Parlamentarna skupština Bosne i Hecegovine mora imati najvažniju ulogu u reformskim procesima priključenja zemlje Evropskoj uniji. Ovo je nakon sastanka sa bh. parlamentarcima poručio visoki predstavnik Valentin Inzko. Naglasio je potrebu za dijalogom i kompromisom, a kao najbolji primjer za to naveo je nedavno usvojeni amandman za Distrikt Brčko. Inzko je kazao kako je i cijela EU izgrađena na zajedničkim vrijednostima, dijalogu i pozitivnom i zdravom kompromisu:
„Kod Evrope isto je trajalo dugo, više od 50 godina, da je dostigla taj sadašnji nivo. Ima dobre temelje, političke, ekonomske temelje. Međutim, kad radi 27 arhitekata, znate da nije lako. Oni se moraju stalno dogovarati, stalno moraju nalaziti kompromise. I čak ustavna pitanja kod EU su složena, to je dosta mukotrpno, ali u perspektivi kad se gleda nazad 50 godina, ipak se postiglo mnogo. Isto je sa BiH - mnogi kažu da nije dosta brzo bilo sve posljednjih 13 godina, da nije bilo puno toga, međutim, u prespektivi, opet kažem, puno toga se postiglo.“
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Beriz Belkić saglasan je s ocjenom da Parlament mora imati presudnu ulogu i da mora biti mnogo efikasniji i skloniji kompromisima:
Beriz Belkić, Foto: Midhat Poturović„Ovisno od tog i učešće međunarodne zajednice, odnosno OHR-a će biti određeno. Dakle, što se mi budemo više dogovarali, kompromise nalazili, rješavali stvari, to će učešće OHR-a, odnosno međunarodne zajednice biti manje. U obratnom smislu, međunarodna zajednica ima i određene obaveze i prava da intervenira.“
Uloga državnog Parlamenta u provođenju ključnih reformi u BiH mora biti definisana po ustavu i zakonu i uz poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kaže Borislav Bojić iz Srpske demokratske stranke:
„Jedina mogućnost u vezi sa reformama, posebno kad je u pitanju reforma Ustava ili pristupanje mogućim izmjenama Ustava je moguće samo u onom dijelu koji se, po nama, temelji na osnovnim principima koji su definisani Dejtonskim mirovnim sporazumom, a to je da je BiH sačinjena od dva i ne više od dva entiteta. Parlament BiH može na bazi konsenzusa dva entiteta i tri naroda da pristupi, poslije tih odluka u Narodnoj skupštini, izmjenama Ustava - kad dođe do takve vrste saglasnosti, prije toga je to nikakav posao.“
Potrebno je otkloniti postojeće zastoje u radu Parlamenta, a od visokog predstavnika parlamentarci su dobili ohrabrenje da će za ubrzani put ka EU dobiti pomoć i OHR-a, kaže predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Ilija Filipović:
„Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju očekuje se od domaćih zvaničnika da u jednom kompromisnom dijalogu krenemo brže nego što je to bilo nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U tom smislu smo dobili ohrabrenje da će, u onoj mjeri koliko to bude trebalo, OHR sudjelovati, pripomoći da se odmaknemo od svih nekakvih zastoja, da dođemo brže do kompromisa kako bismo ubrzali naš put prema EU.“
Najvažnije je da političari u BiH sami postignu dogovor o bitnim pitanjima i da prisustvo visokog predstavnika bude sve manje potrebno, kaže Valentin Inzko. EU je opredijeljena da BiH i zemlje regiona uđu u Uniju. To nije lak put, ali je jedini koja BiH ima, naveo je visoki predstavnik:
„Evropa ima, naravno, veliki interes da između Slovenije, Hrvatske i Grčke ne bude tu neka rupa, neka crna rupa - kao što neki kažu. Ima interes da sve zemlje ovog regiona uđu u evropsku zajednicu i da budu punopravni članovi te porodice, tog finog kluba. Tu podršku Bosni je dao i posljednji susret ministara vanjskih poslova u Češkoj, i simbolički ćemo i ove nedjelje biti svjedoci te podrške jer nam dolaze ovih dana tri ministra vanjskih poslova.“
Visoki predstavnik je sa članovima Kolegija oba doma Parlamenta BiH razgovarao o aktuelnim pitanjima: liberalizaciji viznog režima, državnoj imovini, obavezama proisteklim nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju sa EU, te evropskom partnerstvu. Zaključeno je da u ovim procesima Parlament mora imati snažnu ulogu, te da će biti nastavljena započeta praksa prisustva parlamentaraca na sjednicama Vijeća za implementaciju mira.
