Bivši član Predsjedništva Republike BiH Ejup Ganić predao je u četvrtak u Sarajevu predsjedavajućem Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću tri kopije dokumenta koji je prezentiran na sudu u Londonu, a u kojem, kako je kazao Ganić, Srbija potvrđuje da je na teritoriji BiH između Srbije i BiH bio međunarodni oružani sukob u kojem je, s jedne strane, učestvovala vojska Srbije, a s druge strane oružane snage BiH.
Cilj sastanka bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića, nakon njegovog povratka iz Londona i oslobađajuće presude suda za ekstradiciju, sa aktuelnim predsjedavajućim državnog Predsjedništva Harisom Silajdžićem jeste dostava dokumenta koji, kaže Ganić, uvodi nove elemente o karakteru rata u BiH:
„To je dokument koji je prezentiran na sudu u Londonu i u kojem Srbija potvrđuje da je na teritoriji BiH između dvije države, s jedne strane Srbije, s druge BiH, bio međunarodni oružani sukob. Cilj mog sastanka je da predam taj dokument prvom čovjeku BiH, gospodinu Silajdžiću, i da on, zajedno sa drugim organima, pokrene proceduru koja je adekvatna", kazao je Ganić.
Pod adekvatnom procedurom može se smatrati i obnavljanje tužbe BiH protiv Srbije za agresiju, no za sada još nije izvjesno hoće li se to i desiti, kaže Silajdžić:
„To traži ekspertno mišljenje, jedan postupak koji će tražiti i nove činjenice, jer je to uslov, a evo danas smo čuli i od profesora Ganića neke stvari koje će nam sigurno pomoći“, naveo je Silajdžić.
"Raščišćavanje" prošlosti
Ganić je, također, kazao kako je u izgradnji dobrih odnosa potrebno paralelno rašičistiti ono što se desilo u prošlosti:
„Jer ova zemlja je bila napadnuta, fabrike su nam uništene i odnijete, veliki broj civila je stradao. I da se Srbija mora osjećati odgovornom da plati za to. Kako, to će međunarodni sudovi odlučiti. Međutim, treba da se okrenemo budućnosti i da otvarimo u isto vrijeme aveniju da se razvijaju odnosi“, smatra Ganić.
U svjetlu gradnje dobrih odnosa, Silajdžić je potvrdio da će uskoro otputovati u Beograd, no nije mogao precizirati hoće li se to desiti već sutra:
„Moj jedini uslov je bio izvinjenje Parlamenta Srbije porodicama žrtava, što je ispunjeno. Trebao sam ranije otići, došlo je do nekih nesporazuma, ja ne znam da li ću sutra ići“, kaže Silajdžić.
Ganić i Silajdžić su se osvrnuli i na slučaj Ilije Jurišića, za koji je rečeno da je baziran na falsifikovanom dokumentu o povlačenju vojske, potpisanom 27. aprila 1992. godine. Dokument te vrste nikad nije potpisan, tvrdi Ganić, već je Predsjedništvo BiH donijelo deklaraciju kojom traži povlačenje vojske, a koji je srbijansko Tužilaštvo navodno zloupotrijebilo.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Srpsko tužilaštvo ne treba da se bavi politikom
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Ganić za RSE: Odluka Suda je potvrda da je BiH bila napadnuta
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje zahtjeva Srbije različito primljeno u BiH
Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
Ilija Jurišić osuđen je na 12 godina robije zbog događaja sličnog Dobrovoljačkoj - napada na kolonu JNA u Tuzli. Branilac mnogih žrtava ratnih zločina, Dragoljub Todorović, tvrdi da to ipak ne dokazuje opravdanost čestih poternica:
„Jurišić je na prevaru uhapšen. On je dolazio više puta u Beograd. On je u Beogradu i uhapšen. Pitanje je šta bi bilo da je Jurišić uhapšen u Budimpešti, Parizu, Londonu ili Rimu. Pitanje je da li bi ga izručili.“
Todorović zapravo podseća na slučaj nekadašnjeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova, Agima Čekua, za kojim je takođe bila raspisana poternica, što nije bilo dovoljno da juna prošle godine iz Bugarske, gde je uhapšen, bude predat Srbiji.
