Finski predsjednik kaže da blokada Irana "ima smisla" iz perspektive Vašingtona, upozorava na rizike
Finski predsednik Aleksandar Stub kaže da američka strategija blokade prema Iranu "ima smisla" iz perspektive Vašingtona, dok upozorava na značajne neizvjesnosti i rizike od eskalacije.
Govoreći u Vašingtonu 13. aprila, tokom posjete američkoj prijestonici Stub je tvrdio da su se posljedice sukoba pokazale širim nego što se očekivalo, posebno zbog strateškog značaja Ormuskog moreuza.
"Blokada, iz američke perspektive, rekao bih, ima smisla, ako uspije", rekao je, dodajući da bi mogla dati SAD prednost, ali i da izaziva zabrinutost zbog potencijalnih tenzija sa drugim silama.
Stub je rekao da se pregovori između Vašingtona i Teherana nastavljaju na nižem nivou, što je opisao kao pozitivan znak. Međutim, upozorio je da bi svako rješenje moglo potrajati, ističući višegodišnji proces koji stoji iza Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana, iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, koji je od tada propao nakon što su se SAD povukle 2018. godine, a Teheran smanjio poštovanje sporazuma.
Stub je dodao da "Iran trenutno drži veliki dio karata".
Finski lider je takođe upozorio na rizik od šire regionalne eskalacije, rekavši da se sukobi sve više prebacuju sa lokalnog na regionalni obim. "Veoma sam zabrinut zbog eskalacije", rekao je.
Govoreći o ulozi NATO saveza, Stub je naglasio da je Alijansa ostala defanzivna i da nije direktno uključena u krizu, a svaka podrška akcijama SAD vjerovatno će se odvijati kroz "koaliciju voljnih", a ne kroz strukture NATO-a.
Takođe je rekao da "u potpunosti razumije američku perspektivu" u vezi sa očekivanjima savezničke podrške, uključujući pristup bazama, iako su takvi aranžmani regulisani bilateralnim sporazumima.
Evropske zemlje se fokusiraju na napore za deeskalaciju, uključujući održavanje slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu, rekao je.
Vazdušni napadi na pauzi, ali Irance brine šta slijedi
Dan nakon što je 9. aprila objavljen prekid vatre između SAD, Irana i Izraela, Marjam (pravo ime poznato redakciji) je uzela svoje tri mačke i vratila se u stan nakon što je provela skoro šest nedelja u kući prijateljice u naselju na sjeveru Teherana.
Rekla je da nije mogla sama da se nosi sa bombardovanjima i da ju je prijateljica pozvala da ostane. Marjam, koja ima oko 40 godina, rekla je da je osjetila olakšanje kada je objavljen prekid vatre. Ali brzo dodaje da je i dalje veoma zabrinuta za budućnost.
"Prva stvar koju danas kažemo jedna drugoj je: 'Preživjele smo'", rekla je.
Cijena nafte za trenutnu isporuku u Evropi približila se 150 dolara zbog krize u Hormuškom moreuzu
Cijene sirove nafte za trenutnu isporuku u Evropi skočile su na rekordne nivoe usljed rastućih tenzija oko strateški važnog plovnog puta - Hormuškog moreuza.
Dok se američka mornarica priprema za uvođenje blokade usmjerene na ograničavanje iranskog izvoza, rastu strahovi od ozbiljnog poremećaja u snabdijevanju.
Iako je referentna cijena nafte Brent porasla iznad 100 dolara po barelu, cijena nafte za neposrednu isporuku porasla je na gotovo 150 dolara po barelu - što je rekordni nivo, prema navodima Reutersa.
Kupci u Evropi i Aziji užurbano pokušavaju da obezbijede zalihe u uslovima velike neizvjesnosti.
"Tržište nafte za isporuku je pod ogromnim pritiskom", rekao je jedan analitičar za Reuters, ističući da su stvarne cijene isporučenih tereta znatno više od onih koje se bilježe na finansijskim tržištima.