Izvještaj: Pentagon šalje hiljade dodatnih vojnika na Bliski istok
Pentagon raspoređuje hiljade dodatnih vojnika na Bliski istok, dok administracija predsjednika Donalda Trumpa nastoji da izvrši pritisak na Iran kako bi ga privoljela na dogovor, ali se istovremeno priprema za moguću eskalaciju ukoliko krhko primirje propadne, izvještava Washington Post.
Navodi se da raspoređivanje uključuje oko 6.000 pripadnika osoblja na nosaču aviona USS George H.W. Bush, kao i više od 4.000 marinaca u sastavu amfibijske borbene grupe Boxer, čime se dodatno povećava već prisutnih oko 50.000 američkih vojnika u regionu.
Ovim pojačanjima broj američkih nosača aviona u regionu porastao bi na tri, čime se šire vojne opcije dok Vašington sprovodi pomorsku blokadu s ciljem ekonomskog pritiska na Iran i ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.
Zvaničnici su naveli da komandanti takođe razmatraju različite scenarije, u rasponu od intenziviranja zračnih napada do kopnenih operacija.
Prema Washington Postu, analitičari upozoravaju da raspoređivanje dodatnih snaga povećava pritisak na Teheran, ali istovremeno nosi značajne rizike, uključujući moguće američke žrtve i širu regionalnu eskalaciju ukoliko diplomatija ne uspije.
Trump najavio mogući nastavak mirovnih pregovora dok SAD blokiraju iransku pomorsku trgovinu
Predsjednik SAD-a Donald Trump sugerisao je da bi mirovni razgovori s Iranom mogli biti nastavljeni za dan ili dva, dok američka vojska blokira pomorsku trgovinu te zemlje u nastojanju da natjera Teheran za pregovarački sto.
Trump je naredio uvođenje pomorske blokade usmjerene na brodove koji plove ka iranskim lukama ili iz njih nakon što mirovni razgovori između SAD-a i Irana, održani 11. i 12. aprila u Islamabadu, nisu rezultirali sporazumom o okončanju rata, koji je počeo američkim i izraelskim zračnim napadima na Iran 28. februara.
U komentarima za New York Post 14. aprila, Trump je naznačio da bi se pregovarači mogli ponovo sastati u narednim danima.
"Zaista bi trebalo da ostanete tamo, jer bi se nešto moglo dogoditi u naredna dva dana i skloniji smo da idemo tamo nego na neku drugu lokaciju", citirao je Post Trumpovu izjavu u teksta iz Islamabada.
Pročitajte više OVDJE
IDF poziva na evakuaciju dok se nastavljaju napadi na jugu Libana
Izraelska vojska izdala je novo naređenje za evakuaciju stanovnika juga Libana, nastavljajući ofanzivu protiv Hezbolaha - militantne grupe i političke stranke koja kontroliše veliki dio juga Libana i koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njeno oružano krilo.
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su u izjavi od 14. aprila da su "zračni napadi u toku", dok njihove snage djeluju "značajnom silom na tom području".
"Zbog toga… ponovo upućujemo hitan apel da odmah napustite svoje domove i uputite se sjeverno od rijeke Zahrani", naveo je IDF.
Ovo je prvo naređenje za evakuaciju koje je izdala izraelska vojska otkako su 13. aprila u Vašingtonu održani direktni razgovori između ambasadora Libana i Izraela u Sjedinjenim Državama.
Naređenje dolazi u trenutku obnove sukoba između Izraela i Hezbolaha, pri čemu obje strane razmjenjuju vatru uprkos tekućim diplomatskim naporima.
Libanski državni mediji izvijestili su o poginulima u izraelskim zračnim napadima na jugu zemlje, dok je Izrael saopštio da sprovodi "ciljane kopnene operacije" protiv položaja Hezbolaha.
Grupa koju podržava Iran saopštila je da je izvela napade na sjever Izraela, gdje je zabilježeno oko 30 projektila, a jedna osoba je povrijeđena.
Uz izvještavanje AFP-a i dpa
Južna Koreja saopštila da je osigurala više od 270 miliona barela nafte izvan Hormuškog moreuza kako bi smanjila rizik u snabdijevanju
Južna Koreja je do kraja godine osigurala 273 miliona barela sirove nafte i 2,1 milion tona petrohemijske nafte (naphtha) od dobavljača s Bliskog istoka i iz Kazahstana, pri čemu će se isporuke preusmjeravati izvan Hormuškog moreuza kako bi se smanjili rizici od poremećaja u snabdijevanju, saopštio je jedan zvaničnik vlade.
Šef kabineta predsjednika Južne Koreje Kang Hoon-sik rekao je 15. aprila da će ove isporuke, dogovorene tokom regionalne posjete, pomoći stabilizaciji domaćih energetskih tržišta usljed pojačanih tenzija u Perzijskom zaljevu.
Saudijska Arabija obezbijediće najveći dio sirove nafte, uključujući isporuke preko luka na Crvenom moru, dok će Kazahstan i Oman isporučivati manje količine.
Osigurane količine nafte dovoljne su za pokrivanje više od tri mjeseca potražnje u normalnim uslovima, dok uvoz petrohemijske nafte - rafinisanog naftnog proizvoda koji se koristi u proizvodnji plastike i drugih petrohemikalija - iznosi oko mjesec dana snabdijevanja.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada Seul nastoji da smanji zavisnost od Hormuškog moreuza, koji je prošle godine činio 61 posto uvoza sirove nafte i 54 posto uvoza petrohemijske nafte, usljed strahova od mogućih poremećaja povezanih s regionalnim sukobom.