Izrael pozvao stanovnike južnog Libana na evakuaciju

Iransko pravosuđe saopštilo je 31. marta ujutro da su još dvije osobe pogubljene pod optužbama za "članstvo" u Narodnoj mudžahedinskoj organizaciji Irana (MEK).

Identifikovani su kao Babak Alipour i Pouya Ghobadi. Pravosuđe ih je optužilo za "oružanu pobunu" i izvođenje "terorističkih operacija".

Dan ranije, 30. marta, pogubljeni su i Mohammad Taqavi Sangdehi i Akbar Daneshvar‑Kar pod sličnim optužbama.

MEK je iranska opoziciona grupa nastala 1960-ih, koja se protivila i šahu i Islamskoj Republici. Grupa je ranije bila na američkoj listi stranih terorističkih organizacija, ali je uklonjena s te liste 2012. godine.

U novembru 2025. Mai Sato, specijalna izvjestiteljica UN‑a za ljudska prava u Iranu, upozorila je da su slučajevi ove četvorice obilježeni ozbiljnim kršenjima prava na pravično suđenje, uključujući odgođen pristup advokatima i navode o mučenju, te da bi izricanje smrtne kazne u takvim okolnostima predstavljalo kršenje međunarodnog prava.

U maju 2022. godine, šef iranskih oružanih snaga pozirao je fotografima zajedno s tadžikistanskim ministrom odbrane na neotkrivenoj lokaciji u blizini Dušanbea, na ceremoniji na kojoj je najavljen veliki novi projekat.

Radilo se, kako su tvrdili, o prvoj iranskoj fabrici dronova u inostranstvu: postrojenju za proizvodnju taktičkih izviđačkih dronova Ababil 2, s navodnim dometom od oko 200 kilometara, manjim i jeftinijim od dronova Shahed koji su postali zaštitni znak iranskog vojnog izvoza.

Ni jedan od njih više nije na funkciji. Ministar odbrane Sherali Mirzo smijenjen je u kadrovskim promjenama u januaru prošle godine. General major Mohammad Bagheri poginuo je u zračnom napadu tokom 12‑dnevnog rata između Izraela i Irana u junu prošle godine.

Ali 2022. godine, Bagheri je izražavao optimizam zbog, kako je govorio, svijetle budućnosti.

"Danas smo došli u poziciju da, osim ispunjavanja domaćih potreba, možemo izvoziti vojnu opremu saveznicima i prijateljskim zemljama kako bismo ojačali sigurnost", rekao je.

Dan kasnije, tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon sastao se s Bagerijem, zvanično pozdravivši "odbrambenu i vojnu saradnju" između dvije zemlje. Ali gotovo četiri godine kasnije, i dalje nije jasno da li ta fabrika zaista proizvodi dronove, i ako ih proizvodi, gdje završavaju i ko ih koristi.

Pročitajte više OVDJE

Izraelska vojska saopštila je da je spremna za još nekoliko sedmica borbi s Iranom, nakon što je premijer Benjamin Netanjahu izjavio da je rat prošao "definitivno više od polovine".

Netanjahu je za Newsmax pojasnio da se ta procjena odnosi na napredak u vojnim ciljevima, a ne na vremenski okvir, te nije naveo koliko bi sukob mogao trajati.

Portparol vojske Nadav Šošani rekao je da će o trajanju sukoba odlučivati politički lideri, ali da je Izrael "spreman da nastavi operacije još sedmicama".

"Imamo ciljeve za to, municiju za to, i ljudstvo za to", dodao je.

Američki državni sekretar Marco Rubio takođe je 30. marta rekao da bi rat mogao potrajati "još nekoliko sedmica".

Uz izvještavanje AFP‑a

Američki predsjednik Donald Trump poručio je državama koje su odbile da pomognu Sjedinjenim Državama da deblokiraju Hormuški moreuz, a sada se suočavaju s nestašicama avionskog goriva, da kupuju američku naftu ili da odu na ovu stratešku rutu "i jednostavno je uzmu".

U objavi na društvenim mrežama 31. marta, američki lider kritikovao je zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva zbog "odbijanja da se uključe" u zajedničku američko‑izraelsku kampanju u Iranu.

Mnoge države, uključujući i bliske američke saveznike poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Japana, odbile su da učestvuju u operaciji održavanja održivog prolaza kroz Hormuški moreuz, iako su neke navele da bi se mogle priključiti takvoj misiji nakon okončanja rata s Iranom.

U odvojenoj objavi, Trump je posebno kritikovao Francusku jer nije dozvolila prelet avionima s vojnim zalihama namijenjenim Izraelu preko francuske teritorije. "SAD će ZAPAMTITI", napisao je.

Uz izvještavanje AFP‑a