Dostupni linkovi

Imunitet na COVID-19 verovatno veći od onoga što pokazuju testovi


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Priredila: Mila Đurđević

Novo istraživanje Instituta Karolinska i Univerzitetske bolnice Karolinska ukazuje na to da mnogi asimptomatski pacijenti ili oni sa blagim simptomima oboleli od COVID-19 poseduju takozvani imunitet posredovan T-ćelijama na novi korona virus, čak i ako nisu pozitivno testirani na antitela.

Profesor infektologije na Stokholmskom Karolinska Institutu Hans Gustaf Ljungren, koji je ujedno i koautor studije, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa pojašnjava da to znači da je kolektivni imunitet verovatno viši nego što sugerišu testovi za antitela.

RSE: Studija koju je radio švedski Institut Karolinska, čiji ste koautor, pokazuje da ljudi koji su testirani negativni na antitela na korona virus, ipak mogu posedovati imunitet. Kako je to moguće?

Ljungren: Ono što smo posmatrali u studiji jeste da mnogi pacijenti inficirani korona virusom razviju snažan odgovor T-ćelija i to nezavisno od razvijanja odgovora antitela, tako da je još veći broj pacijenata razvio odgovor T-ćelija od onih pozitivnh na antitela u ovom trenutku.

Imunitet na COVID 19 verovatno veći od onoga što pokazuju testovi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:07:23 0:00
Direktan link

Šta su T-ćelije?

RSE: Pomenuli ste T-ćelije. Kako one funkcionišu ako ih poredimo sa antitelima?

Ljungren: To je dobro pitanje. T-ćelije su bele krvne ćelije i one su specijalizovane da prepoznaju ćelije inficirane virusom. Sa druge strane, antitela su specijalizovana da prepoznaju slobodne delove virusa u telu. Virusi moraju da inficiraju ćeliju kako bi se replikovali, a ono što T-ćelije rade jeste da ubijaju one ćelije koje su inficirane virusom i time suštinski eliminišu fabriku u telu u kojoj se proizvode delovi virusa.

Ukoliko imate dobar odbrambeni sistem koji se može boriti sa virusom, to znači da neće doći do replikacije virusa kod tog pojedinca: Hans Gustaf Ljungren
Ukoliko imate dobar odbrambeni sistem koji se može boriti sa virusom, to znači da neće doći do replikacije virusa kod tog pojedinca: Hans Gustaf Ljungren

RSE: Kako se T-ćelije mogu razviti u ljudskom telu?

Ljungren: Svake sekunde u vašem telu, u mom telu i svačijem telu milioni novih T-ćelija se stvaraju. Sve ove T-ćelije zadivljujuće imaju kapacitet da prepoznaju sve ono sa čime se organizam može susresti. To znači da sve pojedinačne T-ćelije imaju nešto drugačiju specifičnost, tako da ako se inficiramo virusom poput korona virusa, samo nekoliko T-ćelija od svih drugih će prepoznati da je ta ćelija inficirana korona virusom i one će brzo početi da se dele. Na taj način će se razviti milioni T-ćelija sa tom specifičnošću i one će se boriti protiv zaraze.

RSE: Postoji li neki poseban metod ili lek koji bi mogao pomoći proizvodnju T-ćelija?

Ljungren: Znamo generalno, kada je u pitanju imuni odgovor, da dobra ishrana, vežbanje i kvalitetan san tokom noći imaju pozitivan efekat na imuni odgovor. Znamo da gladovanje i manjak sna imaju negativan efekat. Takođe, negativan efekat mogu imati i pojedine bolesti, na primer, rak može prouzrokovati suzbijanje imunog odgovora, tako da organizam ne može biti toliko sposoban da se odbrani od infekcije, uključujući i viruse.

Zašto je važna ishrana?

RSE: Pomenuli ste kvalitetnu ishranu. Hajde da se zadržimo na tome. Koju vrstu namirnica bi ljudi trebalo da konzumiraju?

Ljungren: Sada dolazimo do teških preporuka i nisam siguran da ih možemo dati, ali znamo da u državama u kojima je prisutno siromaštvo u kojima postoji manjak hrane, u kojima postoji glad, takođe imate efekat na imuni sistem.

