Nakon gotovo dvije nedelje eskalacije retorike koja je skoro dovela do kolapsa diplomatije, Iran i Sjedinjene Države su se složili da nastave nuklearne pregovore - ovog puta u Rimu.
Ipak, dok se pregovarači spremaju za sastanak, obje strane se fokusiraju na svoje osnovne zahtjeve, podižući ulog za ono što bi mogla biti odlučujuća runda diplomatije.
Glavna prepreka ostaje obogaćivanje uranijuma.
Sjedinjene Države, pod predsjednikom Donaldom Trumpom, insistiraju da Iran mora da obustavi sve aktivnosti obogaćivanja, zahtjev koji je američki specijalni izaslanik Steve Witkoff nedavno nazvao ključnim "jer obogaćivanje omogućava naoružavanje".
Američki državni sekretar Macko Rubio potvrdio je ovo 21. maja kada je na saslušanju senatskog odbora rekao da je "svaki nivo domaćeg obogaćivanja neprihvatljiv i predstavlja direktnu prijetnju".
Iran, u međuvremenu, ne pokazuje znake povlačenja.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei odbacio je američke zahtjeve kao "skandalozne" i "besmislene", a ministar inostranih poslova Abas Arakči insistirao je da će Iran obogaćivati uranijum "sa ili bez sporazuma".
"Nikada nismo napustili diplomatiju. Još uvijek procjenjujemo da li se na taj datum i na toj lokaciji mogu održati korisni i produktivni pregovori ili ne", rekao je Arakči 21. maja, nekoliko sati pre nego što je Oman objavio da će se sljedeća runda razgovora održati u Rimu 23. maja.
Domaće politike komplikuju kompromisno rješenje
Uprkos ovom napretku, očekivanja ostaju niska. Obje strane su jasno stavile do znanja da se njihovi fundamentalni stavovi nisu promijenili, a atmosfera je ispunjena sumnjom.
"Ne mislim da će nuklearni razgovori sa Amerikom donijeti rezultate. Ne znam šta će se desiti", rekao je Hamnei ranije ove nedelje.
Ali Vaez, direktor iranskog programa u Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da američki zahtjev za nultim obogaćivanjem proizilazi iz "preovlađujuće percepcije" u Washingtonu da je Islamska republika veoma slaba.
"Dakle, vjerovanje je da je kompromis oko obogaćivanja greška i da Sjedinjene Države moraju barem pokušati da dobiju ono što su oduvijek željele", rekao je Vaez za Radio Farda, Iranski servis Radija Slobodna Evropa.
Domaća politika i u Washingtonu i u Teheranu dodatno komplikuje kompromis.
U Sjedinjenim Državama, Trumpova administracija je pod pritiskom tvrdokornih kongresmena da traži potpunu zabranu obogaćivanja – preko 200 republikanskih zastupnika je nedavno poslalo pismo u kojem pozivaju na odsustvo ustupaka po ovom pitanju.
Iran se, u međuvremenu, suočava sa unutrašnjim pritiskom da brani ono što mnogi vide kao simbol nacionalnog ponosa.
"Postoje ozbiljna domaća ograničenja koja sprječavaju mogućnost kompromisa o ovom fundamentalnom pitanju", rekao je za Iranski servis RSE Robert Einhorn, bivši specijalni savjetnik američkog State Departmenta za neširenje oružja.
"Svi Iranci širom političkog spektra veoma su ponosni na program obogaćivanja", tvrdio je, dodajući da su i Trump i iransko rukovodstvo pod pritiskom.
Vaez je rekao da još nije jasno da li je zahtev Trampove administracije da Iran odustane od obogaćivanja bio njen krajnji cilj ili idealan ishod, ali je spekulisao da će to biti jasno u naredne dvije ili tri nedelje.
Izraelski faktor i prijetnja ratom
Izvještaji početkom ove godine tvrdili su da je Tramp povukao Izrael od pokretanja napada na iranska nuklearna postrojenja u korist diplomatije sa Teheranom. Ali američki predsednik je upozorio da ako pregovori propadnu, vojna opcija je veoma verovatna.
