Tužilaštvo Haškog tribunala tražilo je da se optužnica u predmetu protiv Ratka Mladića razdvoji na dva dijela. Jedna optužnica bi se bavila genocidom u Srebrenici, a druga bi bila za progon nesrba širom BiH, zločine u Sarajevu i uzimanje međunarodnih talaca. Ovo je prvi put da je ovakav zahtjev došao pred sudije Haškog tribunala. Ranije je bilo primjera da se optužnice spajaju. Analitičari smatraju da bi, ukoliko ovakav prijedlog usvoji sudsko vijeće, suđenje Mladiću bilo znatno brže i efikasnije.
Tužilaštvo Haškog tribunala prvi put je zatražilo da se protiv iste osobe razdvoji optužnica. Prema njihovom prijedlogu, Ratku Mladiću sudilo bi se u dva odvojena procesa, i to najprije za genocid u Srebrenici. U drugom procesu bilo bi mu suđeno i za ostale zločine za koje ga treti važeća optužnica, među kojima je i progon nesrpskog stanovništva širom BiH, opsada Sarajeva i uzimanje međunarodnih talaca.
Tužilaštvo smatra da bi se razdvajanjem optužnice postupak učinio manje obimnim, te da bi sa izvođenjem dokaznog materijala moglo da se krene mnogo ranije, kaže glasnogovornica Tribunala Nerma Jelačić.
„Počelo bi se s izvođenjem predmeta Srebrenica i to bi trajalo nekih godinu dana, a dok bi se ta presuda donijela, moglo bi se već početi s izvođenjem dokaznih materijala za drugu optužnicu“, potvrdila je Jelačić.
Bivša predstavnica Bosne i Hercegovine u Međunarodnom sudu za ratne zločine Vasvija Vidović kaže kako je ovaj prijedlog Tužilaštva dobar, naročito zbog efikasnosti u procesu protiv Ratka Mladića. Činjenica je da za genocide u Srebrenici Tužilaštvo već sada ima mnogo dokaza, podsjeća Vidović.
„Mislim da će se izbjeći ona situacija koja se desila u predmetu Milošević kada je optužnica bila glomazna, preširoka i trebalo je mnogo vremena da se takav jedan postupak okonča. U ovoj situaciji tužilac se, dakle, prvo fokusira na događaje u Srebrenici. On ima jako mnogo dokaza čiji je kredibilitet već ispitan kroz druge predmete, i apsolutno je da će time dobiti na efikasnosti postupka“, smatra Vidović.
Profesor međunarodnog humanitarnog prava na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Zarije Seizović podsjeća da prva optužnica protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića za genocid u Srebrenici datira još od 1995. godine. Nakon Mladićevog hapšenja, optužnica je izmijenjena, podsjeća Seizović.
„Nakon toga Tužilaštvo je podnijelo zahtjev da se Ratku Mladiću sudi u dva odvojena postupka, s tim da bi to de fakto i de jure značilo razdvajanje onoga što je prethodno bilo spojeno. U svakom slučaju mislim da određeni procesni razlozi za tako nešto postoje, a to je prije svega ono što je obrazložio i sam glavni tužilac Serž Bramerc koji je rekao da je nužno osigurati pravdu, naročito zbog žrtava, i osigurati da suđenje počne što prije - a, naravno, kad je optužnica šira, onda je komplikovanije pripremiti sve uvjete da se krene sa postupkom koji će biti funkcionalan, efikasan i učinkovit“, ističe Seizović.
Prijedlogom zadovoljne i porodice žrtava
Prijedlogom Tužilaštva naročito su zadovoljna udruženja žrtava iz Srebrenice. Očekuju, ukoliko sudsko vijeće usvoji prijedlog Tužilaštva, što skoriju presudu Mladiću.
Zumra Šehomerović, iz udruženja Majke Srebrenice, kaže kako su i u razgovorima sa glavnim haškim tužiocem Srebreničanke tražile da se Mladiću najprije sudi za genocid u Srebrenici.
Nerma Jelačić, foto: Branko Vučković
„Izuzetno se radujem tome da bi to suđenje ranije počelo i da bi se prije došlo do toga da se Ratko Mladić osudi za zločin genocida koji je počinio jer nikad se ne zna u kakvom je on sad zdravstvenom stanju“, kaže Šehomerović.
