prema rečima zvaničnika zaduženih za pomorsku bezbednost, napadnuta su tri komercijalna broda, uključujući katarski brod za tečni prirodni gas Al Rekajat, čija je posada navodno uputila poziv za pomoć pošto je dron udario blizu njegove mašinske prostorije.

Zajednički pomorski informativni centar je potom podigao nivo pretnje za komercijalne brodove u Ormuzu na "ozbiljan".

Regionalne vlade su brzo osudile napade.

Katar je napad na jedan od svojih brodova nazvao "ozbiljnim i eksplicitnim kršenjem" međunarodnog prava i naveo da će Iran snositi punu pravnu odgovornost.

Saudijska Arabija je slično optužila Teheran da ugrožava međunarodnu plovidbu i globalno snabdevanje energentima.

Iran optužuje SAD za kršenje sporazuma

Teheran je odbacio opravdanje Vašingtona, optužujući SAD da su više puta prekršile okvir za prekid vatre.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je ukidanje suspenzije sankcija na prodaju iranske nafte prekršilo stav 10 onoga "Islamabadskog sporazuma", potpisanog 18. juna.

U oštro formulisanom saopštenju, Ministarstvo je navelo da su SAD počinile "i manje i veće prekršaje" sporazuma u protekle tri nedelje.

Ministarstvo je upozorilo da će Iran "preduzeti sve mere koje smatra neophodnim da zaštiti svoje nacionalne interese i bezbednost" i da smatra Vašington odgovornim za "posledice ovog kršenja obaveza".

Iran takođe tvrdi da je memorandum dao Teheranu, u konsultaciji s Omanom, primarnu odgovornost za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i upravljanje brodovima koji prolaze kroz njega.

Iranski zvaničnici su branili predloge o naplaćivanju brodovima usluga pomorske bezbednosti, tvrdeći da zaštita plovidbe nosi značajne troškove.

Međutim, zapadne vlade i brodske kompanije odbacuje sve tranzitne takse, upozoravajući da bi mogle da liče na prisilnih plaćanja, a ne na legitimne pomorske usluge.

Rizici po diplomatiju

Analitičari kažu da ukidanje izuzeća od sankcija povećava pritisak na Teheran, ali i rizikuje da potkopa krhki diplomatski okvir pre nego što se pregovori završe.

Bret Erikson (Brett Erickson), stručnjak za sankcije u kompaniji Obsidian Risk Advisors, doveo je u pitanje da li ukidanje izuzeća pruža značajan ekonomski uticaj.

"Dokazi jednostavno nisu potkrepili strah. Tokom trajanja Opšte licence X, Iran je premestio desetine miliona barela nafte, ali nikada nismo videli talas novih kupaca van Kine", rekao je Erikson za RSE.

"Ekonomski ustupak se pokazao relativno skromnim. Njegovo ukidanje sada rizikuje urušavanje celog Memoranduma o razumevanju zbog koristi koja se nikada nije pokazala posebno značajnom", dodao je on.

Zineb Ribua (Riboua), istraživačica u Centru za mir i bezbednost na Bliskom istoku Instituta Hadson, rekla je za RSE da administracija možda koristi izuzeće kao dodatni adut u pregovorima, umesto da potpuno napusti diplomatiju.

Ona je rekla da su sporovi oko zamrznute iranske imovine nisu rešeni tokom pregovora i sugerisala da bi novi potez mogao biti usmeren na jačanje pregovaračke pozicije Vašingtona pre isteka 60-dnevnog pregovaračkog perioda.

Ribua je, međutim, upozorila da strategija nosi značajne rizike, posebno za globalna energetska tržišta.

Iako bi dodatni pritisak mogao uticati na pregovore, ona je upozorila da bi kontinuirana nestabilnost u Ormuskom moreuzu mogla da održi troškove osiguranja na visokom nivou i da bi mogla ponovo da podstakne inflatorne pritiske u Evropi i drugde kroz više cene energenata.

Povezani sadržaji
XS
SM
MD
LG