Iran imenovao Hamneijevog sina za novog vrhovnog vođu

Smrt vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija smatra se velikim udarcem za iranske klerikalne vladare, ali stručnjaci kažu da nema garancije da će to dovesti do kolapsa Islamske republike.

Iako je Hamnei bio iranski duhovni vođa i najviši autoritet gotovo četiri decenije, klerikalni sistem u zemlji osmišljen je tako da osigura kontinuitet u slučaju smrti vrhovnog vođe.

Osamdesetšestogodišnji vrhovni vođa je ubijen u zračnom napadu na svoju rezidenciju u glavnom gradu, Teheranu 28. februara tokom američko-izraelskog napaada usmjerenog na iransko vojno i političko vodstvo.

"Iako je Hamnei oblikovao političku putanju Irana više od tri decenije, Islamska republika nije režim koji se zasniva samo na jednoj ličnosti", kaže Danny Citrinowicz, istraživački saradnik u Institutu za nacionalne sigurnosne studije sa sjedištem u Izraelu.

Iranska teokratija, koja je na vlasti od Islamske revolucije 1979. godine, oslanja se na političke, vojne i klerikalne institucije koje su duboko ukorijenjene i zamišljene da izdrže promjene u rukovodstvu, kažu stručnjaci.

Među njima su klerikalno vođeni politički establišment, moćna Islamska revolucionarna garda (IRGC), ključni akter u politici, vojsci i ekonomiji, te Vijeće čuvara, snažno ustavno tijelo.

"Historija pokazuje da revolucionarni sistemi pod vanjskim napadom teže konsolidaciji, a ne fragmentaciji", dodao je Citrinowicz. "Pretpostavka da bi eliminacija vrhovnog vođe izazvala kolaps režima u najboljem je slučaju spekulativna. Jednako je moguće da bi to proizvelo koheziju elita i još tvrđi stav."

Cijeli tekst pročitajte u linku ispod.

Čitajte:

Smrt Hamneija veliki udarac, ali kolaps iranskog sistema nije zagarantovan

U izraelskom napadu na Bejrut poginula je 31 osoba saopštili su iz libanskog ministarstva zdravstva, prenosi Reuters.

Više od desetine snažnih eksplozija potreslo je glavni grad Libana kada je Izrael započeo napade u znak odmazde za dronove koje je Hezbolah poslao na sjever Izraela. Izraelska vojska kaže da nije bilo povrijeđenih niti zablježene štete.

Sjedinjene Države su proglasile Hezbolah terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija označila njihovu oružanu komponentu, ali ne i političko krilo, kao terorističku grupu.

Nasilje je proširilo sukob koji se dešava na Bliskim istokom otkako su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran u subotu. Hezbolah, šijitska muslimanska skupina koju je osnovala Iranska revolucionarna garda 1982. godine, jedan je od glavnih saveznika Teherana na Bliskom istoku.

Izrael smatra Hezbolah odgovornim za eskalaciju, nakon što je grupa izjavila da su ispalili rakete i dronove kako bi osvetili "čistu krv" Hamneija.

Napad Hezbolaha na Izrael je prvi od rata 2024. godine.

"Hezbollah je preko noći otvorio kampanju protiv Izraela i u potpunosti je odgovoran za svaku eskalaciju", rekao je u izjavi načelnik izraelskog Glavnog stožera Eyal Zamir.

Libanski predsjednik Joseph Aoun osudio je izraelske napade, ali je također upozorio da se Liban ne koristi kao platforma za ratove "s kojima nemamo ništa", rekavši da bi to "još jednom izložilo našu naciju opasnostima".

"Ovo je nešto što država neće dopustiti da se ponovi i neće prihvatiti", rekao je Aoun, čija je administracija usvojila politiku usmjerenu na razoružanje Hezbolaha otkako je preuzela dužnost uz američku podršku prije godinu dana.

Oružje Hezbolaha dugo je bila tačka podjela u Libanonu, zemlji koja je razorena građanskim ratom od 1975. do 1990., a zahtjevi za razoružanjem skupine pojačali su se od rata s Izraelom 2024. godine.

Hezbolah je iz tog rata izašao znatno oslabljen, a vođa Hassan Nasrallah ubijen je zajedno sa hiljadama boraca.

Od primirja između Izraela i Libanona 2024. godine koje su podržale SAD, Izrael redovno izvodi napade na kako kažu ciljeve Hezbolaha u Libanu, optužujući ih da se žele ponovno naoružati.

Napad dronom pogodio je tokom noći britansku bazu Kraljevskog ratnog zrakoplovstva Akrotiri na Kipru, uzrokujući ograničenu štetu i bez žrtava, saopštili su predsjednik Kipra i britansko ministarstvo odbrane.

„Sve nadležne službe Republike su u stanju pripravnosti i u punoj operativnoj spremnosti“, rekao je predsjednik Nikos Christodoulides u govoru.

Dron tipa Shahed prouzrokovao je manju štetu kada se srušio na vojne objekte u 00:03 sata, dodao je.

„Želim biti jasan: Naša zemlja ni na koji način ne učestvuje i nema namjeru biti dio bilo kakve vojne operacije“, rekao je Christodoulides.

Nema detalja odakle je lansiran dron Shahed, inače iranske proizvodnje.

Ranije je britanski premijer Keir Starmer izjavio da je Britanija prihvatila zahtjev Sjedinjenih Država da koristi svoje baze za odbrambene udare na iranske projektile u skladištima ili na lansirnim položajima.

Dobro jutro,

Nastavljamo pratiti situaciju na Bliskom istoku nakon što je u američko - izraelskim napadima ubijen iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, a Iran krenuo sa uzvratnim napadima širom zemalja gdje Sjedinjene Države imaju baze.

• Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je u napadima ubijeno 48 iranskih visokih dužnosnika. U vojnoj akciji u Iranu poginula su tri američka vojnika.
• U međuvremenu Izrael je započeo uzvratne napade na položaje Hezbolaha u Libanu, nakon što je ova grupa koju su SAD označile kao terorističku, napala dronovima sjever Izraela.
• Iranski napadi na regiju se nastavljaju treći dan sa eksplozijama koje su zabilježene u Bahreinu i Dubaiju. Dim je zabilježen i u blizini američke ambasade u Kuvajtu.
• U nedjelju je u iranskom napadu na grad Beit Shemesh u Izraelu ubijeno devet osoba.
• Promet je i dalje otežan sa brojnim otkazanim letovima, a cijene nafte su skočile za 13 posto nakon što je poremećen prolaz kroz Hormuški tjesnac.
• Nasljednik ajatolaha Alija Hamneija još uvijek nije izabran. Kako se u Iranu bira rukovodstvo saznajte ovdje.