Novinarka Instituta za ratno i mirnodobsko izvještavanje Rejčel Irvin, koja u Hagu prati suđenje Ratku Mladiću, smatra da se Tužilaštvo na ovakav potez odlučilo, između ostalog, jer je zločin u Srebrenici, kako kaže, koncentrisan i lakše dokaziv od ostalih tački po kojima se Mladić sada tereti.
„Kao što je to Tužilaštvo istaklo, granatiranje Sarajeva i zločini u drugim opštinama široko su rasprostanjeni i odnose se na dug vremenski period i komplikovaniji su za dokazivanje na sudu nego Srebrenica, koja je jedan koncentrisani događaj. Stoga mislim da pokušavaju suditi prvo za Srebrenicu jer bi moglo biti lakše. Mislim da postoji značajna briga oko toga da mu se za to i presudi, pa da se onda krene na Sarajevo i druge opštine“, kaže Irvin.
Razdvajanje optužnice protiv Ratka Mladića može učiniti suđenje bržim, navodi profesor Zarije Seizović, naročito ako se ima u vidu na koji način funkcioniše Haški tribunal i presude za genocid koje su već do sada donesene pred ovim i drugim sudovima.
„Haški tribunal funkcionira na spoju angloameričkog i evropskog kontinentalnog prava, tako da presude koje su donesene u ranijim predmetima, tzv. precedenti, itekako mogu biti korišteni, ili kako se to laički kaže - uvedeni u postupak protiv generala Mladića. S obzirom da postoji presuda za genocid, istina ne za direktno izvršenje, protiv generala Krstića, postoje čak i domaće presude pred Sudom BiH, za genocid, to sasvim isgurno, ukoliko se ustanovi lanac zapovjedne odgovornosti između generala Mladića i njemu potčinjenih u to vrijeme Krstića, pa onda naniže hijerarhijski dole, itekako će biti važni raniji postupci u kojima je donesena presuda, pogotovo ukoliko je ona pravosnažna“, rekao je Seizović.
Sudsko vijeće još nije odlučivalo o ovom zahtjevu, i ne postoji rok u kom bi takva odluka trebala da bude donesena. Ratko Mladić je uhapšen 26. maja u Lazarevu kod Zrenjanina, i od 31. maja se nalazi u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala.
Tužilaštvo Haškog tribunala prvi put je zatražilo da se protiv iste osobe razdvoji optužnica. Prema njihovom prijedlogu, Ratku Mladiću sudilo bi se u dva odvojena procesa, i to najprije za genocid u Srebrenici. U drugom procesu bilo bi mu suđeno i za ostale zločine za koje ga treti važeća optužnica, među kojima je i progon nesrpskog stanovništva širom BiH, opsada Sarajeva i uzimanje međunarodnih talaca.
Tužilaštvo smatra da bi se razdvajanjem optužnice postupak učinio manje obimnim, te da bi sa izvođenjem dokaznog materijala moglo da se krene mnogo ranije, kaže glasnogovornica Tribunala Nerma Jelačić.
„Počelo bi se s izvođenjem predmeta Srebrenica i to bi trajalo nekih godinu dana, a dok bi se ta presuda donijela, moglo bi se već početi s izvođenjem dokaznih materijala za drugu optužnicu“, potvrdila je Jelačić.
Bivša predstavnica Bosne i Hercegovine u Međunarodnom sudu za ratne zločine Vasvija Vidović kaže kako je ovaj prijedlog Tužilaštva dobar, naročito zbog efikasnosti u procesu protiv Ratka Mladića. Činjenica je da za genocide u Srebrenici Tužilaštvo već sada ima mnogo dokaza, podsjeća Vidović.
„Mislim da će se izbjeći ona situacija koja se desila u predmetu Milošević kada je optužnica bila glomazna, preširoka i trebalo je mnogo vremena da se takav jedan postupak okonča. U ovoj situaciji tužilac se, dakle, prvo fokusira na događaje u Srebrenici. On ima jako mnogo dokaza čiji je kredibilitet već ispitan kroz druge predmete, i apsolutno je da će time dobiti na efikasnosti postupka“, smatra Vidović.
