Kalibaf: Prekid vatre u Libanu podjednako važno kao i primirje u Iranu
Predsednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf rekao je u telefonskom razgovoru u četvrtak s libanskim kolegom Nabihom Berijem da "kontinuirano prati situaciju u Libanu i uspostavljanje primirja u toj zemlji", preneli su iranski mediji.
On je rekao da to pitanje smatra "veoma važnim“ za Iran i dodao: "Za nas je prekid vatre u Libanu podjednako važno kao i primirje u Iranu".
Kalibaf je predvodio iransku delegaciju koja je pregovarala sa SAD u Islamabadu prošlog vikenda, a u sredu se sastao s komandantom pakistanske vojske Asimom Munirom, koji je došao u Iran kao posrednik.
Beri je, sa svoje strane, rekao da takođe smatra da je svaki odnos s Izraelom protivan interesima libanskog naroda. Predsednik libanskog parlamenta je saveznik Hezbolaha i blizak iranskoj vladi.
Hezbolah je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki deo juga Libana. SAD ga smatraju terorističkom organizacijom, mada je Evropska unija na crnu listu stavila samo njegovo oružano krilo.
Oni su razgovarali telefonom dok SAD nastoje da nastave pregovore između libanskih i izraelskih zvaničnika i uspostave prekid vatre u zemlji.
Iran je postavio prekid vatre u Libanu kao jedan od uslova za sporazum sa SAD Međutim, izraelski premijer je u sredu objavio da će vojska Izraela nastaviti napade na Hezbolah.
SAD proširuju pomorsku blokadu Irana, piše The Wall Street Journal
Sjedinjene Države su proširile svoju pomorsku blokadu Irana, odobrivši inspekcije i moguće zapljene brodova koji su pod sankcijama ili se sumnja da prevoze krijumčarenu robu, piše The Wall Street Journal.
"Pored sprovođenja blokade, svi iranski brodovi, brodovi koji su pod aktivnim sankcijama OFAC‑a, kao i plovila za koja se sumnja da prevoze krijumčarenu robu, podliježu ratnom pravu pregleda i pretresa", saopštila je Centralna komanda američkih pomorskih snaga, koristeći skraćenicu za Kancelariju za kontrolu strane imovine (OFAC).
U saopštenju se navodi da su ta plovila, bez obzira na njihovu lokaciju, podložna posjeti, ukrcavanju, pretresu i zapljeni.
Ovaj potez predstavlja dodatnu eskalaciju pritiska Washingtona na Teheran tokom aktuelnog sukoba i mogao bi povećati rizike za komercijalnu plovidbu i energetska tržišta, koja su već uzdrmana tenzijama oko Hormuškog moreuza.
Američki zvaničnici su takođe saopštili da nijedan brod nije prekršio blokadu tokom prvih 48 sati njenog sprovođenja.
Iranska policija: Više od 3.500 lopova uhapšeno od početka rata
Šef Kriminalističkog odjeljenja iranske policije izjavio je da su snage bezbjednosti od početka rata uhapsile više od 3.500 lopova, dodajući da je njih 71 "neutralisan direktnom vatrom".
Mohammad Qanbari rekao je državnoj televiziji 16. aprila da su hapšenja izvršena uprkos padu krađa za oko 25 posto tokom nedavnog rata.
On nije iznio dodatne detalje o osobama koje su pogođene vatrenim oružjem, ali se pozvao na naredbu šefa policije Ahmadreze Radana, koji je prošle godine izjavio da je "zbog ratnih okolnosti izdata i naredba za otvaranje vatre u obračunu s lopovima".
Qanbari je dodao da je od uhapšenih osumnjičenih nedavno zaplijenjeno i vraćeno više od 5.000 vozila.
Liban tvrdi da 'nije upoznat' s mirovnim razgovorima s Izraelom koje je najavio Trump
Razgovori među više zemalja na Bliskom istoku se intenziviraju u okviru diplomatskih napora da se postignu mirovni sporazumi u regionu.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će lideri Izraela i Libana održati razgovore 16. aprila, prve takve pregovore od 1993. godine, u pokušaju da se postigne prekid vatre i okonča više od šest sedmica rata sa Hezbollahom, grupom koju podržava Iran. Hezbollah je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veći dio južnog Libana. Sjedinjene Države Hezbollah smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila samo njegovo oružano krilo.
Odvojeno, Gila Gamliel, članica izraelskog sigurnosnog kabineta, rekla je za Army Radio da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu razgovarati s libanskim predsjednikom Josephom Aounom. Međutim, agencije AFP i Reuters citirale su neimenovane libanske izvore koji su naveli da Bejrut "nije upoznat" s bilo kakvim razgovorima i da "nema nikakve informacije" o predstojećem kontaktu s izraelskim rukovodstvom.
Uz značajne prepreke oko Libana, Iran i Sjedinjene Države navodno razmatraju mogućnost održavanja drugog kruga mirovnih razgovora, dok krhko dvosedmično primirje, postignuto uz posredovanje Pakistana i kojim je pauzirano oko 40 dana borbi, ističe 22. aprila.
Pažnja se 16. aprila usmjerava i na Pariz, gdje će se održati zaseban, ali povezan skup. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer kopredsjedavaće videokonferencijom oko 40 zemalja, s ciljem obnove slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz.