Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko (Incko), koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je u petak (23. juli) dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
"Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke, stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova", saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR).
Na Inzkovu odluku Milorad Dodik, predstavnik Srba u Predsjedništvu BiH, pozvao je na "disoluciju" BiH.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, nazvao je, pak, Inzkovu odluku civilizacijskim činom, dok je bošnjački član tog tijela Šefik Džaferović naveo kako je visoki predstavnik ispunio dug prema žrtvama.
Iz Tužilaštva BiH su najavili da će pratiti slučajeve negiranja genocida.
Kako je Inzko obrazložio odluku?
"Savjest mi nalaže da nemam pravo okončati svoj mandat dok se veličaju pravomoćno osuđeni ratni zločinci", izjavio je Valentin Inzko, pojašnjavajući zašto je na koncu mandata visokog predstavnika posegnuo za Bonnskim ovlastima da bi izmijenio Krivični zakon BiH.
"Takvo stanje nemam pravo ostaviti ni napaćenim građanima ove lijepe zemlje, kao ni svom nasljedniku. Nemam pravo ignorirati presude Haškog tribunala, kojeg je uspostavilo Vijeće sigurnosti UN-a, a zadužen sam za civilnu implementaciju mira", naveo je Inzko.
Građani BiH su, kako je naveo, dugo čekali da njihovi izabrani predstavnici sami zakonski urede ovo veoma ozbiljno pitanje.
"Međutim, svako nastojanje da se to učini bilo je blokirano. Tokom tog razdoblja situacija se pogoršavala, a sada već izmiče kontroli. Pojedini politički lideri otvoreno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince, uz iznošenje raznih teorija zavjere, negiraju da se genocid u Srebrenici uopće i dogodio, a pojedini građani slijede njihove signale i narativ", naveo je visoki predstavnik.
Dodao je, kako se nadao, da će ljudskost i zdrav razum prevladati, ali da se, nažalost, svjedoči eskalaciji veličanja ratnih zločinaca i osporavanju pravosnažnih presuda Krivičnog suda kojeg je osnova UN.
"Osim što takvo ponašanje predstavlja izrugivanje vladavine prava, duboko sam uvjeren da je to sijanje sjemena za potencijalne nove sukobe. Stoga smatram da je sada nužno urediti materiju zakonskim rješenjima", poručio je Inzko.
Inzko je kazao da "njegove intervencije u kazneno zakonodavstvo nemaju veze s kolektivnom krivnjom nego individualnom odgovornošću".
"Nema loših naroda. Ovo su zakonske izmjene za relaksiranje i rasterećenje svih naroda i građana BiH. Osobe osuđene za stravične zločine ne bi trebalo veličati, one ne bi trebale imati javni prostor u slavu njihovih imena, niti murale oslikane u njihovu čast, bez obzira za koga ili protiv koga su se borili", naveo je u saopštenju.
Kakve se kazne predviđaju za negatore genocida?
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
"Ako je krivično djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine", dodaje se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
"Ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin", dodaje se u Odluci visokog predstavnika.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Kada Zakon stupa na snagu?
Ovaj zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici OHR-a ili jedan dan od dana objave u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", koji god od tih dana nastupi ranije.
- Čelnici opština odbijaju Inzkovu inicijativu da uklone Mladićeve murale
- Sarajlije i dalje hodaju ulicama poklonika fašizma
'Majke Srebrenice' o Inzkovom potezu
Predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice" Fadila Efendić kazala je agenciji Fena da bi voljela da ima s nekim podijeliti sreću nakon donošenja ove odluke.
"Inzko je uradio što je obećao mada je trebao i prije, ali nikad nije kasno. Odluka je dobra, ukoliko bude poštovana", navela je ona.
Predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice" Hajra Ćatić već 26 godina traga za kostima sina Nine Ćatića. Za nju je Odluka visokog predstavnika veoma značajna i nada se da će biti ispoštovana.
"Davno je to trebao uraditi, ali nikad nije kasno. Drago mi je da je donio takvu odluku o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca", istakla je Ćatić.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari su kazali da će u subotu (24. juli) iznijeti svoj zvanični stav povodom odluke Valentina Inzka.
Načelnik Srebrenice osuđuje potez visokog predstavnika
Načelnik Srebrenice Mladen Grujičić rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) "kako svako nametanje ne donosi ni pomirenju ni suživotu ni poštovanju takvih zakona", objašnjavajući kako od završetka rata do danas nisu mnogo bolji odnosi, kao i na "gledanje na prošlost".
