Jan Cienski u Varšavi i Roman Olearchyk u Kijevu (Financial Times), priredio Nedim Dervišbegović
Prije pet godina, kada su Poljska i Ukrajina dobile zajedničku organizaciju ovogodišnjeg evropskog prvenstva u fudbalu, strah od imidža zaostalih zemalja u očima svijeta ih je natjerao na veliku potrošnju.
Ukrajina je spiskala 13 milijardi dolara na projekte u vezi prvenstva dok je Poljska potrošila 25 milijardi.
Pitanje koje se sada postavlja je da li se to isplatilo.
Veliki sportski događaji obično iza sebe ostave "krda bijelih slonova" u vidu skupih ali praznih i nedovoljnio iskorištenih stadiona, dok se vlade muče da povrate uloženi novac. Ali Poljska i Ukrajina su potrošile mnogo više na puteve nego na sportske objekte, zbog čega su dobile pohvale za ostavštinu koja će dugo trajati.
“Ekonomska korist evropskog prvenstva za Poljsku i Ukrajinu je značajnija nego što je to inače slučaj sa velikim sportskim takmičenjima," smatra konsultantska kuća Capital Economics.
Poljska je dugo imala jednu od najgorih infrastruktura u EU: spore željeznice, oronule željezničke stanice, raspadajući aerodromi sa lošim vezama sa obližnjim gradovima i, što je ključno, nedostatak autoputeva što uzrokuje česta saobraćajna zagušenja na uskim putevima koji prolaze kroz gradove i sela.
Robert Dobrzynski, jedan od partnera za centralnu i istočnu Evropu logističke kompanije Panattoni, kaže da je Poljska često gubila poslove u utrci sa bolje povezanim zemljama kao što su Mađarska i Češka Republika.
“U mnogim slučajevima, Poljska bi imala smisla kao poslovna destinacija, ali kvalitet infrastrukture je bio tako nizak da bi investitori išli negdje drugo," rekao je Dobrzynski.
Poljska je 2007. imala samo nešto više od 800 kilometera modernih autoputeva. Danas ih ima više od 2.000 i do 2015. bi trebala imati negdje oko 3.000 kilometara. Bez Evropskog prvenstva kao zamajca, trebalo bi mnogo više godina da se ovi projekti završe, kaže Marcin Herra iz PL.2012, tijela poljske Vlade koje je bilo odgovorno za organizaciju prvenstva.
“Ovo su investicije koje mijenjaju kvalitet funkioniranja zemlje,” kaže Herra. Vlada procjenjuje ekonomnski uticaj turnira na oko dva posto bruto domaćeg proizvoda.
Korupcija
Ukrajina je obnovila raspadajuću infrastrukturu iz sovjetskog vremena u četiri grada u kojima se igraju utakmice, Kijevu, Ljvovu, Donjecku i Harkovu, uključujući i obnovu aerodroma i opravku hiljada kilometara oštećenih puteva.
Ukrajna, put u Vinnitsa regionu
“Što se infrastrukture tiče, Ukrajina se značajno promijenila,” kaže Boris Kolesnikov, zamjenik ukrajinskog premijera koji je odgovoran za organizaciju prvenstva, i dodaje da će se većina investicija isplatiti u širem smislu.
Određeni ekonomski podsticaj se očekuje od dolaska turista: obje zemlje se nadaju porastu od milion posjetilaca. Ukrajina, međutim, ima reputaciju koja bi mogla umanjiti neke od očekivanih koristi.
“Dolazak stranih turista i veliki infrastrukturni projekti neće imati dugoročan pozitivan efekat na ukrajinsku ekonomiju ukoliko se poslovna klima i međunarodni ugled Ukrajine značajno ne poprave", zaključuje austrijska Raiffeisen banka u analizi.
Ukrajini je već naštetitio negativni publicitet oko slučaja Julije Timošenko, bivše premijerke koja služi sedmogodišnju kaznu zbog zloupoterbe položaja. Ona je dobila široku podršku od zapadnoevropskih političara koji su zabrinuti zbog atrofije demokratskih sloboda.
Pored toga, najveći ugovori za projekte vezane za EURO 2012 su kontroverzni zbog navoda o korupciji i prevari, posbeno oni sa jednim ponuđačem koji su dodijeljeni privatnim kompanijama. Uprkos vladinom negiranju nepravilnosti, Ukrajina je potrošila dvostruko više od Poljske za izgradnju novih stadiona i rekonstrukciju već postojećih.
“Ovi veliki troškovi su stvorili ogromne mogućnosti za korupciju i prevaru," Raiffeisen je napisao u izvještaju.
Ukrajina nije dobila pomoć kakvu je Evropska unija dala Poljskoj, što je natjeralo vladu da preuzme većinu tereta na svoja pleća. Ali Tomas Fiala, direktor kijevske investicijske banke Dragon Capital, kaže da ukupni ukrajinski javni dug -- za kojeg se očekuje da će se stabilizirati na oko 36 posto bruto društvenog proizvoda naredne godine -- ostaje na niskom nivou u poređenju sa drugim zemljama u razvoju.
I dok je makroekonomski efekat na Poljsku pozitivan, posljedice su za neke građevinske katastrofalne. Tri velika ugovarača i oko stotinjak malih su ove godine bankrotirali -- uglavnom zbog toga što su se uključili u rat cijenama da bi dobili poslove ali su ih onda uništile brzoratuće cijene goriva, čelika i asfalta.
