Ponovo obustavljene operacije ukrcaja nafte u ključnoj luci Ujedinjenih Arapskih Emirata
Operacije ukrcaja nafte obustavljene su u luci Fudžajra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nakon što je napad dronom izazvao požar u naftnoj industrijskoj zoni emirata, javlja Reuters.
Fudžajra, smještena na Omanskom zaljevu neposredno izvan Hormuškog moreuza, obično je ključna izlazna tačka za oko milion barela sirove nafte dnevno, što čini oko 1 posto globalne potražnje.
Civilna zaštita sada radi na tome da požar stavi pod kontrolu, saopštile su vlasti Fudžajre, dodajući da nema prijavljenih žrtava.
Obustava predstavlja drugo veliko ometanje rada ove ključne luke za snabdijevanje brodova gorivom u posljednjih nekoliko dana. Operacije u Fudžajri obnovljene su tek 15. marta nakon odvojenog napada dronom tokom vikenda.
Na osnovu izvještavanja Reutersa
EU razmatra pomorsku misiju za osiguranje Hormuškog moreuza
Ministri vanjskih poslova Evropske unije razgovaraće o proširenju pomorske misije bloka u Crvenom moru kako bi se pomoglo u osiguravanju Hormuškog moreuza, izjavila je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas, dok je rat u Iranu u velikoj mjeri zaustavio brodski saobraćaj kroz ovaj ključni morski prolaz.
"U našem je interesu da Hormuški moreuz ostane otvoren, i zato također razgovaramo o tome šta možemo učiniti po tom pitanju", rekla je Kallas novinarima u Briselu uoči razgovora 16. marta.
Oko 20 posto svjetske sirove nafte inače prolazi kroz ovaj moreuz, a poremećaji su doveli do porasta cijena energije.
Jedna od opcija o kojoj će se razgovarati jeste proširenje mandata Operacije Aspides, pomorske misije EU pokrenute 2024. godine radi zaštite brodova od napada jemenskih pobunjenika Huta koje podržava Iran.
Kallas je rekla da bi prilagođavanje postojeće misije bilo najbrži način za jačanje sigurnosti na moru, iako se države članice moraju usaglasiti.
Alternativne opcije uključuju formiranje "koalicije voljnih", pri čemu je Francuska već signalizirala podršku "odbrambenoj" misiji za ponovno otvaranje moreuza.
Na osnovu izvještavanja AFP‑a
EU spremna odobriti nove sankcije Iranu zbog kršenja ljudskih prava
Ministri vanjskih poslova Evropske unije trebali bi danas na sastanku u Briselu potvrditi novi paket sankcija protiv Irana.
Zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza odnose se na 16 osoba i tri entiteta za koje blok smatra da su odgovorni za kršenja ljudskih prava tokom obračuna s demonstrantima u Iranu ranije ove godine.
Među onima koji su na meti sankcija su Qolam Ali Mohammadi, koji nadgleda sve iranske zatvore, i Mohammad Moazami Goudarzi, šef takozvane preventivne policije, ogranka nacionalne policije zaduženog za javni red i prevenciju kriminaliteta.
Sankcije obuhvataju i šefa sajber policije Velikog Teherana, Davuda Moazamija Goudarzija, koji, prema dokumentima u koje je imala uvid RSE, "često cilja disidente i protivnike režima, ali i značajne kulturne ličnosti koje se ne uklapaju u stroge društvene i rodne uloge, poput umjetnica".
Među entitetima koje Brisel uvodi pod sankcije nalazi se iranska grupa za sajberoperacije Emennet Pasargad, koja je optužena da je kompromitovala bazu podataka pretplatnika francuskog satiričnog magazina Charlie Hebdo i oglašavala je za prodaju na dark webu. Grupa je takođe optužena za hakovanje reklamnih bilborda tokom Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine.
Naji Research and Development Company (NRDC) – koja je razvila mobilnu aplikaciju Nazer, korištenu kao nadzorni alat za praćenje iranskih građana u svrhu provođenja zakona – također će biti sankcionisana.
Izrael tvrdi da je uništio avion Alija Hamneija na aerodromu u Teheranu
Izrael kaže da je uništio avion koji je pripadao ajatolah Ali Hamneiju, pokojnom vrhovnom vođi Islamske Republike, opisujući ga kao "stratešku imovinu", na aerodromu Mehrabad u Teheranu.
Radio Farda RSE‑a navodi da ne može potvrditi ovu tvrdnju, posebno usljed ratnih okolnosti i poremećaja na Internetu.
U izvještaju objavljenom na društvenoj mreži X na persijskom jeziku, izraelska vojska tvrdila je da je avion koristio Hamnei i drugi visoki zvaničnici režima, kao i pripadnici iranskih oružanih snaga, kako bi olakšali vojnu nabavku i upravljali komunikacijama kroz domaće i međunarodne letove sa zemljama tzv. "osovine otpora", labave mreže partnera i saveznika Irana na Bliskom istoku.
Izraelska vojska također je tvrdila da bi uništavanje aviona oslabilo sposobnost rukovodstva Islamske Republike da koordinira sa saveznicima, jača svoje vojne kapacitete i obnavlja svoje snage.