Pišu: Roya Musawi i Farangis Najibullah
Yasaman je prešla desetak zemalja pješice, autobusom i brodom, plaćajući hiljade dolara krijumčarima kako bi stigla u Meksiko.
Ova Afganistanka čije smo ime zamijenili drugim u cilju zaštite njenog identiteta, vjerovala je da je nadomak ostvarenja svoga sna: ući u Sjedinjene Američke Države.
Međutim, njena nada je srušena 20. januara, kada je novi američki predsjednik Donald Trump proglasio vanredno stanje na južnoj granici s Meksikom kao dio akcije protiv ilegalne imigracije.
Kao dio izvršne naredbe, američke vlasti ugasile su mobilnu aplikaciju CBP One – jedini legalni način za migrante da zakažu sastanak s službenicima američke carine i granične zaštite, zatraže azil i legalno uđu u zemlju.
"Ne znam šta sada da radim", iskreno će Yasaman, koja je u Meksiko stigla u novembru 2024. "Čekam što će Trump odlučiti u vezi s migrantima."
Ona je telefonom iz Meksika rekla da je 20. januara primila obavještenje koje je glasilo: "Postojeći sastanci zakazani putem CBP One-a više nisu važeći".
Gašenje aplikacije će negativno utjecati na hiljade migranata, uključujući Afganistance, koji se nadaju legalnom ulasku u Sjedinjene Države.
Oko milion sastanaka bilo je zakazano putem CBP One-a od njenog uvođenja aplikacije u januaru 2023. godine.
U Brazilu nisu sretni
Meksiko je postao relativno nova ruta za hiljade afganistanskih migranata koji traže novi život u Sjedinjenim Američkim Državama.
Radio Slobodna Evropa (RSE) je kontaktirao Agenciju UN-a za izbjeglice i meksičke vlasti za migracije kako bi saznao koliko afganistanskih migranata koji putuju prema SAD-u trenutno boravi u Meksiku.
Odgovori nisu uslijedili.
Afganistanski migrant koji je razgovarao za RSE iz Tapachule, grada na jugu Meksika, procjenjuje da samo tu ima do 1.500 ljudi iz Afganistana.
Karimullah, čije je ime promijenjeno u cilju zaštite njegove privatnosti, rekao je da afganistanski migranti žive u iznajmljenim stanovima, oslanjajući se na "ograničen novac" koji su ponijeli s sobom iz Afganistana ili posudili od rođaka u inostranstvu.
"Porodice danima gladuju dok čekaju novac od rodbine", rekao je.
Karimullah, inače bivši aktivista za ljudska prava, napustio je Afganistan nakon što su talibani ponovno došli na vlast u augustu 2021.
Nakon što joj je ponestalo novca za hranu i stanarinu, a još je čekala i termin putem CBP One aplikacije, Yasaman je dobila posao kao pomoćnica u kuhinji u restoranu u glavnom gradu, Mexico Cityju.
Poput mnogih drugih afganistanskih migranata u Meksiku, i Karimullah i Yasaman već su dobili ponudu za azil u drugim sigurnim zemljama – u njihovom slučaju u Brazilu, koji je od 2021. izdao na hiljade humanitarnih viza za državljane Afganistana.
Na pitanje RSE zašto ne žele ostati u Brazilu, gdje su dobili besplatan smještaj i hranu, i Karimullah i Yasaman kažu tu da ne vide "dobru budućnost" zbog manjka posla i ostalih mogućnosti.
Umjesto toga, mnogi Afganistanci plaćaju krijumčarima da ih odvedu preko Bolivije, Perua, Ekvadora, Kolumbije, Paname i drugih zemalja do granice između SAD-a i Meksika.
'Život za imigrante nije ono što je nekad bio'
Neki, pak, prelaze granicu ilegalno.
Ehsan Khan, 26-godišnji bivši vozač iz Kabula, ilegalno je ušao u SAD u novembru 2024. godine, nadajući se da će se tu skrasiti prije nego što Trump zatvori američku granicu.
Nakon što je proveo dva mjeseca u imigracijskom pritvorskom centru, Khan je 11. januara pušten s elektronskom narukvicom oko gležnja kako bi vlasti pratile njegovo kretanje.
Govoreći iz San Diega telefonom, Khan za RSE kaže da bi afganistanski migranti trebali dobro da razmisle prije nego dođu u SAD, jer "život u Americi za imigrante nije ono što je nekad bio".
Khan nije želio otkriti detalje svog novog života u SAD-u, ali je rekao da nije vrijedan traumatičnog putovanja koje je prošao kroz Honduras i Gvatemalu, gdje su ga, kako je rekao, "prebili lopovi koji su tražili novac" i gdje je svjedočio tome kako mu se najbolji prijatelj utopio u moru.
"Bespomoćno sam gledao prijatelja kako se davi i moli za pomoć. Htio sam skočiti u vodu, ali ne znam plivati. Njegovi roditelji često me zovu iz Kabula i pitaju za njega, a mi plačemo", rekao je Khan.
Yasaman je odlučna da uđe u Sjedinjene Države "po bilo kojoj cijeni, legalno ili ilegalno".
"Nemam život niti dom u Afganistanu u koji bih se mogla vratiti", ističe Yasaman. "Svoju budućnost vidim samo u Americi."