U BIT centru u Tuzli upoznali smo dvadesetdvogodišnjeg Sanela Hodžića koji će za nekoliko dana predstaviti jedinstvenu svjetsku mobilnu i web aplikaciju putem koje će svi građani moći biti čuvari okoline. Naime, putem njegove aplikacije građani će, nakon što uoče zagađena područja, to moći uslikati i proslijediti u jedinstvenu bazu podataka "Ekovizija". Sanelova aplikacija u konkurenciji je za najbolju IT ideju u Srbiji, BiH i Kosovu.
Sanel Hodžić, iz Tuzle, informatičar, osmislio je prije nekoliko mjeseci jednu originalnu globalnu ideju da putem web i mobilne aplikacije očisti Zemlju. Svi će tako moći prijaviti zagađena područija i ljude koji zagađuju okolinu, ali i dobiti informacije o njima:
„Ja sam shvatio da je to problem koji bi trebalo da se rješava na ovakava način: buđenje svijesti kod ljudi da prestanu da bacaju otpad na javnim mjestima, uništavaju rijeke, jezera, godinama uništavaju naš okoliš. I tako se rodila ova ideja koja će ljudima kojima taj problem već smeta, a ima ih jako mnogo, pružiti priliku da to stanje uslikaju, slika je dokaz toga, i da sliku proslijede na ovaj centralizovani sistem na kojem će biti prikupljeni svi podaci o tim problemima.“
Sanel je svoju ideju predočio prijatelju Kristijanu Smiljaniću, koji pri BIT centru u Tuzli vodi „Leftor“ tvrtku koja se bavi IT tehnologijama:
„Prva dobra stvar je što projekat pruža mogućnost da ljudi impulsivno reaguju. Mnogi od nas primjete problem u svojoj okolini i nemaju nikakvu mogućnost da reaguju. Ovaj sistem u tehničkom smislu to rješava zato što vi možete izvaditi telefon ili neki drugi uređaj i taj problem odmah uslikati, uređaj će skontati koje su vaše kordinate i taj problem zajedno sa geografskim kordinatama i sa fotografijom prijaviti na jedno centralno mjesto. To je jako dobro zato što će mnogo ljudi prijaviti mnogo problema. Ako mi uspijemo skupiti bazu svih tih problema, s time će se moći ostvariti određeni uticaj na javnost ili na počinioce, ili na ustanove koje bi trebale da riješe te probleme.“
Frustrirajuće hrpe smeća
Sanelova ideja je globalna jer mobilna aplikacija koju je osmislio automatski u bazu Ekovizije šalje podatke o lokaciji koja je zagađena, a administrator informacije šalje nadležnim organima. U ovoj aplikaciji ključni su organi društvene mreže.
„Program kao aplikacija može se skinuti s bilo koje lokacije. Može je koristiti npr. korisnik u Njemačkoj kao što je koristi u Bosni, s tim da svi podaci koji se pošalju iz Njemačke stizali bi nama zasad. Ali može se ostvariti partnerstvo - da nađemo nekog partnera koji će održavati taj sistem u Njemačkoj i tako podignuti tamo projekat na svoje noge“, kaže Mersud Huskić, mentor projekta "Ekovizija".
Svi oni koji su vidjeli da će samo jednim klikom na aplikaciju „Ekovizija“ moći prijaviti ekološki problem oduševljeni su.
„Meni je frustrirajuće da prolazim pored hrpe smeća u haustoru, pored zgrade gdje se moja kćerkica igra, a ja ne mogu reagovati. Mogu reagovati što ću nazvati neku sanitarnu inspekciju ili nekoga ko će reći da nije za to zadužen, ili jeste, ili će me proslijediti dalje i onda ću ja odustati od toga. Znači neću imati priliku da reagujem na način na koji će to dobiti neki smisao. A ovako, uzeću mobitel, slikati problem, proslijediti ga - i ja sam završila svoj dio posla. Bar donekle ću se osjećati ispunjenom što sam uspjela prijaviti problem na mjestu gdje će ga dosta drugih ljudi vidjeti“, rekla je Vesna Glavaš Hrustić.
