Piše: Nino Tarkhnishvili
Kada je Na, žena iz Tajlanda, vidjela Facebook oglas u kojem se nudi posao surogat majke u Gruziji, činilo se gotovo predobro da bi bilo istinito. Kompanija je nudila pokrivanje svih troškova putovanja, a ženama je obećana naknada do 17.000 dolara – iznos koji za mnoge žene u Tajlandu može promijeniti život.
Međutim, kada je Na (nije njeno pravo ime) stigla u glavni grad Gruzije, Tbilisi, stvari su krenule po zlu. Prema intervjuima koje je dala tajlandskim medijima, Na tvrdi da joj je po dolasku oduzet pasoš i da je završila u kući sa još oko 30 drugih Tajlanđanki.
Dok je boravila u toj kući, Na kaže da ona i ostale žene nisu korištene kao surogat majke koje bi nosile djecu za druge, već su bile prisiljene da im se svakog mjeseca vade jajne ćelije. Prema njenim riječima, te ćelije su zatim davane drugim ženama za postupke vantjelesne oplodnje (IVF).
Ove optužbe odjeknule su međunarodnom surogat industrijom u Gruziji, koja je posljednjih godina doživjela procvat. Nakon što je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine poremetila sektor asistirane reprodukcije u toj zemlji, mnogi zapadni parovi okrenuli su se Gruziji kao alternativi, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Spašena od strane tajlandske policije
Na je izjavila da je na kraju uspjela pobjeći i vratiti se u Tajland u septembru 2024. Dok je bila tamo, podijelila je svoju priču s Pavena fondacijom za djecu i žene, tajlandskom organizacijom koja se bavi zaštitom prava djece i žena.
Prema riječima Pavenne Hongsakule, direktorice fondacije, Na joj je rekla da su još tri žene u Tbilisiju tražile njenu pomoć jer nisu željele da im se vade jajne ćelije, ali nisu imale novac da se otkupe iz sheme.
Dana 5. februara, šef tajlandske policije Kitrat Phanphet izjavio je da policija sarađuje s tri Tajlanđanke koje tvrde da su ih u Gruziju doveli pripadnici kineskog kriminalnog sindikata pod izgovorom surogat majčinstva, a zatim prisilili da učestvuju u "trgovini jajnim ćelijama".
Prema izvještajima tajlandskih medija, žene su namamljene u Gruziju s obećanjima o isplati između 12.000 i 17.000 dolara kao naknadi za surogat majčinstvo. Navodno su ih iz kuće u Tbilisiju u januaru spasili pripadnici odjela za međunarodne poslove tajlandske policije.
Samo nekoliko zemalja – uključujući Sjedinjene Američke Države, Rusiju, Ukrajinu i Gruziju – dozvoljava komercijalno surogat majčinstvo. U Gruziji je 2023. predložen zakon kojim bi se zabranilo komercijalno surogat majčinstvo za strane državljane, ali je zastao u parlamentu i još nije usvojen.
U aranžmanima komercijalnog surogat majčinstva, žena nosi i rađa dijete za buduće roditelje u zamjenu za finansijsku naknadu i pokrivanje troškova života, sve u skladu s pravnim ugovorom.
'Ako želimo otići, možemo to učiniti u bilo kojem trenutku'
Nakon što su optužbe tajlandskih žena postale javne, novinari Radija Slobodna Evropa posjetili su dvospratnu kuću u Gldaniju, četvrti na sjeveroistoku Tbilisija, odakle su policajci odveli tri žene. Oko
Trideset Tajlanđanki i dalje boravi u toj kući, na čijim su zidovima slike beba koje su rodile stanarke.
Jedna od žena, 29-godišnja Nara, rekla je za Gruzijski servis RSE na lošem engleskom jeziku da se sprema vratiti kući. Objasnila je da je planirala postati surogat majka, ali da, uprkos nekoliko pokušaja, nije uspjela zatrudnjeti.
Nijedna druga žena u kući nije govorila engleski, a nije bilo ni prevodioca iz tajlandskog jezika, uključujući osoblje uprave centra za plodnost.
Nara je negirala tvrdnje da su ona i druge žene bile zadržane protiv svoje volje. "Imamo svoje dokumente, pasoše. Ako želimo otići, možemo to učiniti u bilo kojem trenutku", rekla je. "Ne znam zašto su te djevojke rekle da su bile žrtve trgovine ljudima."
