Visoki iranski zvaničnik otkrio je da je Teheran uvezao naprednu kinesku tehnologiju s ciljem da trajno prekine pristup globalnom internetu.
Informacija dolazi usred nezapamćenog prekida Interneta u Iranu nakon što su su vlasti uvele blokadu nakon početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom 28. februara.
Mohammad Sarafraz, član Iranskog Vrhovnog vijeća za sajber-prostor i bivši šef državne televizije IRIB, rekao je za online novine Faraz 23. maja da je kineska oprema već u zemlji.
Svrha ove tehnologije, rekao je, jeste da postavi temelje za trajno ograničavanje interneta, uz istovremeno omogućavanje strogo nadziranog pristupa samo odabranim korisnicima u zemlji od oko 90 miliona stanovnika.
Već u trećem mjesecu, prekid interneta u Iranu najduži je nakon skoro šestomjesečnog prekida u Libiji tokom protesta Arapskog proljeća 2011. godine. Međutim, s obzirom da Iran ima oko 15 puta veću populaciju od Libije, stručnjaci kažu da je ovo najveći državno nametnuti prekid komunikacija u zabilježenoj historiji.
Organizacija za praćenje interneta NetBlocks opisala je poremećaj u Iranu kao "neprevaziđen po obimu i ozbiljnosti u povezanom društvu".
Vlasti su pokušale opravdati prekid interneta tvrdnjama da on sprječava strane sajber napade, štiti zvaničnike od atentata tokom rata i čuva moral javnosti.
Međutim, Sarafraz je odbacio glavna opravdanja vlade. Kaže da su neki od najtežih sajber napada na zemlju izvedeni upravo tokom prekida interneta. Također je rekao da internet nije spriječio ubistva brojnih zvaničnika od strane Sjedinjenih Država i Izraela tokom aktuelnog sukoba.
Sarafraz je odbacio i tvrdnju da prekid interneta štiti javni moral. Produžena digitalna izolacija, dodatno pogoršana nejednakim pristupom poput "bijelog interneta" za osobe povezane s režimom i komercijalnih usluga "Internet Pro" za bogatije korisnike, nanijela je više psihološke štete Irancima nego potencijalni negativni utjecaj stranog online sadržaja, kaže.
Može li kineski model funkcionirati u Iranu?
Zamjenik iranskog ministra komunikacija Ehsan Chitsaz rekao je na konferenciji za novinare 9. maja da kopiranje kineskog potpuno domaćeg internet modela "ni na koji način nije izvodivo" za Iran.
Rekao je da kineski sistem zavisi od populacije veće od milijardu ljudi i ogromnog unutrašnjeg digitalnog tržišta koje Iran ne može replicirati. Chitsaz je također upozorio da dugotrajni prekidi interneta sami po sebi predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Amir Rashidi, direktor za sigurnost interneta i digitalna prava u Miaan Group, organizaciji za digitalnu sigurnost sa sjedištem u SAD-u fokusiranoj na Iran, rekao je da je teheranski sistem mnogo jednostavniji u poređenju s kineskim.
Umjesto izgradnje ogromnog sistema uz ogromne finansijske i tehnološke troškove tokom decenija, Iran dodaje ograničenja postojećoj Internet infrastrukturi.
To, prema Rashidiju, čini sistem jeftinijim i lakšim da ga kopiraju druge autoritarne vlade.
"Oni mogu ovo preuzeti i implementirati iranski sistem prekida i cenzure" bez ponovne izgradnje mreža od početka, rekao je Rashidi za Iranski servis Radija Slobodna Evropa.
Istraživač interneta Aryan Eqbal kaže da oni koji podržavaju kontrolu interneta u Iranu pretpostavljaju da ekonomski uspon Kine potvrđuje model digitalnih ograničenja Pekinga.
"Kina nije napredovala zbog zatvorenog interneta", rekao je Eqbal za iranski tehnološki portal Zoomit. "Postojali su drugi razlozi, a zatvaranje je zapravo imalo negativan utjecaj na napredak."
Iranski zagovornici strožih kontrola, kaže Eqbal, pokušavaju replicirati samo represivni sloj kineskog sistema, dok nemaju ekonomske temelje koji Pekingu omogućavaju da podnese njegove troškove.
Pod međunarodnim sankcijama i oslabljen decenijama ekonomskog lošeg upravljanja, iranska ekonomija nije ni blizu razmjera koje su potrebne da takav model funkcioniše održivo, rekao je.
Značajni su i ekonomski gubici iranskog prekida interneta.
Afshin Kolahi, zvaničnik Iranske privredne komore, rekao je tokom sjednice 12. aprila da prekid košta zemlju do 40 miliona dolara dnevno. Indirektni gubici, rekao je, iznosili su do 80 miliona dolara dnevno sredinom aprila.