Profesor međunarodnog humanitarnog prava na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Zarije Seizović podsjeća da prva optužnica protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića za genocid u Srebrenici datira još od 1995. godine. Nakon Mladićevog hapšenja, optužnica je izmijenjena, podsjeća Seizović.
„Nakon toga Tužilaštvo je podnijelo zahtjev da se Ratku Mladiću sudi u dva odvojena postupka, s tim da bi to de fakto i de jure značilo razdvajanje onoga što je prethodno bilo spojeno. U svakom slučaju mislim da određeni procesni razlozi za tako nešto postoje, a to je prije svega ono što je obrazložio i sam glavni tužilac Serž Bramerc koji je rekao da je nužno osigurati pravdu, naročito zbog žrtava, i osigurati da suđenje počne što prije - a, naravno, kad je optužnica šira, onda je komplikovanije pripremiti sve uvjete da se krene sa postupkom koji će biti funkcionalan, efikasan i učinkovit“, ističe Seizović.
Prijedlogom zadovoljne i porodice žrtava
Prijedlogom Tužilaštva naročito su zadovoljna udruženja žrtava iz Srebrenice. Očekuju, ukoliko sudsko vijeće usvoji prijedlog Tužilaštva, što skoriju presudu Mladiću.
Zumra Šehomerović, iz udruženja Majke Srebrenice, kaže kako su i u razgovorima sa glavnim haškim tužiocem Srebreničanke tražile da se Mladiću najprije sudi za genocid u Srebrenici.
„Izuzetno se radujem tome da bi to suđenje ranije počelo i da bi se prije došlo do toga da se Ratko Mladić osudi za zločin genocida koji je počinio jer nikad se ne zna u kakvom je on sad zdravstvenom stanju“, kaže Šehomerović.
Novinarka Instituta za ratno i mirnodobsko izvještavanje Rejčel Irvin, koja u Hagu prati suđenje Ratku Mladiću, smatra da se Tužilaštvo na ovakav potez odlučilo, između ostalog, jer je zločin u Srebrenici, kako kaže, koncentrisan i lakše dokaziv od ostalih tački po kojima se Mladić sada tereti.
„Kao što je to Tužilaštvo istaklo, granatiranje Sarajeva i zločini u drugim opštinama široko su rasprostanjeni i odnose se na dug vremenski period i komplikovaniji su za dokazivanje na sudu nego Srebrenica, koja je jedan koncentrisani događaj. Stoga mislim da pokušavaju suditi prvo za Srebrenicu jer bi moglo biti lakše. Mislim da postoji značajna briga oko toga da mu se za to i presudi, pa da se onda krene na Sarajevo i druge opštine“, kaže Irvin.
Razdvajanje optužnice protiv Ratka Mladića može učiniti suđenje bržim, navodi profesor Zarije Seizović, naročito ako se ima u vidu na koji način funkcioniše Haški tribunal i presude za genocid koje su već do sada donesene pred ovim i drugim sudovima.
„Haški tribunal funkcionira na spoju angloameričkog i evropskog kontinentalnog prava, tako da presude koje su donesene u ranijim predmetima, tzv. precedenti, itekako mogu biti korišteni, ili kako se to laički kaže - uvedeni u postupak protiv generala Mladića. S obzirom da postoji presuda za genocid, istina ne za direktno izvršenje, protiv generala Krstića, postoje čak i domaće presude pred Sudom BiH, za genocid, to sasvim isgurno, ukoliko se ustanovi lanac zapovjedne odgovornosti između generala Mladića i njemu potčinjenih u to vrijeme Krstića, pa onda naniže hijerarhijski dole, itekako će biti važni raniji postupci u kojima je donesena presuda, pogotovo ukoliko je ona pravosnažna“, rekao je Seizović.
Sudsko vijeće još nije odlučivalo o ovom zahtjevu, i ne postoji rok u kom bi takva odluka trebala da bude donesena. Ratko Mladić je uhapšen 26. maja u Lazarevu kod Zrenjanina, i od 31. maja se nalazi u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala.