"Smatram da ovo nije dobar potez i neće ići u prilog nekom boljem životu ili bilo čemu. Može samo izazvati nove probleme i vjerovatno će to vrijeme pokazati", rekao je Grujičić.
Objasnio je kako on saosjeća sa svim žrtvama, ali kaže kako postoje i kazne koje su evidentne, ali "nažalost, to nemamo na drugoj strani kada je u pitanju zločini Bošnjaka nad Srbima".
"Moj stav je jasan. U Srebrenici je bio zločin koji nijedan Srbin neće osporiti, ali jednostavno, kvalifikacija koja se nameće, kao i ovaj zakon koji se nameće, ne stoji. Iz tog razloga ćemo vjerovatno imati svi probleme u daljoj komunikaciji i u odnosima samih političara koji obavljaju neke funkcije jer kada nešto namećete onda znate kako to ide", ocijenio je on.
Tužilaštvo najavilo da će pratiti slučajeve negiranja genocida
U Tužilaštva BiH, nakon Odluke visokog predstavnika, najavili su da će se u okviru predmeta pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, skupina ili udruženja, u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH.
"Prikupljanje materijala vršit će se u suradnji sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, a radi postupanja Tužilaštva BiH i partnerskih institucija u okviru zakonskih ovlaštenja", saopšteno je iz Tužilaštva BiH.
Dodik: RS treba da krene u proces disolucije
Nakon što je objavljena Odluka visokog predstavnika, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izjavio je na konferenciji za novinare da Inzko nema pravo da nametne zakon o zabrani negiranja genocida, te da je odluka "neutemeljena".
"RS odbacuje ovu odluku. Genocid se nije desio u Srebrenici. Srbi ne smiju da prihvate ovu odluku, ovo je zakucan ekser u mrtvački kovčeg BiH. Nakon ovoga Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše. Sazvat ćemo sjednicu Skupštine RS-a o ovome naredne sedmice", najavio je Dodik.
"RS treba da krene u proces disolucije, nema dijaloga u BiH", zaključio je Dodik.
On je rekao da će, iako je ljetna pauza, u narednim danima, predložiti sazivanje sjednice Narodne skupštine RS-a na kojoj će se raspravljati o zabrani djelovanje Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu i svih zajedničkih institucija mimo Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Ovo je naša zadnja poruka i druge nema. Mi ne smijemo prihvatiti lažne istine. BiH nema smisla. Ona nikad nije imala smisla", naveo je Dodik.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), pozvao je predsjednike svih parlamentarnih partija sa sjedištem u RS-u na sastanak u Narodnu skupštinu RS-a u ponedjeljak (26. juli).
"Na ovom sastanku najodgovorniji politički predstavnici u RS-u trebali bi uskladiti stavove u vezi sa odlukom visokog predstavnika o nametanju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH", navedeno je u pozivu Čubrilovića dostavljenom iz Narodna skupštine RS-a.
Kako su odluku komentarisale opozicione stranke u RS-u?
Mirko Šarović, predsjednik opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), izjavio je za RSE kako se protivi nametanju odluka visokog predstavnika u BiH.
Prema njegovim riječima, odluka Valentina Inzka je "korak nazad u demokratizaciji društva u Bosni i Hercegovini".
"Vjerovatno će odluka izazvati političke turbulencije", kazao je Šarović.
Dodao je da i kako opozicija u RS-u ne treba da odmah reaguje na izjavu Milorada Dodika u vezi poziva na disoluciju RS-a.
"Treba da reagujemo pametno, on je sazvao i posebnu sjednicu Skupštine, ali mi ne želimo nikakav diktat i da ga pratimo u nerazumnim potezima. Aktuelna vlast je jedan od krivaca za 'dizanje iz mrtvih' uloge visokog predstavnika", poručio je Šarović.
Odluka Inzka je loša, nepotrebna i kontraproduktivna, smatra Branislav Borenović, predsjednik opozicionog Partije demokratskog progresa (PDP).
On za RSE kaže da Inzko odlazi, a svojim potezom ostavlja BiH još više podijeljenu i sa još većim političkim sukobima i sa Zakonom koji će biti korišten za političke obračune.
"Inzko je ovim zapalio vatru koja će dosta dugo goriti i koja će u suštini napraviti najveću štetu Bosni i Hercegovini", izjavio je Borenović.
Džaferović: Inzko ispunio svoju obavezu prema žrtvama
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović naveo je, u izjavi za RSE, kako je visoki predstavnik Odlukom ispunio obavezu koju ima prema žrtvama.