Objašnjavajući kako je završila u Gruziji, Nara je rekla: "Imali smo finansijskih problema u porodici. Imam malo dijete, pa sam odlučila da bi ovo bio dobar način da legalno zaradim novac. Tako sam stupila u kontakt s ovom kineskom kompanijom i odlučila doći u Gruziju."
Kompanija negira prisilu
Kompanija s kojom, prema Narinim riječima, ima ugovor zove se Chinese Babycam Medical Consulting Group LLC, registrovana u Tbilisiju u martu 2024. Prema ugovorima, ženama se mjesečno isplaćuje između 300 i 500 dolara, dok bi nakon porođaja trebale dobiti oko 11.000 dolara.
Li Yuan, kineska državljanka i predstavnica Babycama u Gruziji, negirala je postojanje bilo kakvog kineskog kartela i insistirala na tome da je sve regulisano ugovorima.
"Plaćamo djevojkama iznose navedene u ugovorima... Nema prisile, uključujući vađenje jajnih ćelija. Ove žene su ovdje samo radi surogatstva. Kada ispune ugovorne obaveze, dobiju dogovoreni iznos i vraćaju se kući", rekla je Yuan.
Također je tvrdila da tri žene, koje je preuzela tajlandska policija, nisu bile zarobljene. "Nismo im zabranili odlazak, niti smo tražili otkupninu", rekla je.
Pokrenuta istraga
Gruzijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je istragu o trgovini ljudima.
"Ispitano je oko 70 stranih državljana, ali osim tri Tajlanđanke, niko drugi nije imao pritužbe", navodi se u saopštenju ministarstva. "Tri Tajlanđanke su objasnile da više ne žele biti surogat majke niti ostati na adresi prebivališta. Istog dana, policijski službenici su ih prebacili u sklonište za žrtve trgovine ljudima, a nakon završetka pravnih procedura, napustile su zemlju."
Gruzijske vlasti su također ispitale četiri strana državljana koji su doveli Tajlanđanke u Gruziju radi surogatstva i zaplijenile njihove mobilne telefone kao dokazni materijal.
Dr. Keti Kantaria, specijalistica za reproduktivnu medicinu, naglašava da se postupci vađenja jajnih ćelija smiju izvoditi isključivo u licenciranim klinikama, uz poštivanje propisanih protokola i uz informirani pristanak pacijentica.
"Ako se ova pravila ne poštuju, tada – kao i kod bilo kojeg drugog medicinskog zahvata – mogu nastati komplikacije", rekla je Kantaria.
Kašnjenje u isplatama
Strankinje koje rade kao surogat majke u Gruziji suočavaju se i s drugim problemima. Nekoliko žena iz Kazahstana, s kojima je RSE razgovarao u Tbilisiju, tvrdi da nisu u potpunosti isplaćene.
Jedna od njih, Anastasia, rekla je da već tri mjeseca čeka isplatu iz jedne klinike. Također je izjavila da više ne dobija dnevni dodatak za hranu i osnovne potrepštine.
"Otišla sam u agenciju da saznam detalje o avansu i naknadi. Osnivač agencije... vikao je na mene. Zaključao je vrata kancelarije i prijetio mi", ispričala je Anastasia.
Dva dana kasnije, rodila je dijete.
Pokazala je RSE rukom pisanu zabilješku, datiranu na 30. januar, koju je potpisao vlasnik kompanije, obećavajući isplatu završnog iznosa u roku od sedam dana nakon porođaja.
I druge žene iz Kazahstana imale su slična iskustva – isplate su kasnile ili ih uopće nisu dobile.
Druga Kazahstanka, također po imenu Anastasia, rekla je: "Dok ste trudni, svi vas tretiraju savršeno. Svi vas grle, ali čim rodite bebu, tu sve prestaje. Stav se iznenada mijenja."
Lika Chkonia, predsjednica Gruzijskog udruženja za reproduktivnu medicinu i embriologiju te direktorica gruzijsko-američke reproduktivne klinike Reproart, branila je surogat industriju u zemlji.
Naglasila je da strankinje prije bilo kakvih procedura moraju potpisati saglasnost na jeziku koji razumiju. "Ako se dogodilo nešto nezakonito, istraga će to utvrditi", rekla je Chkonia.
Dodala je da se već poduzimaju koraci kako bi se osiguralo da je sve u skladu sa zakonima.
"Već implementiramo metodologiju u našoj klinici kako bismo identificirali potencijalne žrtve trgovine ljudima. Imamo posebne formulare koje ispunjava ljekar", izjavila je Chkonia.