Evropska unija je predložila sankcije protiv iranskog ministra unutrašnjih poslova i još 14 visokih zvaničnika zbog njihove uloge u nasilnom gušenju masovnih protesta koji su izbili krajem decembra, pokazuju dokumenti do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Protesti su izbili 28. decembra zbog teške ekonomske situacije, uključujući kolaps valute, ali su se brzo pretvorili u proteste protiv režima, na koje su vlasti odgovorile smrtonosnom silom.
Ministri vanjskih poslova EU mogli bi usvojiti ove mjere, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, na sastanku u Briselu 29. januara.
Da bi sankcije bile usvojene, sve države članice moraju glasati "za".
Prijedlog, datiran 20. januara i distribuiran unutar Vijeća EU, usmjeren je protiv ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija, koji nadgleda iranske Snage za provođenje zakona (LEF), kao i protiv sigurnosnih jedinica Iranske revolucionarne garde (IRGC), koje se smatraju odgovornima za smrt stotina demonstranata.
Glavni tužilac Mohammad Movahedi-Azad suočava se sa sankcijama zbog prijetnji demonstrantima smrtnom kaznom pod optužbom za "neprijateljstvo prema Bogu" tokom nemira.
Prema dokumentima EU, Momeni, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog komandanta, komandovao je snagama koje "guše ulične proteste", pri čemu je zabilježen veliki broj žrtava.
Regionalni komandanti IRGC-a, uključujući Heydara Olfatija u pokrajini Ilam i Ahmada Alija Feyzollahija iz elitne brigade Saberin Kopnenih snaga IRGC-a, optuženi su da su naredili trupama da otvore vatru na mirne demonstrante.
Grad Malekšahi u zapadnoj pokrajini Ilam bio je poprište nekih od najsmrtonosnijih sukoba, a video-snimci prikazuju sigurnosne snage kako pucaju na demonstrante usred bijela dana.
Grupa za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u, HRANA, navodi da je do 22. januara potvrdila 4.902 smrtna slučaja, uključujući 201 pripadnika sigurnosnih snaga, dok je više od 9.300 smrti još uvijek predmet istrage.
Predložene mjere EU obuhvataju i šest institucija i kompanija koje omogućavaju represiju – od Iranske regulatorne agencije za audio-vizuelne medije (SATRA), koja cenzuriše neslaganje, do tehnoloških firmi Yaftar i Douran koje razvijaju alate za blokiranje VPN-a i tehnologije prepoznavanja lica.
Na meti je i Radna grupa za utvrđivanje kriminalnog sadržaja (WGDICC), pravosudno tijelo koje filtrira i cenzuriše pristup internetu.
Iranci su od 8. januara gotovo potpuno odsječeni od vanjskog svijeta, nakon što su vlasti uvele skoro potpunu blokadu interneta.
Još nije jasno kada će usluge biti obnovljene, a stručnjaci strahuju da će vlasti čak i tada prisiliti građane da koriste domaći "intranet", koji funkcioniše nezavisno od globalnog interneta.
Označiti IRGC kao terorističku organizaciju malo vjerovatno
Predložene zabrane putovanja i zamrzavanje imovine dolaze u trenutku kada je EU već godinama pod pritiskom – i spolja i iznutra – da Iransku revolucionarnu gardu proglasi terorističkom organizacijom.
Međutim, takva odluka se vjerovatno neće donijeti naredne sedmice.
Za stavljanje IRGC-a na crnu listu potrebna je jednoglasna odluka, a ta elitna formacija duboko je ukorijenjena u iranskoj ekonomiji i vodi regionalnu politiku Islamske Republike.
Italija, Francuska i Španija protive se toj odluci i nema naznaka da će promijeniti stav.
Sankcije zbog pomoći Rusiji
Poseban prijedlog od 16. januara, odnosi se na četiri osobe i šest kompanija povezanih s iranskim programima balističkih raketa i bespilotnih letjelica koje se isporučuju Moskvi.
Među tim subjektima su kompanija Sahara Thunder i kompleks za razvoj i proizvodnju raketa Khojir.
Prema dokumentu, Sahara Thunder je paravan kompanija Ministarstva odbrane, koja služi kao uvozno-izvozni kanal za slanje dronova, dijelova i tehnologije u Rusiju, za šta zauzvrat prima isplate.
Kompleks Khojir je, s druge strane, uključen u proizvodnju balističkih raketa kratkog dometa Fath-360, koje su navodno poslane u Rusiju, gdje se vojnici obučavaju za njihovu upotrebu.
Ovim kompleksom zajednički upravljaju IRGC i Ministarstvo odbrane, a prema dokumentu, proizvodi rakete na čvrsto gorivo koje se koriste protiv ciljeva u Ukrajini.