Bh. izvoznici uspjeli su ispuniti uslove za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda Evropskoj uniji, voća u Rusiju i mesa u Tursku, no i dalje veliki problem predstavlja kršenje CEFTA sporazuma u susjedstvu, kaže u intervjuu za RSE Nemanja Vasić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH i dodaje da se na politička pitanja ne može uticati, poput uvođenja taksi od Vlade Kosova za BiH i Srbiju, ali da BiH treba biti odlučnija kada su necarinske barijere u pitanju.
RSE: Rekli ste više puta da je najveći problem bh. privrednicima kršenje CEFTA sporazuma, može li se to riješiti ?
Vasić: Mi još uvijek imamo probleme naročito u okviru CEFTA sporazuma, gdje već određeno vrijeme naši susjedi navode sitne razloge za zaustavljanje prodaje naših proizvoda. Zaustave uvoz naše robe na dva tri mjeseca i ta roba ne može više na tržište. Mi do sada nismo poduzimali kontramjere zbog toga, a druge države barem dva puta godišnje primjenjuju takvu praksu prema nama i smatram da se tu nešto mora drastično promijeniti.
RSE: Još uvijek je aktuelan i neriješen problem sa uvođenjem taksi Vlade Kosova za bh. proizvode zbog čega su bh. privrednici izgubili milione, postoje li naznake da bi se to moglo uskoro riješiti?
Vasić: To je čisto političko pitanje i pitanje koje je u rukama ljudi sa Kosova. Oni su prekršili sporazum i javno kažu da ne žele da promijene odluku i mislim da bez rješenja političkog pitanja neće biti ni rješenja ekonomskog pitanja. Šteta što je tako.
RSE: Koliko Vanjskotrgovinska komora može pomoći bh. privrednicima u rješavanju problema poput dvostrukog oporezivanja ili ispunjavanja evropskih standarda za izvozne proizvode?
Vasić: Za privrednike je u raznim sektorima bilo izazova. Možda bi se moglo izdvojiti proširenje liste za rješavanje određenih anomalija koje su skupo koštale privrednike kao na primjer dvostruko oporezivanje, a što smo uspješno riješili u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH. Potpisani su i sporazumi sa određenim brojem zemalja o ukidanju dvostrukog oporezivanja. Što se tiče ispunjavanja EU standarda našim privrednicima organizujemo brojne edukacije, gdje smo imali do 700 ljudi na skupovima što znači da smo pažljivo odabrali teme koje trebaju našim privrednicima.
RSE: Takođe uspjeli ste pomoći privrednicima da se vrate na neka tržišta poput Hrvatske, Rusije, Turske...
Vasić: Mi smo u stvari bili karika u tom lancu, ključnu ulogu je odigralo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali naravno bez animiranja i pripreme privrednika, što je bio naš zadatak, to ne bi uspjelo. Takođe imamo dobru saradnju i sa entitetskim privrednim komorama, to nam je važno jer teško je odvojiti domaće i strano tržište, iste kompanije plasiraju robu i ovdje i vani, isto im trebaju podsticaji. Dakle ništa manje nije važno investirati u domaće kompanije i na tome bismo trebali poraditi u narednom periodu, jer u ovom momentu su zapostavljeni domaći investitori. Spoljnim investitorima smo spremni da damo povlastice u smislu neplaćanja dadžbina godinu dvije da bi zaposlili ljude ali i domaći zapošljavaju, a do sada ih nismo stimulisali.
RSE: Vanjskotrgovinska komora organizovala je susrete domaćih i stranih privrednika, da li su ti susreti rezultirali konkretnom saradnjom?
Vasić: Da naravno. Prije svega nastojimo da, u dogovoru sa određenim državama, kada ih posjećuju naši privrednici obezbijede prisustvo ne samo prodavaca njihovih proizvoda nego i kupaca naših proizvoda. Naravno, do sada smo imali uspavana bh. diplomatska predstavništva koja ne pripreme dovoljno teren za dolazak naših privrednika.
Ambasadori drugih država kada dođu ovdje prvo prave teren za prodaju njihove robe. Mi smo morali organizovati edukaciju našim ambasadorima i objasniti da bi i oni trebali tako da djeluju, kad organizuju susrete privrednika da gledaju da dovedu što više kupaca za naše proizvode, a ne da održe skup kako bi evidentirali da su ispunili neku obavezu u tom svom programu.
Do sada smo uspjeli predstaviti svoje proizvode ne samo u zemljama regiona nego i u Kini ali i nekim drugim dalekim zemljama. Namještaj i vino proizvedeni u Bosni i Hercegovini tradicionalno imaju dobar plasman. No još uvijek je najkritičnija oblast poljoprivrede, a znam da i tu možemo napraviti pomak.
Facebook Forum