„Kod Evrope isto je trajalo dugo, više od 50 godina, da je dostigla taj sadašnji nivo. Ima dobre temelje, političke, ekonomske temelje. Međutim, kad radi 27 arhitekata, znate da nije lako. Oni se moraju stalno dogovarati, stalno moraju nalaziti kompromise. I čak ustavna pitanja kod EU su složena, to je dosta mukotrpno, ali u perspektivi kad se gleda nazad 50 godina, ipak se postiglo mnogo. Isto je sa BiH - mnogi kažu da nije dosta brzo bilo sve posljednjih 13 godina, da nije bilo puno toga, međutim, u prespektivi, opet kažem, puno toga se postiglo.“
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Beriz Belkić saglasan je s ocjenom da Parlament mora imati presudnu ulogu i da mora biti mnogo efikasniji i skloniji kompromisima:
Uloga državnog Parlamenta u provođenju ključnih reformi u BiH mora biti definisana po ustavu i zakonu i uz poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kaže Borislav Bojić iz Srpske demokratske stranke:
„Jedina mogućnost u vezi sa reformama, posebno kad je u pitanju reforma Ustava ili pristupanje mogućim izmjenama Ustava je moguće samo u onom dijelu koji se, po nama, temelji na osnovnim principima koji su definisani Dejtonskim mirovnim sporazumom, a to je da je BiH sačinjena od dva i ne više od dva entiteta. Parlament BiH može na bazi konsenzusa dva entiteta i tri naroda da pristupi, poslije tih odluka u Narodnoj skupštini, izmjenama Ustava - kad dođe do takve vrste saglasnosti, prije toga je to nikakav posao.“
Potrebno je otkloniti postojeće zastoje u radu Parlamenta, a od visokog predstavnika parlamentarci su dobili ohrabrenje da će za ubrzani put ka EU dobiti pomoć i OHR-a, kaže predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Ilija Filipović:
„Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju očekuje se od domaćih zvaničnika da u jednom kompromisnom dijalogu krenemo brže nego što je to bilo nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U tom smislu smo dobili ohrabrenje da će, u onoj mjeri koliko to bude trebalo, OHR sudjelovati, pripomoći da se odmaknemo od svih nekakvih zastoja, da dođemo brže do kompromisa kako bismo ubrzali naš put prema EU.“
Evropa ima, naravno, veliki interes da između Slovenije, Hrvatske i Grčke ne bude tu neka rupa, neka crna rupa - kao što neki kažu.
„Evropa ima, naravno, veliki interes da između Slovenije, Hrvatske i Grčke ne bude tu neka rupa, neka crna rupa - kao što neki kažu. Ima interes da sve zemlje ovog regiona uđu u evropsku zajednicu i da budu punopravni članovi te porodice, tog finog kluba. Tu podršku Bosni je dao i posljednji susret ministara vanjskih poslova u Češkoj, i simbolički ćemo i ove nedjelje biti svjedoci te podrške jer nam dolaze ovih dana tri ministra vanjskih poslova.“
Visoki predstavnik je sa članovima Kolegija oba doma Parlamenta BiH razgovarao o aktuelnim pitanjima: liberalizaciji viznog režima, državnoj imovini, obavezama proisteklim nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju sa EU, te evropskom partnerstvu. Zaključeno je da u ovim procesima Parlament mora imati snažnu ulogu, te da će biti nastavljena započeta praksa prisustva parlamentaraca na sjednicama Vijeća za implementaciju mira.
