SAD i Iran se dogovorili o putokazu ka postizanju konačnog dogovora, kažu posrednici

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi otpuštena je iz koronarne jedinice intenzivne njege u Teheranu i vraćena kući, saopštila je njena fondacija.

Mohammadi je početkom maja iz zatvora u Zandžanu, oko 330 kilometara zapadno od Teherana, prebačena u bolnicu. Tada je njen brat Hamidreza Mohammadi za Radio Farda Radija Slobodna Evropa rekao da je bila "na ivici smrti". Porodica ju je potom o svom trošku premjestila u bolnicu u Teheranu.

Nagradu za mir dobila je 2024. godine za borbu za prava žena u Iranu, a veći dio posljednje decenije provela je u zatvoru zbog svog djelovanja. U decembru 2025. ponovo je uhapšena tokom komemorativne ceremonije u sjeveroistočnom gradu Mašhadu.

Nakon toga osuđena je na sedam i po godina zatvora. Porodica navodi da joj je u zatvoru uskraćena medicinska njega te da su uslovi direktno uticali na njene zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i probleme s krvnim pritiskom.

"Iako je moja majka otpuštena iz koronarne jedinice bolnice Teheran Pars, njen oporavak zahtijeva strogi medicinski nadzor van zatvorskih zidova", navela je njena kćerka Kiana Rahmani u saopštenju.

"Vraćanje u pritvor bila bi smrtna presuda. Moramo osigurati da ostane na slobodi, da se sve neutemeljene optužbe protiv nje trajno odbace i da progon prestane. Aktivizam za ljudska prava nije zločin i nijedan zagovornik ne bi smio biti zatvoren zbog toga", dodala je Rahmani.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump 17. maja pozvao je Iran da se "pokrene", zaprijetivši ozbiljnim posljedicama u objavi na mreži Truth Social.

"Za Iran sat otkucava i bolje im je da se pokrenu, i to BRZO, ili od njih neće ostati ništa", napisao je. "VRIJEME ISTIČE!"

Trumpove izjave uslijedile su nakon što su iranski mediji javili da Sjedinjene Američke Države nisu ponudile nikakve ustupke u svom najnovijem odgovoru na prijedlog koji je Teheran proslijedio Washingtonu preko Pakistana s ciljem okončanja rata.

Iako nije bilo zvaničnih komentara iranskih vlasti, državna novinska agencija Mehr navela je da Sjedinjene Američke Države žele "dobiti ustupke koje nisu uspjele dobiti tokom rata", dodajući da bi to moglo biti prepreka postizanju sporazuma.

Ranije 17. maja, pozivajući se na izraelske zvaničnike, Axios je izvijestio da je Trump razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji je otvoreno odbijao bilo kakav kompromis s Teheranom dok se ključna pitanja u sukobu ne riješe.

U odvojenom izvještaju, Axios je naveo da se očekuje da će američki predsjednik naredne sedmice održati sastanak s najvišim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost kako bi razmotrio opcije vojne akcije.

Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su zajedničku vojnu kampanju protiv Irana 28. februara, nastojeći, između ostalog, ograničiti njegove nuklearne i balističke kapacitete.g

Kao odgovor, Iran je praktično zatvorio Hormuški moreuz, ključni pomorski pravac kroz koji je ranije prolazila petina svjetske trgovine naftom, što je dovelo do rasta cijena na tržištima. Ovo pitanje je u međuvremenu postalo centralno za svako moguće rješenje sukoba.

Islamabad djeluje kao posrednik otkako je početkom aprila stupio na snagu prekid vatre između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Runda pregovora između visokih zvaničnika iz Washingtona i Teherana održana je u Islamabadu, ali nije dala rezultate.

Komandant iranske policije saopštio je da je od početka rata uhapšeno oko "6.500" ljudi zbog optužbi koje je opisao kao "veleizdaju i špijunažu".

Ahmad Reza Radan tvrdi da je 567 od tih osoba povezano sa "licemjerjem, zlonamjernim djelovanjem i kontrarevolucionarnim grupama".

Radan je takođe rekao da se "hapšenja neprijateljskih agenata i izdajnika", za koja tvrdi da su počela tokom protesta širom zemlje u januaru, i dalje nastavljaju.

Amnesty International i druge organizacije za ljudska prava navode da je Teheran značajno povećao upotrebu smrtne kazne nakon januarskih protesta i izbijanja rata s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama 28. februara.

Smatra se da je Iran ove godine pogubio najmanje pet osoba pod optužbama za špijunažu. S obzirom na to da vlast često izvršava pogubljenja u tajnosti, moguće je da je stvarni broj veći.

Broj pogubljenja u 2025. godini porastao je na najviši broj koji je Amnesty International zabilježio od 1981. godine, sa 2.707 pogubljenih u 17 zemalja, otkrio je najnoviji godišnji izvještaj ove organizacije za ljudska prava o globalnoj primjeni smrtne kazne.

"Zapanjujući porast zabilježen u izvještaju 'Smrtne kazne i pogubljenja 2025' posljedica je nekoliko vlada odlučnih da vladaju strahom", navodi se u saopštenju Amnestyja.

Navode da su iranske vlasti glavni pokretači naglog porasta, nakon što su pogubile najmanje 2.159 ljudi, što je više nego dvostruko više od broja iz 2024. godine. Pročitajte više OVDJE