I dok država ulaže stotine tisuća marka u strategije o očuvanju okoliša, a koje obično završe samo u ladicama, Sanelova strategija je besplatna i dostupna svima:
„Sve što ja želim svojim projektom je uticaj na svijest ljudi. Moj projekat ne nudi baš neku zaradu, ali daje adekvatnu ideju za zaradu. Čovjek ne može sakupljati otpad, je li tako, čovjek se jednostavno mora podići, a da bi se podigao mora imati informaciju zbog koje će biti svjestan da tako treba da učini.“
Uskoro će Ekovozija dobiti i svoju online, ali i offline kampanju putem facebooka, twitera, medija, uličnih akcija, a sve u suradnji s nevladinim organizacijama i školama. Mersud Huskić:
„Svako će se tada zapitati:’Možda će i mene neko uslikati ako bacim, bolje je da to ne uradim, ne želim da budem u javnosti da sam to radio.’ Dosad je bilo kad bacimo papir mislili smo neće niko vidjeti, a čim imamo svijest da će nas neko vidjeti, nećemo to raditi.“
Ekovizija nije stvorena samo kako bi se oni koji zagađuju okolinu prijavljivali, veća, kaže nam Sanel Hodžić, ona otvara i mogućnost zarade:
„Npr. od najlonske kese žene često prave neke ukrase. Sekundarne sirovine ljudi već koriste za zaradu - ne samo metal nego i papir, plastiku i druge stvari. Ljudi jednostavno moraju da vide da je bacanje otpada na javnim mjestima nešto što svima šteti.“
Sanel Hodžić, iz Tuzle, informatičar, osmislio je prije nekoliko mjeseci jednu originalnu globalnu ideju da putem web i mobilne aplikacije očisti Zemlju. Svi će tako moći prijaviti zagađena područija i ljude koji zagađuju okolinu, ali i dobiti informacije o njima:
„Ja sam shvatio da je to problem koji bi trebalo da se rješava na ovakava način: buđenje svijesti kod ljudi da prestanu da bacaju otpad na javnim mjestima, uništavaju rijeke, jezera, godinama uništavaju naš okoliš. I tako se rodila ova ideja koja će ljudima kojima taj problem već smeta, a ima ih jako mnogo, pružiti priliku da to stanje uslikaju, slika je dokaz toga, i da sliku proslijede na ovaj centralizovani sistem na kojem će biti prikupljeni svi podaci o tim problemima.“
Sanel je svoju ideju predočio prijatelju Kristijanu Smiljaniću, koji pri BIT centru u Tuzli vodi „Leftor“ tvrtku koja se bavi IT tehnologijama:
„Prva dobra stvar je što projekat pruža mogućnost da ljudi impulsivno reaguju. Mnogi od nas primjete problem u svojoj okolini i nemaju nikakvu mogućnost da reaguju. Ovaj sistem u tehničkom smislu to rješava zato što vi možete izvaditi telefon ili neki drugi uređaj i taj problem odmah uslikati, uređaj će skontati koje su vaše kordinate i taj problem zajedno sa geografskim kordinatama i sa fotografijom prijaviti na jedno centralno mjesto. To je jako dobro zato što će mnogo ljudi prijaviti mnogo problema. Ako mi uspijemo skupiti bazu svih tih problema, s time će se moći ostvariti određeni uticaj na javnost ili na počinioce, ili na ustanove koje bi trebale da riješe te probleme.“
Frustrirajuće hrpe smeća
Sanelova ideja je globalna jer mobilna aplikacija koju je osmislio automatski u bazu Ekovizije šalje podatke o lokaciji koja je zagađena, a administrator informacije šalje nadležnim organima. U ovoj aplikaciji ključni su organi društvene mreže.
„Program kao aplikacija može se skinuti s bilo koje lokacije. Može je koristiti npr. korisnik u Njemačkoj kao što je koristi u Bosni, s tim da svi podaci koji se pošalju iz Njemačke stizali bi nama zasad. Ali može se ostvariti partnerstvo - da nađemo nekog partnera koji će održavati taj sistem u Njemačkoj i tako podignuti tamo projekat na svoje noge“, kaže Mersud Huskić, mentor projekta "Ekovizija".
Svi oni koji su vidjeli da će samo jednim klikom na aplikaciju „Ekovizija“ moći prijaviti ekološki problem oduševljeni su.
„Meni je frustrirajuće da prolazim pored hrpe smeća u haustoru, pored zgrade gdje se moja kćerkica igra, a ja ne mogu reagovati. Mogu reagovati što ću nazvati neku sanitarnu inspekciju ili nekoga ko će reći da nije za to zadužen, ili jeste, ili će me proslijediti dalje i onda ću ja odustati od toga. Znači neću imati priliku da reagujem na način na koji će to dobiti neki smisao. A ovako, uzeću mobitel, slikati problem, proslijediti ga - i ja sam završila svoj dio posla. Bar donekle ću se osjećati ispunjenom što sam uspjela prijaviti problem na mjestu gdje će ga dosta drugih ljudi vidjeti“, rekla je Vesna Glavaš Hrustić.
I dok država ulaže stotine tisuća marka u strategije o očuvanju okoliša, a koje obično završe samo u ladicama, Sanelova strategija je besplatna i dostupna svima:
„Sve što ja želim svojim projektom je uticaj na svijest ljudi. Moj projekat ne nudi baš neku zaradu, ali daje adekvatnu ideju za zaradu. Čovjek ne može sakupljati otpad, je li tako, čovjek se jednostavno mora podići, a da bi se podigao mora imati informaciju zbog koje će biti svjestan da tako treba da učini.“
Uskoro će Ekovozija dobiti i svoju online, ali i offline kampanju putem facebooka, twitera, medija, uličnih akcija, a sve u suradnji s nevladinim organizacijama i školama. Mersud Huskić:
„Svako će se tada zapitati:’Možda će i mene neko uslikati ako bacim, bolje je da to ne uradim, ne želim da budem u javnosti da sam to radio.’ Dosad je bilo kad bacimo papir mislili smo neće niko vidjeti, a čim imamo svijest da će nas neko vidjeti, nećemo to raditi.“
Ekovizija nije stvorena samo kako bi se oni koji zagađuju okolinu prijavljivali, veća, kaže nam Sanel Hodžić, ona otvara i mogućnost zarade:
„Npr. od najlonske kese žene često prave neke ukrase. Sekundarne sirovine ljudi već koriste za zaradu - ne samo metal nego i papir, plastiku i druge stvari. Ljudi jednostavno moraju da vide da je bacanje otpada na javnim mjestima nešto što svima šteti.“
