Visoki predstavnik izražava duboko, iskreno žaljenje što su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici održanoj u utorak, 11. maja, propustili istorijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurniju budućnost, ističe Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 12. maja.
Dan nakon što je Skupština Republike Srpske usvojila zaključke u kojima odbacuju bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i odbija njegov zahtjev za poništenje povelja dodijeljenih osuđenim ratnim zločincima, iz kabineta visokog predstavnika (OHR) poručuju kako je "suočavanje sa prošlošću od fundamentalnog značaja za postkonfliktna društva".
„Umjesto toga, odlučili su da potvrde poveznicu najvišeg zakonodavnog tijela u RS sa osuđenim ratnim zločincima. Izabrali su da ne prekinu vezu sa prošlošću zamrljanom djelima koja su počinili nosioci tih odlikovanja. Zdravo društvo nije moguće graditi na lošim, lažnim temeljima, na glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca”, ističu iz OHR-a za Radio Slobodna Evropa i dodaju da se "veličanjem ratnih zločina krše univerzalni civilizacijski standardi, te blokira put u evropsku porodicu".
“Nažalost, jučerašnjim usvajanjem zaključaka, kojima se odbacuje zahtjev visokog predstavnika o poništenju dodijeljenih odlikovanja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima veliki je korak vladajuće skupštinske većine u pogrešnom smjeru.
Sa žaljenjem moramo konstatirati da je skupštinska većina u jučerašnjim zaključcima dajući eksplicitnu podršku odluci Organizacionog odbora koji je dodijelio odlikovanja osuđenim ratnim zločincima izabrala put blokade evropskih integracija. U ovom trenutku, visoki predstavnik će se suzdržati od komentiranja daljnjih poteza”, navodi se u odgovoru Ureda visokog predstavnika za RSE.
Osuda EU, američke i britanske ambasade
Iz Evropske unije poručuju kako "veličanje osuđenih ili optuženih ratnih zločinaca, revizionizam i poricanje dobro dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući genocid i ratne zločine, stvaraju podjele u društvu i proturječe najosnovnijim evropskim vrijednostima". Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio glasnogovornik Evropske unije (EU) Peter Stano.
U odgovoru na upit RSE za komentar o zaključcima Narodne skupštine RS, Stano je naveo da je jedan od 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o prijavi BiH za članstvo u ovom bloku, preduzimanje konkretnih koraka na promociji okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.
“Političke institucije i akteri u BiH trebali bi pokazati svoju punu i nedvosmislenu posvećenost održavanju vladavine zakona, kao i stvaranju okruženja pogodnog za pomirenje,” kazao je Stano.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH za RSE je navela da podržavaju ključnu ulogu i neupitni mandat visokog predstavnika u praćenju i podršci provedbe civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD su podsjetili kako BiH mora zadovoljiti konkretne kriterije koje je ustanovilo Vijeće za provedbu mira kako bi se okončala međunarodna supervizija.
Ambasada SAD ocjenjuje da odluka Narodne skupštine RS da odbaci zahtjev visokog predstavnika u BiH o poništavanju povelje osuđenima za ratne zločine "vrijeđa žrtve i produbljuje patnje žrtava i njihovih porodica".
Ovaj zahtjev Inzko je uputio 2. februara u pismu u kojem navodi da su među nagrađenima bili i Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić "čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje". Rok za ispunjavanje ovog zahtjeva bio je kraj aprila.
Iz Ambasade SAD navode i da se ovakvim zaključcima "istovremeno ugrožava mirna budućnost Bosne i Hercegovine".
“Presude za ratne zločine ukazuju na individualnu odgovornost i ne odnose se na jedan narod u cjelini. Mi smo i dalje razočarani retorikom koja dovodi u pitanje ove osnovne činjenice. Pozivamo sve u BiH da se fokusiraju na izgradnju uzajamnog povjerenja koje je neophodno da bi svi građani mogli uživati u mirnoj budućnosti”, rečeno je za RSE iz Ambasade SAD-a u BiH.
Povelje osuđenima za ratne zločine je dodijelio Odbor Narodne skupštine RS za obilježavanje 25 godina postojanja i rada.
Osudama se pridružila i Britanska ambasada u BiH, izražavajući podršku kontinuiranom radu Ureda visokog predstavnika u BiH na provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma. Britanska ambasada je pozvala Narodnu skupštinu RS da se u vrijeme krize uzrokovane pandemijom COVID-19 fokusira na poboljšanje kvaliteta života građana ovog entiteta.
„U vrijeme kontinuirane krize i ekonomskih posljedica pandemije, bilo bi dobro da Narodna skupština RS usmjeri svoje vrijeme i napore na područja svoje odgovornosti koja mogu poboljšati kvalitet života onih koje je izabrana da predstavlja,” naveli su za RSE iz Britanske ambasade.
Također su podsjetili na izjavu Ujedinjenog kraljevstva tokom nedavne diskusije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u kojoj je naglašeno da Ured Visokog predstavnika nastavlja da ima ključnu ulogu u održavanju civilnih dijelova Opšteg okvirnog mirovnog sporazuma.
“Njegov rad je ključan za podršku djelovanja vlasti u BiH, uključujući i putem provedbe 5+2 kriterija, kako bi se ta budućnost stvorila”, ističu iz Britanske ambasade u BiH.
Koji su uslovi za ukidanje OHR-a?
Za ukidanje OHR-a u BiH su 2008. godine postavljena 5+2 uvjeta i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava. Ona podrazumijeva usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.
U Zaključcima o bonskim ovlastima Narodna skupština RS je konstatovala da visoki predstavnik ‘ne može biti ni u kom slučaju nadređen Republici Srpskoj’. Oko prijedloga zaključaka usaglasili su se klubovi svih stranaka iz RS.
Ured visokog predstavnika BiH (OHR) je u periodu 1997. do 2012. godine zahvaljujući bonskim ovlastima nametnuo oko 900 različitih odluka. U nekoliko navrata prethodnih godina visoki predstavnik Valentin Inzko je najavljivao mogućnost korištenja bonskih ovlasti, ali nikada ih nije upotrijebio.
Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) je na sastanku u Bonu, decembra 1997. godine, visokom predstavniku u BiH dalo mogućnost korištenja bonskih ovlaštenja.
PIC je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su definisana ovlaštenja visokog predstavnika, omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.
Zaključci za dijalog RS i Federacije BiH
Narodna skupština RS usvojila je 11. maja i Zaključke za dijalog između RS i drugog bosanskohercegovačkog entiteta, Federacije BiH, te Srba, Bošnjaka i Hrvata o mogućim rješenjima za BiH. Zaključke je predložio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
U zaključcima se nalaže predsjednici RS Željki Cvijanović da obavijesti Federaciju BiH o zaključcima i stavovima Narodne skupštine RS, te da formira pregovarački tim za vođenje razgovora sa Federacijom BiH.
Pregovarački tim bi, prema jednom od zaključaka, trebao da bude formiran u roku od 30 dana. U tim bi trebali da budu uključeni predstavnici najviših organa vlasti u RS, predstavnici RS u institucijama BiH, te predstavnici parlamentarnih stranaka u RS. Nakon formiranja, pregovarački tim bi trebao da sačini operativni plan, te da redovno izvještava Skupštinu RS o provedenim aktivnostima.