Trump završava rizičan samit s Xijem u sjeni rata u Iranu
Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping započeli su završni dan samita u Pekingu, pri čemu je rat u Iranu sve više dolazio u prvi plan, potiskujući trgovinske sporove i tehnološke tenzije za koje se prvobitno očekivalo da će dominirati susretom dvije najveće svjetske sile.
Tokom sastanka 15. maja u Zhongnanhaiju, strogo čuvanom kompleksu rukovodstva Komunističke partije Kine, dvojica lidera ušli su u završnu rundu razgovora nakon prvog dana obilježenog javnim izrazima dobre volje i sve većim podudaranjem stavova o ekonomskim rizicima koje nosi rat u Iranu. Trump je novinarima rekao da su on i Xi razgovarali o trgovini, Iranu i "mnogim drugim stvarima".
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je 15. maja da Peking podržava nastavak krhkog primirja u vezi s Iranom i da "neumorno radi" na okončanju rata, nastojeći da ima "konstruktivnu ulogu" u budućim mirovnim pregovorima.
"Pomorski putevi treba da budu ponovo otvoreni što je prije moguće", dodalo je ministarstvo, aludirajući na poremećaje u plovidbi oko Hormuškog moreuza, strateškog prolaza kojim se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte. Pročitajte više OVDJE
Kina poziva na 'trajno primirje' na Bliskom istoku
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je 15. maja na trajno primirje na Bliskom istoku i poručilo da bi pomorski putevi trebalo da budu ponovo otvoreni "što je prije moguće".
"Sveobuhvatno i trajno primirje treba što prije postići kako bi se omogućilo brzo obnavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku i u zalivskoj regiji", navodi se u saopštenju ministarstva.
"Pomorski putevi treba da budu ponovo otvoreni što je prije moguće, u skladu s pozivima međunarodne zajednice", dodaje se, bez direktnog pominjanja Hormuškog moreuza, koji je Iran praktično zatvorio od izbijanja rata 28. februara.
Trump nagovještava gubitak strpljenja prema Teheranu, ali ublažava zahtjeve o uranijumu
Američki predsjednik Donald Trump izrazio je frustraciju zbog toga što Teheran odbija prihvatiti američki mirovni sporazum, ali je istovremeno nagovijestio da ublažava zahtjeve da Iran mora dopustiti uklanjanje svojih zaliha obogaćenog uranijuma iz zemlje.
"Neću još dugo imati strpljenja. Trebalo bi da postignu dogovor", rekao je Trump u intervjuu za voditelja Fox Newsa Seana Hannityja, emitovanom 14. maja, a snimljenom u Kini, gdje američki predsjednik boravi u posjeti i sastaje se s kineskim liderom Xi Jinpingom.
"Svako razuman bi postigao dogovor, ali oni možda nisu razumni", dodao je.
Govoreći o iranskim zalihama obogaćenog uranijuma, Trump je rekao: "Iskreno, više bih volio da ih ja imam, ali mislim da je to više pitanje za odnose s javnošću nego bilo šta drugo."
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u nedavnim izjavama rekao je da rat s Iranom "nije završen" jer nuklearni materijal "mora biti iznesen" iz zemlje.
U ranijim izjavama Trump je rekao da bi zalihe obogaćenog uranijuma u Teheranu – koje bi se mogle koristiti za izradu nuklearne bombe – bile prebačene iz Irana, sa ili bez odobrenja vlasti.
"Otići ćemo tamo zajedno s njima i onda ćemo ga uzeti. Uzećemo ga zajedno jer ćemo do tada imati dogovor, i nema potrebe za sukobom kada postoji sporazum. Lijepo, zar ne? To je bolje. Uradili bismo to i na drugi način da je bilo potrebno", rekao je prošlog mjeseca za CBS.
Ipak, i dok se žalio na izostanak dogovora s Teheranom, rekao je da su sadašnji lideri u Iranu "razumni" ljudi. Većina ranijeg iranskog rukovodstva ubijena je u američko-izraelskim zračnim napadima koji su počeli 28. februara.
U međuvremenu, ranije 14. maja, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je za NBC News da se Kina i Sjedinjene Američke Države slažu da Hormuški moreuz ne bi trebalo da bude "militarizovan".
Govoreći za NBC Nightly News s Tomom Llamasom, Rubio je rekao da je Trump razgovarao o moreuzu sa Xi Jinpingom tokom sastanka u Pekingu 14. maja.
"Kineska strana je rekla da nije za militarizaciju Hormuškog moreuza niti za uvođenje sistema naplate prolaza, i to je i naš stav", rekao je Rubio.
Od početka američko-izraelskog rata s Iranom 28. februara, Teheran je praktično zatvorio ključni moreuz i naplaćivao prolaz - do dva miliona dolara - nekim brodovima. Sjedinjene Američke Države su, s druge strane, uvele pomorsku blokadu brodova koji idu prema Iranu i iz njega.
Pored naplate prolaza kroz moreuz - na koji Iran polaže pravo suvereniteta - Teheran je predložio uvođenje trajnog sistema naplate za sav komercijalni saobraćaj.
Rubio je negirao da je Trump tražio pomoć Kine u ratu s Iranom. "Nije tražio ništa. Ne tražimo kinesku pomoć", rekao je Rubio. "Ne treba nam njihova pomoć."
Trump je rekao da je Xi tokom razgovora u Pekingu ponudio pomoć u okončanju rata s Iranom, navodeći da bi Xi "volio pomoći" i da bi "želio postići dogovor".
Kina se smatra jednim od najvažnijih dobavljača vojne opreme Iranu, uz Rusiju.
U međuvremenu, New York Times je, pozivajući se na sadašnje i bivše visoke američke zvaničnike, objavio da su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati izveli odvojene napade unutar Irana tokom rata, prije nego što je u aprilu proglašen prekid vatre.
Kako se navodi u izvještaju, to je prvi put da su ove dvije arapske zemlje - obje saveznice SAD-a - direktno napale Iran.
Detalji nisu objavljeni, a dvije arapske zemlje nisu potvrdile napade.
Tramp: Si bi 'voleo da pomogne' oko sporazuma sa Iranom
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je kineski predsednik Si Đinping, tokom razgovora u Pekingu, ponudio pomoć u okončanju rata u Iranu istakavši da bi Si „veoma rado” pomogao i da bi „voleo da vidi postizanje dogovora”.
Tramp je 14. maja za Foks njuz izjavio da Si takođe želi da Hormuski tesnac ostane otvoren, što je ključno pitanje za Kinu kao najvećeg svetskog kupca iranske nafte i velikog uvoznika energenata kroz Persijski zaliv.
Tramp je dodao da je Si pristao da obustavi isporuku vojne opreme Iranu, iako iz Pekinga još uvek nema zvanične potvrde ovih navoda.
Kina se, uz Rusiju, smatra jednim od najvažnijih snabdevača Irana vojnom opremom.