Tim za odbranu haškog optuženika Ratka Mladića najavio je da namjerava zatražiti od Republike Srbije i Republike Srpske novac za finansiranje odbrane.
Odbrana će tražiti finansiranje bez obzira što materijalnu pomoć mogu dobiti samo optuženici koji su se predali sami i u Srbiji i u RS-u.
Mladićev advokat koji ga je zastupao u ekstradicionom postupku Miloš Šaljić kaže kako nije riječ samo o plaćanju advokata, jer će to najvećim dijelom finansirati Haški tribunal, nego koji treba pregledati vrlo opsežnu dokumentaciju i obaviti razgovore s velikim brojem svjedoka.
Ono što je do sada poznato kada je u pitanju finansiranje odbrane Ratka Mladića jeste da je Vlada RS za pomoć haškim optuženicima izdvojila 100.000 KM koja će ići preko Fondacije „Pomoć“.
Međutim, vrlo često dešavalo se u svim državama okruženja da se nezvanično i daleko od očiju javnosti posezalo u crne fondove za pomoć haškim optuženicima, kaže predsjednik Helsinškog komiteta RS Branko Todorović.
„Ne trebamo uopšte sumnjati da većina država u regionu uvijek ima neke crne fondove koji su nedostupni javnosti, iz kojih su se finansirali neki drugi slučajevi i iz kojih su finansirane odbrane, ili čak skrivanje onih koji su bili na listama, tako da je vrlo teško prognozirati u kojem će se pravcu razvijati. Helsinški odbor je i ranije ukazivao na to da bi obaveza vlada u regionu svakako trebala ići u pravcu solidarnosti sa žrtvama, zbrinjavanja žrtava. To se, nažalost, nije dešavalo, a vidimo kako se pominje, ja ne znam da li su ti podaci tačni, da je Hrvatska za Gotovinu doslovno izdvojila desetine miliona eura za njegovu odbranu i ne bi bilo iznenađujuće da na neki način i Srbija ili RS krenu u tom pravcu“, navodi Todorović.
Ovom viješću nisu iznenađene ni žrtve. Kada Hotić iz Udruženja Majke enklave Srebrenice i Žepe vjeruje da se novac za Mladićevu odbranu već skuplja, te da je slično urađeno i sa ostalim haškim optuženicima.
„Za njih se izdvajaju sredstva, i to dobra sredstva. Njihove porodice su obezbijeđene, finansirani su i njihove posjete da im dolaze - dva put mjesečno imaju pravo. To nije nikakva nepoznanica. Nije ništa to tajno. Njih država održava. Znači da se država nije ogradila od zločina, da država podržava te svoje zločince. Oni ih ne smatraju zločincima, mada po zakonu i nisu zločinci dok se ne dokaže. Ali ja ga dobro znam, da je bio u Potočarima, da je naredio da onaj narod ode u smrt. Među njima i moj sin i moja braća i moj muž i svi moji komšije i prijatelji. Pedeset šestero u familiji, pored mojih petero bližih. A što se tiče Srbije, čak i RS-a, 80 posto se njih izjasnilo da su svi Mladić“, kaže Kada Hotić.
Milioni eura za pravnu pomoć
Prva novčana pomoć optuženima u Hagu počela je da stiže iz Banjaluke 2004. godine, kada je osnovana Fondacija za pružanje pravne pomoći kojom rukovodi Boračka organizacija RS.
Do 2006. godine, Vlada RS je godišnje izdvajala 100.000 eura, a onda je obustavila pomoć zbog finansijskih teškoća. Ta pomoć nije se nužno koristila za finansiranje odbrane haških optuženika iz RS jer Haški tribunal plaća odbranu onima koji to ne mogu sebi da priušte.
Ukoliko i bude osnovana posebna fondacija, Mladić bi mogao izgubiti pravo na pravnu pomoć, kaže portparol Haškog suda Nerma Jelačić.
„Ukoliko optuženi traži pristup fondu za pravnu pomoć, on ne može dobivati sredstva iz trećeg izvora“, pojašnjava Jelačić.
Ratko Mladić još nije podnio zahtjev za ovakvu pomoć, a rok za to je 30 dana i teče od njegovog prvog pojavljivanja na sudu 6. juna, kaže Jelačić:
“U slučaju da optuženi traži pravnu pomoć od Haškog tribunala, mora se provesti istraga u njegovo finansijsko stanje. Znači on mora dati na uvid svoje račune, kao i račune njegove uže porodice, sve nekretnine i ostalu nepokretnu imovinu koju imaju. Potom istražitelj Haškog tribunala napravi svoju istragu i izvještaje i zaključuje da li je optuženi u mogućnosti da finansira odbranu.”
Istovremeno Srbija svake godine izdvoji 180.000 eura za pomoć haškim optuženicima i njihovim porodicama. Hrvatska direktno finansira odbrane svojih generala koji su optuženi za ratne zločine.
Tako su četvorica advokata koji su branili Ivana Čermaka i Mladena Markača dobijali mesečno po 20.000 eura, dok je odbrana Ante Gotovine plaćena iz državnog budžeta, kako prenose mediji, iznosila 32 miliona eura.
Ratko Mladić odbio je da ga brane dvojica beogradskih advokata koji su mu predloženi. Mladićev advokat koji ga je zastupao u ekstradicionom postupku Miloš Šaljić rekao je da se Mladić saglasio da u timu odbrane bude ruski advokat Aleksandar Mezjajev, koji je bio pravni savetnik u procesima protiv Miloševića i Šešelja.
Mladićevo izjašnjavanje o krivici najavljeno je za 4. jul, kada treba ponovo da se pojavi pred sudom.
