Izvršno tijelo Europske unije odobrilo je 16. oktobra petogodišnju odbrambenu strategiju koja uključuje planove za uspostavu takozvanog zida protiv dronova, koji bi trebao biti potpuno funkcionalan do kraja 2027. godine.
"Naš je cilj izgraditi vlastite odbrambene kapacitete kako bismo djelovali odvraćajuće", izjavio je europski povjerenik za odbranu Andrius Kubilius na brifingu u Bruxellesu.
U planu Europske komisije navodi se da Rusija i Bjelorusija predstavljaju "najveću prijetnju", pozivajući se na učestala kršenja zračnog prostora država članica EU od strane bespilotnih letjelica.
U dokumentu se navodi da bi se "europski zid protiv dronova" trebao temeljiti na lekcijama naučenim iz Ukrajine, koje pokazuju ključnu vrijednost stvaranja inovativnih ekosistema za dronove i sisteme protudronovske odbrane, povezivanje vojnog istraživanja i razvoja s proizvodnjom te oslanjanje na prilagodljive proizvodne kapacitete i stalni tehnološki napredak.
Prijedlozi, koji će biti upućeni na odobrenje čelnicima EU-a na sastanku sljedeće sedmice, dolaze usred sve intenzivnijih rasprava o ranjivosti Europe, potaknute incidentom s 21 ruskim dronom koji je početkom rujna ušao u zračni prostor Poljske.
Taj događaj, zajedno s pojavom ruskih dronova iznad Rumunjske te ulaskom ruskih vojnih aviona u zračni prostor Estonije, doveo je do pokretanja inicijative NATO-a pod nazivom Eastern Sentry s ciljem jačanja protuzračne odbrane.
Ministrica odbrane Litve Dovile Šakaliene izjavila je za Ukrajinski servis RSE da su ti incidenti s ruskim dronovima "mnogo pomogli" u stvaranju osjećaja hitnosti.
"Kada sve više saveznika u NATO-u vidi koliko je Rusija opasna i koliko situacija na našem nebu postaje nepredvidiva, to ubrzava procese i u smislu financiranja odbrane i potpore Ukrajini", rekla je Šakaliene.
Švedski ministar odbrane Pal Jonson također je rekao za RSE da su ruski upadi bili "poziv na buđenje" za Europu.
"Moramo puno naučiti od ukrajinske strane i bit ćemo zahvalni ako i mi možemo nabavljati od Ukrajine opremu za odbrambenu industriju, jer su bili nevjerovatni u povećanju proizvodnje", rekao je.
Inicijativa o dronovima samo je jedan dio šireg prijedloga pod nazivom "Očuvanje mira – Plan spremnosti za odbranu do 2030.", koji uključuje i planove za korištenje zamrznute ruske imovine za redovno financiranje Ukrajine, zatim korake za jačanje zajedničke odbrambene nabavke, kao i paket za vojnu mobilnost kojim bi se omogućilo brže premještanje vojnika i opreme širom Europe.
U dokumentu se navodi da Europa do 2030. mora imati dovoljno snažan odbrambeni sistem kako bi vjerodostojno odvraćala svoje protivnike.
Zaključuje se da Europa, ako želi biti spremna za 2030., mora djelovati odmah.
Ipak, neki smatraju da je predviđeni vremenski okvir previše spor.
Martin Jaeger, šef njemačke vanjske obavještajne službe, rekao je 13. oktobra pred parlamentarnim odborom u Berlinu: "Već danas smo pod napadom. Ne smijemo se zavaravati i pretpostaviti da mogući ruski napad neće doći prije 2029. godine".
"U najboljem slučaju. imamo ledeni mir u Europi – koji se u bilo kojem trenutku može pretvoriti u vrući sukob", poručio je.