CNN je ranije ove nedelje izvijestio da novi američki obavještajni podaci ukazuju na to da se Izrael aktivno priprema za mogući napad na iranska nuklearna postrojenja ako pregovori propadnu.
Američki zvaničnici navode presretnute izraelske komunikacije i vojne manevre kao dokaz da Izrael razmatra mogućnosti. Ova nadolazeća prijetnja dodaje hitnost, ali i opasnost pregovorima u Rimu, jer bi svaka vojna akcija mogla da pokrene širi regionalni sukob.
Menaše Amir, stručnjak za Bliski istok sa sjedištem u Izraelu, rekao je da je procjena u Izraelu da će pregovori propasti i da je Iran sada preslab da bi odgovorio na bilo kakav napad zbog toga što je Izrael oslabio regionalnu mrežu oružanih grupa Teherana i poremetio njegove kapacitete za proizvodnju raketa.
"Stav među izraelskim analitičarima je da je najbolje vrijeme za napad na Iran od sada i u narednih nekoliko nedelja", rekao je Amir za Radio Farda.
Rekao je da nije lako sa sigurnošću reći da li bi Izrael napao Iran bez dozvole SAD, ali je insistirao da zemlja "ima i sposobnost i hrabrost" da to učini, posebno zato što izraelska vojska "redovno trenira za ovo".
Dva glavna iranska nuklearna postrojenja su podzemno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanzu i lokacija Fordou, koja je zakopana duboko u planini. Neki stručnjaci dovode u pitanje da li bi čak i američko oružje moglo pouzdano da prodre i potpuno onesposobi ove utvrđene lokacije.
Ali, Amir je izgledao uvjeren da fizička lokacija neće biti prepreka za Izrael. Rekao je da "postoje metode" za uništavanje podzemnih nuklearnih postrojenja, ali je odbio da daje detalje, navodeći bezbjednosna ograničenja.
Kritičari vojne akcije kažu da, iako može uništiti fizičku infrastrukturu, neće moći da izbriše znanje.
Arakči je rekao da će Iran "preduzeti posebne mjere u odbrani naših nuklearnih postrojenja i materijala" ako međunarodna tijela ne uspiju da "preduzmu efikasne preventivne mjere" protiv izraelskih prijetnji.
Strpljenje Evrope posustaje
Stvari komplikuju zategnuti odnosi Irana sa Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom. Zajednički poznate kao E3, evropske sile su prijetile da će ponovo uvesti sankcije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija protiv Teherana ako ne postigne dogovor sa Washingtonom.
Iran je upozorio E3 na taj potez, a Arakči ga je nazvao "velikom greškom" koja bi imala "posljedice", uključujući potencijalno napuštanje Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja. "Vraćanje" UN sankcija je odredba nuklearnog sporazuma iz 2015. godine koji ističe u oktobru. E3 je navodno dala Iranu rok do kraja juna da postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama.
Islamska republika je značajno proširila svoj nuklearni program otkako se Trump povukao iz sporazuma iz 2015. godine tokom prvog mandata i ponovo uveo sankcije protiv Teherana.
Iran insistira da je njegov nuklearni program mirnodopskog karaktera i da nema namjeru da razvija bombu.
Ali sada obogaćuje uranijum do čistoće od 60 procenata, što je blizu nivoa za proizvodnju oružja i daleko iznad ograničenja od 3,67 procenata prema sporazumu iz 2015. godine.
Dok su se prethodne američke administracije mučile da okupe domaću podršku za nuklearni sporazum sa Iranom, posmatrači kažu da bi Trump, uprkos svom polarizujućem stilu, mogao da se suoči sa manjim otporom ako pregovara o sporazumu koji uključuje stroge uslove i praćenje.
Einhorn je rekao da su republikanci u Kongresu "skloni da podrže politiku Trumpa", dodajući da bi "svaki ugledan sporazum koji pregovara" američki predsjednik vjerovatno imao i podršku demokrata, posebno ako se smatra čvrstim i sprovodivim.
