Porodica upozorava da je život dobitnice Nobelove nagrade u opasnosti u iranskom zatvoru
Zatvorena iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi nalazi se u kritičnom stanju nakon što je prošlog mjeseca doživjela srčani udar, saopštila je njena porodica i pristalice.
Članovima njene porodice i pravnom timu sa sjedištem u Iranu dozvoljena je druga posjeta uživo Mohammadi 11. aprila u zatvoru na sjeveru Irana, gdje su, kako je navela njena fondacija u saopštenju, uočeni "jasni znaci pogoršanja njenog opšteg zdravstvenog stanja", a njeno fizičko stanje opisano je kao kritično.
Tokom nedavne posjete zatvoru, rođaci su primijetili ozbiljno fizičko propadanje, uključujući izrazitu slabost i značajan gubitak tjelesne težine.
Njen brat Hamidreza Mohammadi takođe je izjavio da se ona drži u pritvoru zajedno sa nasilnim prestupnicima i da je dobijala prijetnje smrću od drugih zatvorenica.
Mohammadi, kojoj je dodijeljena Nobelova nagrada za mir za 2023. godinu zbog dugogodišnjeg angažmana u oblasti ljudskih prava, uhapšena je u decembru u Mashhadu, a potom prebačena u zatvor u Zanjanu, uz ograničen kontakt s porodicom.
Uslovi njenog pritvora, dodatno pogoršani nedavnim štrajkom glađu i trajnim političkim tenzijama u Iranu, izazvali su pojačanu zabrinutost.
Njene pristalice upozoravaju da njen dalji boravak u zatvoru predstavlja neposrednu i potencijalno nepovratnu prijetnju njenom životu.
Uz izvještavanje AFP-a i dpa
Demokrate ponovo nisu uspjele da ograniče Trumpova ratna ovlaštenja u vezi s Iranom
Većina u američkom Senatu, koji kontrolišu republikanci, glasala je protiv rezolucije koju su predložili demokrati s ciljem da se rat protiv Irana zaustavi dok Kongres ne odobri vojne napade.
Senat je glasao rezultatom 52 prema 47 da se ne nastavi procedura o rezoluciji o ratnim ovlaštenjima, čime je naglašena kontinuirana podrška predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj ratnoj politici, više od šest sedmica nakon što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli vazdušne napade na Iran.
Ovo je četvrti put od početka rata 28. februara da su demokrate iznudile glasanje u Senatu o mjerama koje se tiču ratnih ovlaštenja. Sve inicijative su propale zbog protivljenja svih republikanskih senatora, osim Randa Paula iz Kentuckyja.
Paul, koji se često protivi prekomjernoj vojnoj potrošnji i zalaže za striktno tumačenje Ustava, bio je jedini republikanac koji je u najnovijem glasanju podržao rezoluciju.
Demokratski senator John Fetterman iz Pennsylvanije glasao je zajedno s republikancima protiv mjere, dok republikanski senator Jim Justice iz Zapadne Virginije nije glasao.
Izvor: Reuters
Trump najavio razgovore Izraela i Libana, Bejrut kaže da o tome nije informisan
Američki predsjednik Donald Trump saopštio je da će lideri Izraela i Libana održati razgovore 16. aprila, što bi bili prvi takvi pregovori od 1993. godine, dok pokušavaju da postignu prekid vatre i okončaju više od šest sedmica sukoba sa Hezbollahom, militantnom grupom i političkom strankom koju podržava Iran i koja kontroliše velik dio južnog Libana. Sjedinjene Države Hezbollah smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njegovo oružano krilo.
Liban je, međutim, saopštio da nema saznanja o bilo kakvim takvim razgovorima.
"Nismo upoznati ni sa kakvim planiranim kontaktom sa izraelskom stranom i o tome nismo obaviješteni putem zvaničnih kanala", rekao je neimenovani libanski zvaničnik za novinsku agenciju AFP, nakon Trumpovih izjava.
"Pokušavamo da obezbijedimo malo prostora za predah između Izraela i Libana. Prošlo je mnogo vremena otkako su se dvojica lidera posljednji put čula, nekih 34 godine. To će se desiti sutra", napisao je Trump u objavi na društvenim mrežama kasno 15. aprila.
Trump nije naveo ko će učestvovati u razgovorima niti je iznio druge detalje.
Premijer Libana je Nawaf Salam, dok je njegov izraelski kolega Benjamin Netanyahu, a predsjednici dvije zemlje su Joseph Aoun i Isaac Herzog.
Prekid borbi u Libanu, koje su izbile nakon što su Sjedinjene Države i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade protiv Irana, predstavlja jedno od ključnih spornih pitanja u nastojanjima da se okonča taj širi sukob.
Tramp bi pozdravio 'kraj neprijateljstava' u Libanu, rekao američki zvaničnik
Sjedinjene Američke Države nisu zahtevale prekid vatre u Libanu, ali predsednik Donald Tramp bi pozdravio kraj rata u kojem Izrael napada militante Hezbolaha u Libanu koje podržava Iran, rekao je u sredu visoki zvaničnik američke administracije.
Hezbolah je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki deo južnog Libana. SAD ga smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija samo stavila na crnu listu njegovo oružano krilo.
"Ovo nije nešto što smo tražili niti je deo mirovnih pregovora s Iranom, ali predsednik bi pozdravio kraj neprijateljstava u Libanu kao deo mirovnog sporazuma između Izraela i Libana", rekao je zvaničnik pod uslovom da mu se ne navodi ime.
"SAD žele da vide trajni mir, ali nisu zahtevale trenutni prekid vatre", rekao je zvaničnik.
"Fokus SAD je na izgradnji poverenja između dve vlade kako bismo mogli da stvorimo prostor za mirovni sporazum i kako bi svako buduće razumevanje bilo trajno", dodao je zvaničnik.
Aktuelni rat Izraela s Hezbolahom počeo je nekoliko dana pošto su 28. februara SAD i Izrael počeli da napadaju Iran. SAD su u utorak bile domaćini izraelskom i libanskom ambasadoru u Vašingtonu u prvim direktnim razgovorima između susednih zemalja u poslednjih nekoliko decenija.
Iran je tvrdio da dvonedeljni sporazum o prekidu vatre koji je postigao sa SAD 7. aprila obuhvata i Liban, ali su SAD i Izrael naveli da to nije slučaj.
Pozivajući se na neimenovanog visokog izraelskog zvaničnika, Rojters je izvestio da se izraelski bezbednosni kabinet sastao u sredu kako bi razgovarao o mogućem prekidu vatre u Libanu.
Tokom sastanka bezbednosnog kabineta, premijer Benjamin Netanjahu je u video izjavi naveo da izraelske snage nastavljaju da napadaju mete Hezbolaha u južnom Libanu, koji se graniči sa Izraelom. Netanjahu je naveo da je rekao vojsci da nastavi da jača "bezbednosnu zonu" na jugu Libana, dok istovremeno pregovara o mirovnom sporazumu s tom zemljom.