Pad turske lire u odnosu na dolar za 40 posto nagnao je na razmišljanje i privrednike Bosne i Hercegovine.
U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kao i u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kažu da trenutno nema negativnih efekata po bh. izvoznike jer je ono najvažnije – izvoz mesa dogovoren u eurima. No, dugoročno gledano, bh. proizvodi bi na turskom tržištu mogli biti skuplji, a time i nekonkurentniji.
Bosna i Hercegovina prošle godine izvezla je u Tursku roba u vrijednosti od 432 miliona maraka (oko 216 miliona eura), u prvoj polovini ove godine oko 191 milion maraka (oko 100 miliona eura).
Najznačajniji je izvoz ulja, brašna, mesa, željeza i proizvoda iz namjenske industrije.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, neke kompanije koje izvoze ulje sklopile su ugovor u lirama, te negativne efekte mogu imati uljari.
Što se tiče mesa, izvoz je dogovoren u eurima, objašnjava predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić.
"Ono što je sigurno je da proizvođači mesa u prvoj fazi neće imati problema, jer je izvoz mesa ugovoren u eurima. Ako bi to dugoročno potrajalo i ako bi bilo još značajnijeg pada lire moglo bi se u nekom momentu desiti da mi postanemo nekonkurentni odnosno skupi", navodi Vasić.
Privredna komora Federacije BiH kontaktirala je svoje članice da vidi koje kompanije imaju sklopljene ugovore o izvozu u Tursku vezane za liru, no kako kaže Mirsad Jašarspahić svi koji su se do sada javili imaju ugovore u eurima i na njih se neće odraziti ovaj pad lire.
"Oni koji imaju ugovore u eurima oni su u povoljnijem položaju nego do sad. To se odnosi čak i na firme koje uvoze robe iz Turske jer će za taj novac dobiti više. Najveći izvođač suncokretovog ulja iz BiH u Tursku je Bimal Brčko, a oni takođe imaju sklopljene ugovore u eurima. Što se tiče namjenske industrije oko 95 posto njih ima ugovore u eurima kao i u metalnom sektoru, tako da tu trenutno nema problema izuzev te neke ukupne atmosfere, opreza u daljem ugovaranju itd", ističe Jašarspahić.
U BiH ne vjeruju da će ova kriza u odnosima između Turske i SAD-a potrajati. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović smatra da će ove dvije jake ekonomije ipak postići dogovor.
"Mi priželjkujemo stabilizaciju turske valute i uopšte ekonomskih prilika u toj zemlji. Imamo informacije da njihove institucije rade predano na tome", ističe Šarović.
Iako ne očekuje da će kriza potrajati predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić napominje da bi u slučaju da lira nastavi padati to učinilo turske proizvode u BiH jeftinijim i konkurentnijim.
On podsjeća da je uvoz roba iz Turske u BiH dvostruko veći nego izvoz bh. proizvoda u Tursku.
"Ako posmatramo uvoz onda bi turske robe mogle da postanu još konkurentnije ovdje, pa a se čak i promijeni odnos uvoza i izvoza, jer ako bi lira dalje padala vjerovatno bi turski proizvodi postali još jeftiniji, jer je marka vezana za euro", riječi su Vasića.
I ekonomista Zoran Pavlović mišljenja je da vrijeme krize može ugroziti dogovorene poslove, naročito kada je u pitanju mala ekonomija kao što je bosanskohercegovačka.
"Pošto se u Turskoj radi o 40 posto inflacije onda će sva roba koju uvoze pa i ona iz Bosne i Hercegovine postati skuplja za njihovo stanovništvo, a kupovna moć ostaje ista, što znači da će manje naših proizvoda kupovati. S druge strane, turski proizvođači koji izvoze robu u zemlje EU, pa i BiH će imati dodatni motiv da pojeftine robu i da povećaju svoj izvoz", kaže Pavlović.
Prema podacima Privredne komore FBiH BiH iz Turske najviše uvozi tekstil i namještaj.
Facebook Forum