Trump daje Iranu 48 sati da 'u potpunosti otvori' Hormuški moreuz ili će se suočiti s napadima na elektrane
Američki predsjednik Donald Trump dao je Iranu rok od 48 sati da "u potpunosti otvori" ključni Hormuški moreuz, vodeni prolaz širok 33 km kroz koji prolazi oko jedne trećine svjetske nafte koja se transportuje morem.
U objavi na društvenim mrežama u 19:44 po istočnom vremenu 21. marta, Trump je napisao:
"Ako Iran ne otvori u potpunosti, bez prijetnji, Hormuški moreuz u roku od 48 sati od ovog trenutka, Sjedinjene Američke Države će napasti i uništiti njihove različite elektrane, počevši od najveće! Hvala na pažnji po ovom pitanju. Predsjednik Donald J. Trump."
Nakon Trumpove objave, Jedinstvena borbena komanda iranske vojske saopštila je putem državnih medija da će, u slučaju napada na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu, kao odgovor biti gađani svi energetski objekti Sjedinjenih Američkih Država u regionu.
Iran je gotovo zatvorio moreuz uz svoju obalu nakon američko-izraelskih vazdušnih napada koji su započeli 28. februara. Teheran je takođe ispalio rakete na energetske objekte širom regiona Zaliva, ciljajući saveznike Sjedinjenih Američkih Država.
Trump je zahtijevao da zemlje koje koriste moreuz za transport svojih energetskih resursa učestvuju u misiji osiguranja ovog plovnog puta uz vojnu pratnju i druga sredstva.
Izrael i Iran podižu tenzije napadima u blizini nuklearnih objekata, izazivajući strah od katastrofe
Izrael i Iran, čini se, dodatno povećavaju rizik od velike katastrofe, pri čemu svaka strana izvodi napade u blizini nuklearnih objekata protivnika, podižući retoriku u Tel Avivu i Tehranu te izazivajući zabrinutost UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela.
Iranska raketa je 21. marta pogodila izraelski grad Dimona, u kojem se nalazi nuklearno postrojenje, što je Teheran naveo kao odgovor na napade na svoje postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanz ranije istog dana.
Izrael nikada javno nije priznao da posjeduje nuklearno oružje, a kompleks u Dimoni se službeno opisuje kao istraživački centar. Ipak, vjeruje se da se na toj lokaciji, nedaleko od glavnog grada, nalazi izraelski nuklearni arsenal, jedini takav u posjedu neke države na Bliskom istoku.
Nakon ranijeg napada na iranski objekat u Natanzu, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ponovo je pozvala na "vojnu suzdržanost kako bi se spriječila nuklearna nesreća".
IAEA je zatim ponovila poziv na "maksimalnu vojnu suzdržanost" nakon iranskog raketnog napada na Dimonu.
"IAEA je upoznata s izvještajima o incidentu u gradu Dimona u Izraelu, koji uključuje udar projektila, te nije primila nikakve naznake o oštećenju nuklearnog istraživačkog centra Negev", saopštila je agencija na platformi X.
"Informacije iz država u regionu ukazuju na to da nisu zabilježeni povišeni nivoi radijacije", dodaje se.
Eksplozija u blizini broda u vodama UAE, raketni napadi na Rijad
Britanski pomorski nadzorni organ saopštio je da je neidentifikovani projektil eksplodirao u blizini teretnog broda u vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata 22. marta.
Incident se dogodio oko 15 nautičkih milja sjeverno od Šardže i niko od članova posade nije povrijeđen, prema navodima Britanske uprave za pomorske trgovinske operacije.
Istovremeno, Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije navelo je da su tri balističke rakete ispaljene prema području Rijada, od kojih je jedna presretnuta, a dvije su pale u nenaseljena područja. Presretnuto je i pet dronova.
U drugom razvoju događaja, katarske vlasti su objavile da se vojni helikopter te zemlje srušio u regionalnim vodama zbog tehničkog kvara. Operacija potrage za članovima posade i putnicima helikoptera je u toku, a detalji o broju osoba na brodu još nisu objavljeni.
Vrijednost najvećih svjetskih aviokompanija pala za više od 50 milijardi dolara
Vrijednost 20 najvećih aviokompanija na svijetu pala je ukupno za oko 53 milijarde dolara od početka američko-izraelskog rata s Iranom krajem februara, izvijestio je Financial Times.
Aviacijska industrija prolazi kroz najgoru krizu od pandemije korona virusa, navodi se u izvještaju, jer je rat poremetio rad glavnih aerodroma širom Persijskog zaliva i prizemljio mnoge letove.
Rukovodioci aviokompanija takođe su upozorili na mogućnost nestašice goriva, zabrinutost koja raste kako rat ulazi u četvrtu sedmicu.
Cijena avionskog goriva, koje čini oko trećinu troškova aviokompanija, gotovo se udvostručila od početka rata, navodi Financial Times, što bi moglo dovesti do povećanja cijena avionskih karata.