Uz Qalibafa, Iran poručuje da su odnosi s Pekingom prioritet
Iran je imenovao uticajnog predsjednika parlamenta Mohammada Baqera Qalibafa za svog specijalnog predstavnika za odnose s Kinom, što, prema ocjeni analitičara, šalje poruku koja daleko nadilazi bilateralne veze i jednako se odnosi na Washington kao i na Peking.
Nije bilo zvanične vladine objave. Imenovanje su prvo prenijele novinske agencije Tasnim i Fars - obje povezane s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC)- pozivajući se na upućene izvore. Obje su navele da je Qalibaf, bivši komandant IRGC-a, imenovan na prijedlog predsjednika Masouda Pezeshkiana i uz odobrenje vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija.
Izvori Tasnima naveli su da se ova uloga razlikuje od onih koje su imali Qalibafovi prethodnici "u pogledu nivoa ovlasti", bez dodatnih objašnjenja.
Prethodni nosioci funkcije djelovali su u odvojenim mandatima: pokojni Ali Larijani, ubijen u izraelskom napadu u martu, bio je predstavnik vrhovnog vođe za odnose s Kinom, dok je Abdolreza Rahmani Fazli djelovao kao predsjednikov predstavnik. Qalibafovo imenovanje praktično objedinjuje te dvije linije u jednu, snažniju funkciju. Pročitajte više OVDJE
Prekid interneta u Iranu traje već 80 dana
Dana 18. maja navršava se 80. dan prekida interneta u Iranu, pri čemu je blokada sada premašila 1.896 sati, saopštila je organizacija za praćenje interneta NetBlocks.
"Sadržaji koji podržavaju vlast preplavljuju društvene mreže, dok Iranci koji pokušavaju dobiti odobreni (posebni) pristup navode da se od njih traži da ispune dnevnu kvotu propagandnih objava koje nadzire vještačka inteligencija", saopštio je NetBlocks u objavi na mreži X 18. maja.
Blokada je počela 28. februara neposredno nakon američkih i izraelskih zračnih napada na Iran.
Od tada, javno dostupni podaci o mreži pokazuju da je prekogranični internetski saobraćaj tokom gotovo cijelog perioda ostao ispod 1 posto prosjeka prije gašenja.
Drugim riječima, za ogromnu većinu Iranaca pristup bilo kojoj web stranici ili aplikaciji izvan zemlje bio je praktično nemoguć.
Njemački kancelar osudio iranski napad na nuklearnu elektranu u UAE-u
Njemački kancelar Friedrich Merz osudio je napad Irana na Ujedinjene Arapske Emirate i druge zemlje Zaljeva.
"Napadi na nuklearna postrojenja predstavljaju prijetnju sigurnosti ljudi u cijeloj regiji. Ne smije biti daljnje eskalacije nasilja", napisao je Merz na mreži X 18. maja.
"Iran mora ući u ozbiljne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, prestati prijetiti svojim susjedima i otvoriti Hormuški moreuz bez ograničenja", dodao je.
Ranije su Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili da je izbio požar u nuklearnoj elektrani Barakah nakon napada dronom.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) reagovala je na napad saopštenjem u kojem navodi da je "vojna aktivnost koja ugrožava nuklearnu sigurnost neprihvatljiva".
Iransku nobelovku Narges Mohammadi otpustili iz bolnice
Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi otpuštena je iz koronarne jedinice intenzivne njege u Teheranu i vraćena kući, saopštila je njena fondacija.
Mohammadi je početkom maja iz zatvora u Zandžanu, oko 330 kilometara zapadno od Teherana, prebačena u bolnicu. Tada je njen brat Hamidreza Mohammadi za Radio Farda Radija Slobodna Evropa rekao da je bila "na ivici smrti". Porodica ju je potom o svom trošku premjestila u bolnicu u Teheranu.
Nagradu za mir dobila je 2024. godine za borbu za prava žena u Iranu, a veći dio posljednje decenije provela je u zatvoru zbog svog djelovanja. U decembru 2025. ponovo je uhapšena tokom komemorativne ceremonije u sjeveroistočnom gradu Mašhadu.
Nakon toga osuđena je na sedam i po godina zatvora. Porodica navodi da joj je u zatvoru uskraćena medicinska njega te da su uslovi direktno uticali na njene zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i probleme s krvnim pritiskom.
"Iako je moja majka otpuštena iz koronarne jedinice bolnice Teheran Pars, njen oporavak zahtijeva strogi medicinski nadzor van zatvorskih zidova", navela je njena kćerka Kiana Rahmani u saopštenju.
"Vraćanje u pritvor bila bi smrtna presuda. Moramo osigurati da ostane na slobodi, da se sve neutemeljene optužbe protiv nje trajno odbace i da progon prestane. Aktivizam za ljudska prava nije zločin i nijedan zagovornik ne bi smio biti zatvoren zbog toga", dodala je Rahmani.