RSE: Recimo, ako određena osoba ima T-ćelije, da li to znači da će te ćelije zaštititi samo nju ili njega ili one mogu sprečiti ta ta osoba prenese infekciju drugima?

Ljungren: Ukoliko imate dobar odbrambeni sistem koji se može boriti sa virusom, to znači da neće doći do replikacije virusa kod tog pojedinca. Samim tim taj pojedinac neće moći da prenese virus drugima. Dakle, dobar imuni odgovor će definitivno doprineti opštem suzbijanju virusa i sposobnosti pojedinca da ga prenese dalje.

Koliko traje imunitet?

RSE: Imate li ideju koliko dugo traje imunitet koji stvaraju T-ćelije?

Ljungren: Tokom COVID-19 pandemije, koja je prisutna pet ili šest meseci, barem kada govorimo o Evropi, ono što možemo uraditi jeste da se vratimo i promatramo druge epidemije korona virusa. Kao što vam je poznato, 2003. godine imali smo veliku epidemiju, koja se nije globalno proširila, ali ipak je bilo reči o epidemiji u Jugoistočnoj Aziji. Postojale su neke studije o imunom odgovoru kod tih pacijenata.

Ono što je interesantno jeste da dok su ovi pacijenti, neki od njih, razvili odgovor antitela, taj imuni odgovor generalno nije trajao duže od dve do tri godine. Međutim, neki ljudi koji su bili inficirani u to vreme, dakle 2003. godine i danas imaju T-ćelije protiv tog virusa. Dakle, ono što nam pomaže jeste da odgovor T-ćelija zapravo može biti biti prilično dugovečan. Ne znamo da li će to biti slučaj i sa ovom pandemijom, ali to ukazuje da bi moglo biti.

RSE: Gde se mogu raditi testovi na prisustvo T-ćelija? U istoj laboratoriji kao i za antitela?

Ljungren: Nažalost, testovi na T-ćelije su daleko složeniji, oni zahtevaju specijalizovanu laboratoriju za istraživanje, takođe ponekad zahtevaju ukoliko se ispitivanje radi na inficiranoj osobi to zahteva ozbiljne mere predostrožnosti i prilično napredne tehnologe i metodologe. Tako da u ovom momentu, testiranje se ne može generalno sprovesti u redovnim laboratorijama, ali se naravno nadamo da će to u budućnosti biti moguće.

RSE: Dakle, nemaju sve države takve laboratorije?

Ljungren: Do određenog nivoa imaju ovakve laboratorije, ali su takođe potrebni iskusni naučnici kako biste vršili testiranje. U našoj naučnoj publikaciji smo detaljno objasnili kako se rade te analize, kako bi svi u nekom trenutku mogli ponoviti eksperiment.

RSE: Da li nas imunitet preko T-ćelija približava imunitetu krda?

Ljungren: Svakako da, potpuno sam uveren da je tako. Uloga T-ćelija jeste da odbrane naše ćelije od infekcije virusom pored drugih uloga koje imaju. Na taj način su odabrane tokom evolucije tako da je to moja apsolutna pretpostavka.

RSE: Švedska je primenila drugačiji pristup u borbi protiv korona virusa u odnosu na druge evropske države Da li raspolažete podacima koliki je procenat populacije razvio imunitet?

Ljungren: Nije bilo opsežnih merenja, ali znamo, na primer da u Stokholmu (glavnom gradu Švedske) seropozitivnost koja ukazuje na prisustvo antitela (koja imaju odbrambenu ulogu), od pre nedelju-dve dana je bila 15 do 17 procenata, otprilike.

Međutim, ono što smo mi pokazali jeste da manje ili više svi ljudi koji imaju prisustvo antitela imaju i T-ćelije, ali uz to mnogo ljudi ima razvijene T-ćelije koje nisu uzrokovale odgovor antitela, tako da je stepen imuniteta, barem u stokholmskoj populaciji, verovatno značajno viši nego što to pokazuju merenja prisustva antitela.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

XS
SM
MD
LG