Zebnja u Beogradu je utoliko veća što je Ganić polovinom prošle godine skinut sa crvene poternice Interpola, što znači da informacije o njemu neće biti kolektovane u Interpolovim bazama podataka. To je ponovo iskorišćeno kao dokaz neozbiljnosti Tužilaštva u Srbiji, što Nataša Kandić ovako objašnjava:
„Srbija, i srbijansko Tužilaštvo, počinje da se ponaša kao da je od nekoga dobila mandat da zločini, koji su se dogodili na teritoriji bivše Jugoslavije, budu u njihovoj nadležnosti. Pa nije tako. Prirodno je da svaka država sudi svojim državljanima jer je to najdelotvorniji lek.“
Više o slučaju Jurišić pročitajte u posebnoj temi RSE programa
Cilj sastanka bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića, nakon njegovog povratka iz Londona i oslobađajuće presude suda za ekstradiciju, sa aktuelnim predsjedavajućim državnog Predsjedništva Harisom Silajdžićem jeste dostava dokumenta koji, kaže Ganić, uvodi nove elemente o karakteru rata u BiH:
„To je dokument koji je prezentiran na sudu u Londonu i u kojem Srbija potvrđuje da je na teritoriji BiH između dvije države, s jedne strane Srbije, s druge BiH, bio međunarodni oružani sukob. Cilj mog sastanka je da predam taj dokument prvom čovjeku BiH, gospodinu Silajdžiću, i da on, zajedno sa drugim organima, pokrene proceduru koja je adekvatna", kazao je Ganić.
Pod adekvatnom procedurom može se smatrati i obnavljanje tužbe BiH protiv Srbije za agresiju, no za sada još nije izvjesno hoće li se to i desiti, kaže Silajdžić:
„To traži ekspertno mišljenje, jedan postupak koji će tražiti i nove činjenice, jer je to uslov, a evo danas smo čuli i od profesora Ganića neke stvari koje će nam sigurno pomoći“, naveo je Silajdžić.
"Raščišćavanje" prošlosti
Ganić je, također, kazao kako je u izgradnji dobrih odnosa potrebno paralelno rašičistiti ono što se desilo u prošlosti:
„Jer ova zemlja je bila napadnuta, fabrike su nam uništene i odnijete, veliki broj civila je stradao. I da se Srbija mora osjećati odgovornom da plati za to. Kako, to će međunarodni sudovi odlučiti. Međutim, treba da se okrenemo budućnosti i da otvarimo u isto vrijeme aveniju da se razvijaju odnosi“, smatra Ganić.
U svjetlu gradnje dobrih odnosa, Silajdžić je potvrdio da će uskoro otputovati u Beograd, no nije mogao precizirati hoće li se to desiti već sutra:
„Moj jedini uslov je bio izvinjenje Parlamenta Srbije porodicama žrtava, što je ispunjeno. Trebao sam ranije otići, došlo je do nekih nesporazuma, ja ne znam da li ću sutra ići“, kaže Silajdžić.
Ganić i Silajdžić su se osvrnuli i na slučaj Ilije Jurišića, za koji je rečeno da je baziran na falsifikovanom dokumentu o povlačenju vojske, potpisanom 27. aprila 1992. godine. Dokument te vrste nikad nije potpisan, tvrdi Ganić, već je Predsjedništvo BiH donijelo deklaraciju kojom traži povlačenje vojske, a koji je srbijansko Tužilaštvo navodno zloupotrijebilo.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Srpsko tužilaštvo ne treba da se bavi politikom
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Ganić za RSE: Odluka Suda je potvrda da je BiH bila napadnuta
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje zahtjeva Srbije različito primljeno u BiH
Slučaj Ganić
Slučaj GanićEjup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
Jurišić uhapšen na prevaru
Jurišić uhapšen na prevaruIlija Jurišić osuđen je na 12 godina robije zbog događaja sličnog Dobrovoljačkoj - napada na kolonu JNA u Tuzli. Branilac mnogih žrtava ratnih zločina, Dragoljub Todorović, tvrdi da to ipak ne dokazuje opravdanost čestih poternica:
„Jurišić je na prevaru uhapšen. On je dolazio više puta u Beograd. On je u Beogradu i uhapšen. Pitanje je šta bi bilo da je Jurišić uhapšen u Budimpešti, Parizu, Londonu ili Rimu. Pitanje je da li bi ga izručili.“
Todorović zapravo podseća na slučaj nekadašnjeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova, Agima Čekua, za kojim je takođe bila raspisana poternica, što nije bilo dovoljno da juna prošle godine iz Bugarske, gde je uhapšen, bude predat Srbiji.
Zebnja u Beogradu je utoliko veća što je Ganić polovinom prošle godine skinut sa crvene poternice Interpola, što znači da informacije o njemu neće biti kolektovane u Interpolovim bazama podataka. To je ponovo iskorišćeno kao dokaz neozbiljnosti Tužilaštva u Srbiji, što Nataša Kandić ovako objašnjava:
„Srbija, i srbijansko Tužilaštvo, počinje da se ponaša kao da je od nekoga dobila mandat da zločini, koji su se dogodili na teritoriji bivše Jugoslavije, budu u njihovoj nadležnosti. Pa nije tako. Prirodno je da svaka država sudi svojim državljanima jer je to najdelotvorniji lek.“
Više o slučaju Jurišić pročitajte u posebnoj temi RSE programa
