SAD navode da su izvele samoodbrambene udare na jugu Irana

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump 17. maja pozvao je Iran da se "pokrene", zaprijetivši ozbiljnim posljedicama u objavi na mreži Truth Social.

"Za Iran sat otkucava i bolje im je da se pokrenu, i to BRZO, ili od njih neće ostati ništa", napisao je. "VRIJEME ISTIČE!"

Trumpove izjave uslijedile su nakon što su iranski mediji javili da Sjedinjene Američke Države nisu ponudile nikakve ustupke u svom najnovijem odgovoru na prijedlog koji je Teheran proslijedio Washingtonu preko Pakistana s ciljem okončanja rata.

Iako nije bilo zvaničnih komentara iranskih vlasti, državna novinska agencija Mehr navela je da Sjedinjene Američke Države žele "dobiti ustupke koje nisu uspjele dobiti tokom rata", dodajući da bi to moglo biti prepreka postizanju sporazuma.

Ranije 17. maja, pozivajući se na izraelske zvaničnike, Axios je izvijestio da je Trump razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji je otvoreno odbijao bilo kakav kompromis s Teheranom dok se ključna pitanja u sukobu ne riješe.

U odvojenom izvještaju, Axios je naveo da se očekuje da će američki predsjednik naredne sedmice održati sastanak s najvišim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost kako bi razmotrio opcije vojne akcije.

Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su zajedničku vojnu kampanju protiv Irana 28. februara, nastojeći, između ostalog, ograničiti njegove nuklearne i balističke kapacitete.g

Kao odgovor, Iran je praktično zatvorio Hormuški moreuz, ključni pomorski pravac kroz koji je ranije prolazila petina svjetske trgovine naftom, što je dovelo do rasta cijena na tržištima. Ovo pitanje je u međuvremenu postalo centralno za svako moguće rješenje sukoba.

Islamabad djeluje kao posrednik otkako je početkom aprila stupio na snagu prekid vatre između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Runda pregovora između visokih zvaničnika iz Washingtona i Teherana održana je u Islamabadu, ali nije dala rezultate.

Komandant iranske policije saopštio je da je od početka rata uhapšeno oko "6.500" ljudi zbog optužbi koje je opisao kao "veleizdaju i špijunažu".

Ahmad Reza Radan tvrdi da je 567 od tih osoba povezano sa "licemjerjem, zlonamjernim djelovanjem i kontrarevolucionarnim grupama".

Radan je takođe rekao da se "hapšenja neprijateljskih agenata i izdajnika", za koja tvrdi da su počela tokom protesta širom zemlje u januaru, i dalje nastavljaju.

Amnesty International i druge organizacije za ljudska prava navode da je Teheran značajno povećao upotrebu smrtne kazne nakon januarskih protesta i izbijanja rata s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama 28. februara.

Smatra se da je Iran ove godine pogubio najmanje pet osoba pod optužbama za špijunažu. S obzirom na to da vlast često izvršava pogubljenja u tajnosti, moguće je da je stvarni broj veći.

Broj pogubljenja u 2025. godini porastao je na najviši broj koji je Amnesty International zabilježio od 1981. godine, sa 2.707 pogubljenih u 17 zemalja, otkrio je najnoviji godišnji izvještaj ove organizacije za ljudska prava o globalnoj primjeni smrtne kazne.

"Zapanjujući porast zabilježen u izvještaju 'Smrtne kazne i pogubljenja 2025' posljedica je nekoliko vlada odlučnih da vladaju strahom", navodi se u saopštenju Amnestyja.

Navode da su iranske vlasti glavni pokretači naglog porasta, nakon što su pogubile najmanje 2.159 ljudi, što je više nego dvostruko više od broja iz 2024. godine. Pročitajte više OVDJE

Iranska nevladina organizacija za ljudska prava sa sedištem u Norveškoj IHRNGO saopštila je u subotu da su pogubljenja demonstranata uhapšenih tokom nedavnih nacionalnih protesta "olakšano i ubrzana" advokatima koje je odobrila država.

Demonstracije, koje su počele krajem decembra i trajale do februara, bile su najveći protest u Iranu od Islamske revolucije 1979. Nemiri su izazvani porastom inflacije i široko rasprostranjenim nestašicama i doveli su do nasilnog državnog obračuna koji je rezultirao hiljadama žrtava i desetinama hiljada hapšenja.

IHRNGO navodi je pregledala dokumentaciju koja potvrđuje, kako navodi, "nameštena suđenja" u kojima "neki advokati koje je odobrila država rutinski nisu osporili prisilna priznanja, istražili tvrdnje o mučenju i zlostavljanju ili predstavili vitalne dokaze koji oslobađaju od krivice".

Organizacija tvrdi da to rezultiralo time da iranski sudovi odmah izriču smrtne kazne na osnovu neosporenih dokaza koje Vrhovni sud brzo potvrđuje, uskraćujući optuženima šansu za pravno preispitivanje.

U saopštenju se takođe navodi da su advokati u nekim slučajevima odbili da komuniciraju s porodicama optuženih, sprečavajući ih da prate kako se slučaj odvija.

Prema podacima IHRNGO, u Iranu je 2026. godine bilo više od 200 pogubljenja.

Iranske vlasti su u subotu objavile izveštaj u kojem se navodi da je 30 ljudi pogubljeno iz političkih razloga od početka sukoba sa SAD i Izraelom 28. februara.

Iransko pravosuđe je saopštilo da su pogubljeni proglašeni krivima za "špijunažu" i "terorizam" u slučajevima povezanim s velikim antivladinima protestima ranije ove godine.