Trump kaže da misli da je Modžtaba Hamnei živ

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 6. avgusta da vjeruje da će se rat sa Iranom uskoro završiti, dok je naveo da se pregovori o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza nastavljaju.

Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, Trump je rekao da vjeruje da Iran ne može još dugo da izdrži sukob.

"Mislim da će se uskoro završiti. Ne mislim da mogu još dugo da izdrže", rekao je Trump, misleći na Iran.

Trumpovi komentari uslijedili su dok su Iran i Oman radili na predloženom sporazumu o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, iako su ključni detalji ostali neriješeni. Reuters je 5. avgusta izvijestio da bi predloženi aranžman mogao dati Iranu kontrolu nad dolaznim pomorskim saobraćajem kroz moreuz, dok su pitanja koja uključuju naknade i upravljanje odlaznim saobraćajem ostala predmet diskusije.

Sjedinjene Države su promovisale južnu pomorsku rutu kroz omanske vode kao alternativnu rutu kroz moreuz. Ruta je uspostavljena nakon što je centralni kanal smatran nebezbjednim zbog prijavljenih pomorskih mina.

Sjedinjene Države i Izrael su pokrenuli napade na Iran 28. februara, a sukob traje više od pet mjeseci. Iran je više puta napadao komercijalne brodove u i oko Ormuskog moreuza, uključujući brodove koji koriste južnu rutu kroz omanske vode.

Trump je takođe priznao da američka vojska ima nestašicu nekih vrsta municije.

Na pitanje o statusu zaliha američke municije, Trump je rekao da je neko oružje dostupno u gotovo neograničenim količinama, ali da su zalihe drugog ograničenije.

"Imamo određene vrste municije koje su veoma moćne, čije zalihe imamo neograničene, praktično neograničene. Imamo i druge gdje je malo teže", rekao je Trump.

Trump je rekao da američke odbrambene kompanije grade dodatne proizvodne pogone, uključujući pogone za rakete Patriot i Tomahavk.

Njegovi komentari uslijedili su nakon izvještaja Reutersa objavljenog 4. avgusta da je američka vojska potrošila veliki dio svojih globalnih zaliha visoko preciznih raketa dugog dometa tokom rata sa Iranom. Rakete uključuju taktičke raketne sisteme vojske, ili ATACMS, i precizne udarne rakete, ili PrSM. Dva izvora su rekla Reutersu da je vojska koristila "gotovo svo" to oružje.

Kuvajt je naredio zatvaranje škole koju finansira Iran u maloj zemlji Perzijskog zaljeva, prema državnim medijima.

Iran je ispalio hiljade balističkih projektila i borbenih dronova na američke saveznike u Perzijskom zalevu, uključujući Kuvajt, tokom petomjesečnog rata sa Sjedinjenim Državama.

Iran je optužio zalivske države, od kojih mnoge imaju američke vojne baze, da pomažu američkim ratnim naporima, što one poriču.

Kuvajtski ministar obrazovanja Seyyed Jalal Tabatabaei 6. avgusta oduzeo je iranskoj školi dozvolu i naredio njeno zatvaranje, izvijestila je kuvajtska državna novinska agencija KUNA. Vlasti nisu otkrile razlog odluke.

Škola je jedna od najvećih obrazovnih institucija u inostranstva koje finansira Iran. Prema navodima iranske ambasade u Kuvajtu, u školu je upisano oko 1.600 učenika.

U martu su Ujedinjeni Arapski Emirati pooštrili mjere protiv institucija povezanih s Iranom u zemlji, zatvorivši društveni klub i nekoliko škola.

Vlasti su takođe zatvorile Iransku bolnicu, državnu zdravstvenu ustanovu u Dubaiju. Bolnica, koja je zapošljavala oko 700 ljudi i kojom je upravljalo Iransko društvo Crvenog polumjeseca, bila je jedna od najstarijih zdravstvenih ustanova u zemlji.

Stručnjaci Ujedinjenih nacija pozvali su Iran da prekine ono što nazivaju eskalacijom proizvoljnog pritvaranja, prisilnih nestanaka, mučenja i pogubljenja pripadnika etničkih manjina u zemlji.

U izjavi objavljenoj 6. avgusta, stručnjaci UN-a rekli su da se teško stanje etničkih manjina pogoršalo od masovnih protivladinih protesta u januaru koji su predstavljali najozbiljniju prijetnju iranskim klerikalnim vladarima u proteklim decenijama.

Tokom demonstracija, vlasti su ubile hiljade ljudi i pritvorile hiljade drugih, od kojih su mnogi bili podvrgnuti mučenju, prema navodima grupa za ljudska prava.

Zapadni Iran, dom kurdske i azerbajdžanske manjine, bio je poprište nekih od najvećih protesta i najoštrijih vladinih obračuna.

Islamska Republika dugo je optuživana za potiskivanje i diskriminaciju etničkih manjina u zemlji.

"Izvještaji ukazuju na značajan porast proizvoljnih hapšenja i onoga što se čini politički motiviranim presudama, uključujući i one protiv pojedinaca iz etničkih manjina, koji se često hapše pod široko definiranim optužbama za nacionalnu sigurnost", rekli su stručnjaci UN-a.

Stručnjaci su rekli da je 2026. godine pogubljeno najmanje 24 pripadnika baluške manjine i 22 pripadnika kurdske manjine, a desetine drugih su u neposrednoj opasnosti od pogubljenja.

Stručnjaci UN-a rekli su da je zakon iz 2025. godine kojim se proširuje definicija špijunaže i drugih prekršaja nacionalne sigurnosti, uključujući neprijateljstvo protiv Boga, širenje korupcije na zemlji i oružanu pobunu protiv Islamske Republike, korišten, posebno protiv Kurda, "kao alat za suzbijanje neslaganja", rekli su stručnjaci.

Kurdi čine oko 10 posto od 88 miliona stanovnika Irana.

Iran je u julu pogubio najmanje 71 osobu, uključujući šest osoba koje su učestvovale u masovnim antivladinim protestima početkom godine, saopćila je nevladina organizacija Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Norveškoj.

U izvještaju objavljenom 6. augusta, IHR je naveo da je time ukupan broj zabilježenih pogubljenja u prvih sedam mjeseci ove godine dostigao najmanje 444. Još stotine ljudi, prema navodima ove organizacije, trenutno se suočavaju sa smrtnom kaznom.

Iran je zabilježio porast pogubljenja osoba koje organizacije za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima, od demonstranata do navodnih pripadnika zabranjenih grupa i osoba osuđenih za špijunažu, od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom 28. februara.

Aktivisti tvrde da je porast broja pogubljenja pokušaj vlasti da među Irancima stvore strah i spriječe ponavljanje masovnih demonstracija koje su u januaru uzdrmale klerikalne vlasti u zemlji.

"Duboko smo zabrinuti da će se tekući vojni sukob između Islamske Republike, Sjedinjenih Država i Izraela koristiti za intenziviranje pogubljenja pod izgovorom nacionalne sigurnosti", rekao je direktor IHR-a Mahmood Amiry-Moghaddam.

"Međunarodna zajednica mora odgovoriti snažnijim i bolje koordinisanim pritiskom protiv korištenja smrtne kazne od strane Islamske Republike."