Iako hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović još nije službeno najavila da će se kandidirati za drugi mandat, njeni javni istupi posljednjih dana navode na zaključak da je ona ipak već u nekoj vrsti pretkampanje, kakvu vodi i više drugih budućih kandidata.
Ona je oštro protiv ilegalnih migracija i protiv proširenja prava srpske manjine u Vukovaru. Analitičari kažu da su takvi njeni stavovi poznati od ranije, a predstavnici srpske manjine ne kriju ogorčenje.
Politički analitičar Ivan Rimac kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako su ovi stavovi nastavak njene politike kojom je na izborima 2015. godine, podržavajući antimigrantsku politiku Višegradske skupine, podupirala tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, koji je napadao humani pristup migrantskom pitanju kakav je imala tadašnja Milanovićeva vlada lijevog centra.
"Dakle, što se tiče imigranata, ona je konzistentna. Pitanje je samo je li to nekonzistentno u odnosu na ono što radi Plenković. To je osnovni problem. Dakle, u Europi u različitim zemljama imamo različite pristupe. Plenkovićev liberalizam je dobrodošla novina na hrvatskoj političkoj sceni, ali valja podsjetiti da je on sada pri konstituiranju Europske komisije zastupao tranzicijske zemlje, koje su se okupile sa dosta netolerantnim stavom prema imigraciji", kaže Rimac.
Predsjednica je primila i HDZ-ovog vukovarskog gradonačelnika Ivana Penavu koji je, prijeteći prosvjedima, odbacio sugestiju Ustavnog suda Hrvatske da je vrijeme da se u Vukovaru postave ploče sa natpisima na latinici i ćirilici, što ovisi o procjeni gradskih vlasti. Ona je izrazila razumijevanje za njegovu poziciju i dala mu punu potporu.
Lidera srpske manjine u Hrvatskoj Milorada Pupovca podsjetili smo na izjavu bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića da se manjinska prava ne smije koristiti u dnevnoj politici i pitali je li to predsjednica upravo učinila?
"Predsjednica je na žalost ušla u tu sferu i pritom ušla u područje sukoba s Ustavnim sudom što je iznimno opasno, ne samo za poštivanje ljudskih i manjinskih prava, nego je opasno i kao presedan za pravnu stabilnost zemlje da predsjednica koja vodi računa o političkoj stabilnosti u zemlji narušava temeljne ustavne vrijednosti i međunarodne obaveze Republike Hrvatske. To predstavlja ozbiljan problem", naglašava Pupovac.
On upozorava da predsjednica u ovom slučaju na temelju emocija prosuđuje treba li ili ne poštivati zakon i daje za pravo ljudima koji osjećaje stradanja u ratu koriste za svoje političke ciljeve i ostanak na vlasti.
"To je apsolutno nedopustivo, jer će se na taj način samo historijski produbljivati pitanje tko sve ima pravo na bol, i tko sve ima pravo na obzir za tu bol", poručio je Pupovac.
Rimac kaže kako postoji opasnost da se ovakva argumentacija tipa, nakon svega što su nam napravili, zašto bismo mi i korak napravili za integraciju srpske manjine u hrvatsko društvo, koristi u nedogled, ako joj se konačno ne stane na kraj. Što se tiče predsjedničinog odnosa prema pravima srpske manjine, Rimac kaže da nije čuo ništa novo.
"Čak ne bih rekao da je to osviješteno pozicioniranje u odnosu na Miroslava Škoru, koji je također najavio kandidaturu, ili bilo koga drugog. To je diskurs koji je ona cijelo vrijeme imala i ponavljanje već poznatih stavova", zaključuje Rimac.
Pupovac je za RSE podsjetio kako nitko u Hrvatskoj nije zabranio ćirilicu, osim što je, kaže,"zabranjuje prisutni duh ustaštva i NDH u kojoj je to pismo bilo zabranjeno. Istovremeno je ustaški pozdrav 'za dom spremni' zabranjen odlukama nekoliko sudova u Hrvatskoj".
"Na žalost, ovo drugo se tolerira i ušlo je u sektor tolerancije, dok se ćirilicu progoni i tretira kao izvor nestabilnosti u međuetničkim odnosima. Te dvije stvari su potpuno neusporedive, a ne samo da ih se ne uspoređuje, nego ih se i ne sagledava. Iz tog nesagledavanja proizilazi naša duboka zabrinutost zbog historijskog odnosa prema stradanju svih ljudi i potrebi da se postigne izmirenje i uspostavi odgovornost za poštivanje međunarodnih obaveza i vlastitih zakona", konstatirao je Pupovac.
Facebook Forum