Teheran tvrdi da Iran i Oman postižu napredak u sporazumu o ruti kroz Hormuški moreuz

Iranski vojni izvori negirali su tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Teheran zatražio od Washingtona da se suzdrži od novih napada, prenijela je 2. augusta iranska novinska agencija Mehr.

Mehr, konzervativni medij, citirao je neimenovane izvore koji su Trumpovu izjavu nazvali "još jednom laži" i pokušajem da "ucjenjuje vladare Perzijskog zaljeva i vrši pritisak na njih prijetnjama".

Izvori su naveli da su iranske snage na najvišem nivou pripravnosti i spremne za svaki mogući razvoj događaja. Dodali su da će, ukoliko sukob postane neizbježan, "bojno polje biti presudno", bez obzira na to da li će Sjedinjene Države nastaviti napade ili se povući.

Trump je u objavi na svojoj platformi Truth Social 1. augusta napisao da su "Iran i druge zemlje Bliskog istoka upravo zatražili od nas da odgodimo svaki napad" jer su "dogovoreni okviri sporazuma".

Naveo je da bi sporazum uključivao "trenutno, potpuno i bezuslovno otvaranje Hormuškog moreuza" i kraj iranske "nuklearne prijetnje".

"Na osnovu tog zahtjeva pristao sam, radi buduće koristi svijeta i, isto tako, opstanka uspješnog i prosperitetnog Irana, otkazati napad, pod uslovom da brzo budemo mogli postići sporazum ", napisao je Trump.

Trump nije naveo ko je, prema njegovim tvrdnjama, u ime Irana uputio taj zahtjev.

Odvojeno je iranska novinska agencija Fars, koja je povezana s Korpusom islamske revolucionarne garde Irana, citirala izvor blizak iranskim pregovaračima koji je rekao da će Hormuški moreuz ostati zatvoren sve dok se nastavljaju "neprijateljske akcije Sjedinjenih Država".

Američki predsjednik Donald Trump kaže da je odlučio "odgoditi" sve nove napade na Iran, navodeći da su s Teheranom dogovoreni "okviri" sporazuma te dodao da se Izrael pridružuje toj obavezi.

"Sjedinjene Američke Države su spremne i potpuno pripremljene za djelovanje protiv Islamske Republike Iran, na nivou vojnog terora, snage i moći kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata. Uprkos tome, Iran i druge zemlje Bliskog istoka upravo su nas zamolili da odgodimo svaki napad jer su dogovoreni okviri sporazuma", napisao je Trump na Truth Socialu kasno 1. augusta.

"To bi uključivalo trenutno, potpuno i bezuslovno otvaranje Hormuškog moreuza, kao i kraj iranske nuklearne prijetnje."

"Na osnovu tog zahtjeva pristao sam, radi buduće koristi svijeta i, isto tako, opstanka uspješnog i prosperitetnog Irana, otkazati napad, pod uslovom da brzo budemo mogli postići sporazum", napisao je.

"Država Izrael pridružuje mi se u toj obavezi. Sada svi na posao i završite to!" dodao je Trump.

Trump je više puta prijetio velikim napadima na Iran, da bi ih potom otkazao, tvrdeći da je sporazum između Washingtona i Teherana na pomolu. Do sada je trajni mirovni sporazum ostao nedostižan, dok su obje strane nastavile razmjenjivati uzvratne napade.

Iako je Trump u početku tvrdio da je uklanjanje nuklearne prijetnje iz Teherana glavni cilj američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je počeo 28. februara, posljednjih sedmica fokusirao se na nesmetan prolaz brodova kroz strateški važan Hormuški moreuz.

Prije rata više od 20 posto svjetskih zaliha nafte i plina prolazilo je kroz taj moreuz, ali je Iran povremeno praktično zatvarao plovni put, uključujući napade na brodove za koje je tvrdio da nisu dobili odgovarajuće odobrenje iz Teherana. Iran je također prijetio uvođenjem naknada ili putarina za brodove koji prolaze kroz moreuz.

Sjedinjene Države i druge zemlje insistiraju da je riječ o međunarodnom plovnom putu koji nije pod kontrolom nijedne države.

Sjedinjene Države i Iran potpisali su 17. juna memorandum o razumijevanju u trajanju od 60 dana s ciljem okončanja neprijateljstava i ponovnog otvaranja moreuza. Međutim, sporovi oko tumačenja odredbi sporazuma doveli su do novih napada s obje strane.

Trump je 23. jula za Axios izjavio da ozbiljno razmatra "masovni napad" na Iran. Kasnije je odustao od te prijetnje, rekavši 27. jula da bi nova runda diplomatije s Iranom mogla donijeti pomak, iako je uvijek ostavljao otvorenu mogućnost novih udara.

Izrael, koji vodi odvojeni rat protiv boraca Hezbolaha u Libanu, često se protivio mirovnim sporazumima koje je predlagala američka administracija, navodeći da će nastaviti napade onoliko dugo koliko bude potrebno.

Hezbolah, militantna grupa i politička stranka koju podržava Iran i koja kontroliše veliki dio južnog Libana, Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njegovo oružano krilo, ali ne i političko.

Američke ambasade u Jordanu, Izraelu i Iraku izdale su 1. augusta sigurnosno upozorenje američkim građanima u tim zemljama, upozoravajući na "potencijal nepredviđene eskalacije" usred "pojačanih tenzija" na Bliskom istoku.

"Amerikanci koji se trenutno nalaze na Bliskom istoku trebaju biti oprezni i pojačati budnost te trebaju biti spremni na otkazivanje letova, periodična zatvaranja zračnog prostora i potencijalne poremećaje u putovanjima", navodi se u sigurnosnom upozorenju koje je objavljeno na web stranicama ambasada.

Svi američki državljani u regiji se upozoravaju da "razmotre odlazak ili budu spremni za odlazak ukoliko dođe do eskalacije", dodajući da "Amerikanci izvan Bliskog istoka trebaju ozbiljno razmotriti putovanja u i kroz regiju".

Ambasada u Bagdadu dodatno je savjetovala: "U slučaju napada, potražite sklonište na sigurnom mjestu i izbjegavajte prilazak krhotinama ili padajućim predmetima."

Upozorenje dolazi u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države i Iran razmijenili udare, a Iran prijeti da će ciljati američke interese u regiji kao odmazdu za svoje udare na Iran.

Iranski vojni komandant upozorio je 1. augusta da bi se zemlje u regiji koje sarađuju sa Sjedinjenim Državama mogle suočiti s posljedicama eskalacije sukoba.

General-major Ali Abdollahi, komandant iranskog centralnog štaba Khatam al-Anbiya, pozvao je muslimanske zemlje da preispitaju svoju saradnju s Washingtonom, rekavši da će zemlje koje od sebe naprave "odbrambeni štit" za Sjedinjene Države "izgorjeti u vatri rata", prenijela je novinska agencija ISNA.

Abdollahi je optužio Sjedinjene Države da koriste regionalne zemlje i njihovu infrastrukturu za podršku svojim vojnim operacijama. Njegovi komentari uslijedili su usred eskalacije neprijateljstava između Irana i Sjedinjenih Država i pojačane sigurnosne zabrinutosti u cijeloj regiji.

Nekoliko regionalnih zemalja pojačalo je napore u zaštiti pomorskog prometa jer zabrinutost zbog sigurnosti ključnih brodskih ruta nastavlja rasti.