"Prema svojoj savjesti, ali i prema Daytonskom mirovnom sporazumu, jer negiranje genocida i slavljenje zločinaca je mehanizam kojim se ozbiljno potkopava povjerenje među narodima i ugrožava mir", naveo je Džaferović.
Negiranje genocida se, prema njegovim riječima, godinama tolerisalo i jedini rezultat je bio sve više toksičan ambijent u Bosni i Hercegovini, u kojem porodice žrtava jednostavno ne mogu da žive na miru.
"Visoki predstavnik je postupio ispravno, jer se nije smjelo dozvoliti da žrtve budu ponovo prepuštene nemilosrdnosti onih koji glorificiraju zločince", ocijenio je on.
Dodao je kako je odlukom visokog predstavnika napravljen snažan iskorak u civilizacijskom smjeru.
"Presude o genocidu prihvata sav civilizirani svijet i jedino normalno jeste da i Bosna i Hercegovina, kao država u kojoj je počinjen genocid, bude dio tog okvira. Ova odluka će suštinski doprinijeti izgradnji normalnijeg i zdravijeg ambijenta za budućnost. Samo na osnovu istine i pravde, moguće je ići naprijed i u Bosni i Hercegovini i u regionu", napisao je Džaferović.
Komšić: Odluka visokog predstavnika je civilizacijski čin
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić pozdravio je Odluku visokog predstavnika kojom je dopunio Krivični zakon BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
"Ta odluka utemeljena je na nizu presuda suda UN-a, to jeste Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koje su van svake razumne sumnje utvrdile postojanje zločina genocida u Bosni i Hercegovini, odnosno genocida u Srebrenici", naveo je Komšić u pisanoj izjavi za RSE.
Dodaje da je Odluka Inzka civilizacijski čin i ono najmanje što porodice žrtava genocida zaslužuju.
"Krajnje je vrijeme bilo da se putem zakonskih regulativa uredi način sankcioniranja onih koji veličaju zločin genocida, onih koji vrijeđaju žrtve i pokušavaju da ugroze dostojanstvo žrtava", naveo je Komšić.
Prema njegovim riječima, ovo je jasna poruka politikama koje svoje narative grade na veličanju genocida i na raspirivanju međuetničke mržnje među građanima Bosne i Hercegovine, da takvo djelovanje nije prihvatljivo i da neće proći bez primjerene kazne.
"Drago mi je da Inzko na kraju mandata, uprkos začuđujućem protivljenju nekih od ključnih međunarodnih faktora u BiH donio ovakvu odluku", napisao je Komšić.
Ambasada SAD-a: Negiranje genocida je neprihvatljivo
Iz Ambasade Sjedinjenih Država u BiH navode kako su negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivi i da podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU.
"Čin odlazećeg visokog predstavnika pokazuje koliku važnost on pridaje ovom pitanju koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju. Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom", navode u pisanom odgovoru iz Ambasade SAD-a u odgovoru za RSE.
Naglašavaju da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego historijska činjenica.
"Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju", dodaju iz Ambasade SAD-a.
Iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH za RSE kažu kako dijele duboku zabrinutost zbog rastuće pojave negiranja genocida i drugih ratnih zločina, govora mržnje i veličanja ratnih zločinaca.
"To je prijetnja stabilnosti i izgledima za izgradnju zemlje u kojoj su svi dobrodošli i u kojoj svi imaju mogućnosti da ostvare uspjeh. Ujedinjeno Kraljevstvo ohrabruje političke lidere u Bosni i Hercegovini da iskoriste ovu priliku i poduzmu korake protiv nekažnjavanja za takvo destabilizirajuće ponašanje, te da se usmjere na podršku žrtvama i njihovim porodicama u potrazi za pravdom i utjehom", navodi se u pisanom odgovoru iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva.
Izetbegović: Odluka u korist žrtava
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SAD) Bakir Izetbegović naveo je na svom Facebook profilu da je odluka visokog predstavnika da nametne odredbe Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida civilizacijska odluka u korist, na prvom mjestu, porodica žrtava genocida.
"Ovom odlukom visoki predstavnik je pomogao građanima Bosne i Hercegovine, učvrstio je autoritet svog nasljednika, skinuo je hipoteku genocida sa vrata časnijem dijelu srpskog naroda, i sa dignitetom završio svoj mandat u BiH", naveo je Izetbegović.
Inzko i Bonnske ovlasti
Od 2009. godine, kada je došao na čelo OHR-a, do 2014. godine, Valentin Inzko je donio ukupno 76 odluka koristeći Bonnske ovlasti.
One omogućuju OHR-u da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.
Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u decembru 1997.
