Godinama se iranska ekonomija suočava s poteškoćama zbog međunarodnih sankcija i lošeg administrativnog upravljanja.
Od kada su američki i izraelski vazdušni napadi pogodili zemlju 28. februara, situacija se znatno pogoršala.
Napadima je pogođena već dotrajala infrastruktura, uništavani su pogoni, čeličane, mostovi i luke. Još teže posljedice imaju udari na naftna i gasna postrojenja, dok je američka blokada saobraćaja prema iranskim lukama koje i dalje funkcionišu gotovo u potpunosti presjekla glavnu životnu liniju Teherana – prihode od nafte.
Sa valutom na istorijskom minimumu u odnosu na dolar i gašenjem interneta koje paralizuje poslovanje, analitičari navode da se iranska ekonomija sada nalazi na nepoznatom terenu.
"Dakle, osim ako režim ne bude tražio ustupke od Sjedinjenih Država kako bi se blokada ukinula, ekonomija će ostati u izuzetno lošem stanju", rekao je Jason Tuvey, zamjenik glavnog ekonomiste za tržišta u razvoju u londonskoj kompaniji Capital Economics.
"Ali, na kraju, sve se svodi na to koliki stepen ekonomskog bola je iranski režim spreman da podnese kako bi ostvario svoje vojne i geopolitičke ciljeve", dodao je.
Situacija je postala toliko teška da visoki zvaničnici više ne mogu da negiraju razmjere štete.
Guverner Centralne banke Irana Abdolnaser Hemmati navodno je pozvao predsjednika Masuda Pezeshkiana da preduzme hitne korake za stabilizaciju ekonomije, uključujući ponovno uspostavljanje punog pristupa internetu i nastojanja ka postizanju mirovnog sporazuma s Vašingtonom.
Vladina portparolka Fatemeh Mohajerani procijenila je da ukupna šteta na infrastrukturi, stambenim i poslovnim objektima izazvana ratom iznosi 270 milijardi dolara – što je otprilike devet puta više od ukupnog javnog budžeta Irana za 2025. godinu i oko 60 posto ukupne ekonomske proizvodnje zemlje, navodi ekonomski portal Eghtesad News.
Iranski zvaničnici procjenjuju da će troškovi obnove iznositi oko 300 milijardi dolara samo za civilnu infrastrukturu, dok će dodatni troškovi nastati zbog drugih poremećaja u ekonomiji, poput gubitka poslovanja i potrebe za povećanim socijalnim izdvajanjima.
Prema riječima Gholamhosseina Mohammadija, zamjenika iranskog ministra rada, preliminarne procjene pokazuju da je sukob doveo do gubitka više od milion radnih mjesta i da je dva miliona ljudi direktno ili indirektno ostalo bez posla.
Vrijeme izbijanja rata dodatno je pogoršalo razaranje iranskog tržišta rada.
Prema pisanju iranskog ekonomskog dnevnika Donya-e Eqtesad, proljeće je tradicionalno period najvećeg zapošljavanja – platforma za zapošljavanje Iran Talent navodi da se u tipičnom proljećnom mjesecu bilježi oko 65.000 slobodnih radnih mjesta.
Ove godine broj dostupnih poslova pao je za 80 posto. Od pet poslova iz prošlog proljeća, sada je ostao samo jedan.
Na strani potražnje brojke su jednako zabrinjavajuće.
Dana 5. maja, platforma za zapošljavanje Jobvision zabilježila je dnevni rekord od 318.000 podnesenih biografija – 50 posto više od ranijeg rekorda od 212.000.
Jaz između broja ljudi koji traže posao i dostupnih radnih mjesta nikada nije bio veći.
U međuvremenu, analitičari navode da je razaranje ekonomije dodatno pogoršano državnom obustavom interneta, koja traje već 66 dana. Blokada iranskoj digitalnoj ekonomiji svakog dana nanosi štetu između 30 i 80 miliona dolara ozbiljno pogađajući elektronsku trgovinu, logistiku i tehnološki sektor, kao i brojne male preduzetnike čije je poslovanje praktično zaustavljeno.
Kao znak rastuće zabrinutosti, Sindikat za produkciju i izdavaštvo sadržaja, koji predstavlja kompanije u digitalnom sektoru, pozvao je na siguran pristup internetu za građane Irana. U oprezno formulisanom saopštenju objavljenom 4. maja, sindikat je naveo da, iako podržava odluke vlasti u vanrednim okolnostima, svaka politika u ovoj oblasti treba da se razvija uz učešće privatnog sektora.
"Egzistencija miliona Iranaca izgrađena na digitalnim osnovama ne smije biti igračka frakcijskih političkih interesa", navodi se u saopštenju.
Iranski rijal se u međuvremenu urušavao paralelno s ekonomijom.
Na slobodnom tržištu sada se trguje iranskim rijalom po kursu od oko 1,9 miliona za dolar – više nego dvostruko u odnosu na prije godinu dana, prema podacima TGJU, iranskog servisa za praćenje tržišta zlata i deviza.
Sa prihodima od nafte blokiranim američkom pomorskom blokadom i privredom nesposobnom da generiše oporezive prihode, vlada se suočava sa strukturnom krizom finansiranja.
Govoreći za Radio Fardu Radija Slobodna Evropa, Dalga Khatinoglu, energetski stručnjak za Iran sa sjedištem u Azerbejdžanu, rekao je da će Iran morati da smanji proizvodnju nafte i gasa ukoliko se blokada nastavi, jer se kapaciteti za skladištenje iscrpljuju. Procijenio je da bi, ako američka blokada potraje još mjesec dana, iranska proizvodnja nafte pala za 1,2 miliona barela dnevno.
"To će biti veoma bolno za Iran", rekao je Khatinoglu.
Fiskalne posljedice ne svode se samo na izgubljenu proizvodnju.
Iranski ekonomista Majid Salimi Borujeni upozorio je u ekonomskom dnevniku Jahan-e-Sanat da je svaki rast prihoda od nafte usljed viših cijena tokom zatvaranja Hormuškog moreuza privremen i da će troškovi poslijeratne obnove daleko nadmašiti te prihode.
Bez pouzdanih izvora prihoda, tvrdi on, monetarno finansiranje deficita – praktično štampanje novca – može postati jedina preostala opcija, što nosi rizik dodatnog ubrzanja inflacije, koja već premašuje 70 posto.