Odbrana će tražiti finansiranje bez obzira što materijalnu pomoć mogu dobiti samo optuženici koji su se predali sami i u Srbiji i u RS-u.
Mladićev advokat koji ga je zastupao u ekstradicionom postupku Miloš Šaljić kaže kako nije riječ samo o plaćanju advokata, jer će to najvećim dijelom finansirati Haški tribunal, nego koji treba pregledati vrlo opsežnu dokumentaciju i obaviti razgovore s velikim brojem svjedoka.
Ono što je do sada poznato kada je u pitanju finansiranje odbrane Ratka Mladića jeste da je Vlada RS za pomoć haškim optuženicima izdvojila 100.000 KM koja će ići preko Fondacije „Pomoć“.
Međutim, vrlo često dešavalo se u svim državama okruženja da se nezvanično i daleko od očiju javnosti posezalo u crne fondove za pomoć haškim optuženicima, kaže predsjednik Helsinškog komiteta RS Branko Todorović.
„Ne trebamo uopšte sumnjati da većina država u regionu uvijek ima neke crne fondove koji su nedostupni javnosti, iz kojih su se finansirali neki drugi slučajevi i iz kojih su finansirane odbrane, ili čak skrivanje onih koji su bili na listama, tako da je vrlo teško prognozirati u kojem će se pravcu razvijati. Helsinški odbor je i ranije ukazivao na to da bi obaveza vlada u regionu svakako trebala ići u pravcu solidarnosti sa žrtvama, zbrinjavanja žrtava. To se, nažalost, nije dešavalo, a vidimo kako se pominje, ja ne znam da li su ti podaci tačni, da je Hrvatska za Gotovinu doslovno izdvojila desetine miliona eura za njegovu odbranu i ne bi bilo iznenađujuće da na neki način i Srbija ili RS krenu u tom pravcu“, navodi Todorović.
Ovom viješću nisu iznenađene ni žrtve. Kada Hotić iz Udruženja Majke enklave Srebrenice i Žepe vjeruje da se novac za Mladićevu odbranu već skuplja, te da je slično urađeno i sa ostalim haškim optuženicima.
„Za njih se izdvajaju sredstva, i to dobra sredstva. Njihove porodice su obezbijeđene, finansirani su i njihove posjete da im dolaze - dva put mjesečno imaju pravo. To nije nikakva nepoznanica. Nije ništa to tajno. Njih država održava. Znači da se država nije ogradila od zločina, da država podržava te svoje zločince. Oni ih ne smatraju zločincima, mada po zakonu i nisu zločinci dok se ne dokaže. Ali ja ga dobro znam, da je bio u Potočarima, da je naredio da onaj narod ode u smrt. Među njima i moj sin i moja braća i moj muž i svi moji komšije i prijatelji. Pedeset šestero u familiji, pored mojih petero bližih. A što se tiče Srbije, čak i RS-a, 80 posto se njih izjasnilo da su svi Mladić“, kaže Kada Hotić.
Milioni eura za pravnu pomoć
Prva novčana pomoć optuženima u Hagu počela je da stiže iz Banjaluke 2004. godine, kada je osnovana Fondacija za pružanje pravne pomoći kojom rukovodi Boračka organizacija RS.
Do 2006. godine, Vlada RS je godišnje izdvajala 100.000 eura, a onda je obustavila pomoć zbog finansijskih teškoća. Ta pomoć nije se nužno koristila za finansiranje odbrane haških optuženika iz RS jer Haški tribunal plaća odbranu onima koji to ne mogu sebi da priušte.
Ukoliko i bude osnovana posebna fondacija, Mladić bi mogao izgubiti pravo na pravnu pomoć, kaže portparol Haškog suda Nerma Jelačić.
„Ukoliko optuženi traži pristup fondu za pravnu pomoć, on ne može dobivati sredstva iz trećeg izvora“, pojašnjava Jelačić.
Ratko Mladić još nije podnio zahtjev za ovakvu pomoć, a rok za to je 30 dana i teče od njegovog prvog pojavljivanja na sudu 6. juna
Ratko Mladić još nije podnio zahtjev za ovakvu pomoć, a rok za to je 30 dana i teče od njegovog prvog pojavljivanja na sudu 6. juna, kaže Jelačić:
“U slučaju da optuženi traži pravnu pomoć od Haškog tribunala, mora se provesti istraga u njegovo finansijsko stanje. Znači on mora dati na uvid svoje račune, kao i račune njegove uže porodice, sve nekretnine i ostalu nepokretnu imovinu koju imaju. Potom istražitelj Haškog tribunala napravi svoju istragu i izvještaje i zaključuje da li je optuženi u mogućnosti da finansira odbranu.”
Istovremeno Srbija svake godine izdvoji 180.000 eura za pomoć haškim optuženicima i njihovim porodicama. Hrvatska direktno finansira odbrane svojih generala koji su optuženi za ratne zločine.
Tako su četvorica advokata koji su branili Ivana Čermaka i Mladena Markača dobijali mesečno po 20.000 eura, dok je odbrana Ante Gotovine plaćena iz državnog budžeta, kako prenose mediji, iznosila 32 miliona eura.
Ratko Mladić odbio je da ga brane dvojica beogradskih advokata koji su mu predloženi. Mladićev advokat koji ga je zastupao u ekstradicionom postupku Miloš Šaljić rekao je da se Mladić saglasio da u timu odbrane bude ruski advokat Aleksandar Mezjajev, koji je bio pravni savetnik u procesima protiv Miloševića i Šešelja.
Mladićevo izjašnjavanje o krivici najavljeno je za 4. jul, kada treba ponovo da se pojavi pred sudom.