Lideri iz cele Evrope – s izuzetkom Mađarske – stali su uz ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samitu, dok su Ukrajina i Sjedinjene Države pristale na dalji dijalog ka okončanju rata sa Rusijom.
Zelenski je, govoreći na samitu u Briselu 6. marta, pozvao evropske lidere da pritisnu Kremlj da obustavi vazdušne i pomorske napade na Ukrajinu kao korak ka izgradnji poverenja i napredovanju u pregovorima za okončanje trogodišnjeg rata.
"Svi moraju da obezbede da Rusija, kao jedini izvor ovog rata, prihvati potrebu da ga okonča", rekao je Zelenski na posebnom samitu evropskih lidera u Briselu.
Kasnije, u objavi na društvenim mrežama nakon sastanka, dodao je da će sledeće nedelje otputovati u Saudijsku Arabiju, a nakon toga "moj će tim da ostane u Saudijskoj Arabiji i da radi sa američkim partnerima".
Specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof (Steve Witkoff) potvrdio je da američka vlada planira sastanak sa ukrajinskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji. On je rekao da su napori za koordinaciju još uvek u toku i da bi pregovori mogli da se održe u Rijadu ili Džedi.
"Ali mislim da je veća diskusija za nas... da postignemo mirovni sporazum", rekao je on novinarima.
Nakon kriznih sastanaka u Parizu i Londonu, samit se fokusirao na povećanje potrošnje na odbranu u Evropi nakon što su Sjedinjene Države obustavile pomoć Ukrajini i nagovestile da Evropa mora da igra veću ulogu u sopstvenoj bezbednosti.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) otvorila je sastanak upozoravajući da se "Evropa suočava sa jasnom i prisutnom opasnošću", čime se dodatno povećava potreba da "bude sposobna da se zaštiti, da se brani".
"Ovo je prelomni trenutak za Evropu i Ukrajinu kao deo naše evropske porodice", dodala je ona. "To je takođe prelomni trenutak za Ukrajinu."
Posle višesatnih diskusija, Evropski savet je odobrio izjavu u kojoj se kaže da ruski agresivni rat protiv Ukrajine i njegove posledice po evropsku i globalnu bezbednost "predstavljaju egzistencijalni izazov za Evropsku uniju".
"U tom kontekstu, Evropska unija će ubrzati mobilizaciju neophodnih instrumenata i finansiranja kako bi ojačala bezbednost Evropske unije i zaštitu naših građana", dodaje se.
Dokument, koji uključuje formulacije koje članicama omogućavaju fiskalnu fleksibilnost u vezi sa potrošnjom na odbranu i podržava ideju da članice dobiju kredite podržane od EU u iznosu do 150 milijardi evra (160 milijardi dolara) za potrošnju na svoje vojske, odobrilo je svih 27 članica EU, uključujući Mađarsku.
Ranije tog dana, Budimpešta je jasno stavila do znanja da neće podržati izjavu koja podržava Ukrajinu, iako je Mađarska bila saglasna sa povećanjem izdvajanja za odbranu.
Skup u četvrtak prvi put je najavljen još 27. februara, kao odgovor na brza diplomatska dešavanja. Međutim, od tada se tempo dodatno ubrzao sa verbalnim sukobom u Ovalnoj kancelariji, posle kojeg je Vašington zamrznuo vojnu pomoć Ukrajini.
U svom govoru Zelenski je zahvalio prisutnima na njihovoj podršci već više od tri godine nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu. Pozvao ih je i da obezbede da "nas Rusi ne obmanjuju" u bilo kakvim pregovorima za "potpun i pravedan sporazum, za sveobuhvatan dogovor o bezbednosnim garancijama i okončanje rata", najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od kraja Drugog svetskog rata.
"Naredni korak je osnovno poverenje u okolnosti u kojima se pregovori vode... Oslobađanje zatvorenika može biti sredstvo za uspostavljanje osnovnog poverenja", rekao je.
Lideri EU odobrili plan za jačanje evropske odbrane
Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su u četvrtak na samitu u Briselu, zeleno svetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove nedelje plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi evra, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Nacrt zaključaka samita, u koji je RSE imao uvid, u velikoj meri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na sledećem Evropskom savetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "delovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "pretnjama koje predstavljaju Rusija i Belorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Uoči samita, pismo Fon der Lajen je naišlo na topao prijem.
Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) rekla je da je to "važan prvi korak", dok je grčki premijer Kirijakos Micotakis na društvenim mrežama objavio: "Sada moramo da razradimo detalje".
To odražava činjenicu da, uprkos optimističnoj retorici evropskih zvaničnika, veliki deo detalja tek treba da se utvrdi i postavlja se pitanje da li je ukupna cena realna.
Kritičari tvrde da EU ne stavlja na raspolaganje novi novac, već samo preraspodeljuje postojeće elemente budžeta.
Može li se Evropa odbraniti bez pomoći SAD?
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.
"Ne treba da odustanemo od SAD", rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski (Lipavsky) 4. marta, dok je britanski premijer Kir Starmer (Keir) rekao novinarima na konferenciji u Londonu za vikend: "Ne prihvatam da su SAD nepouzdan saveznik".
Međutim, činjenica da oni uopšte govore takve stvari je pokazatelj koliko je Evropa uznemirena odlukama i izjavama koje dolaze iz Vašingtona.
Uoči samita francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je izazvao dodatne sumnje.
"Želim da verujem da će SAD ostati na našoj strani", rekao je on u televizijskom obraćanju naciji. "Ali moramo biti spremni ako to ne bude slučaj".
Može li Zelenski da popravi odnose s Trampom?
"Situacija u Ukrajini je promenjena, posebno s obzirom na poziciju nove američke administracije", rekao je visoki zvaničnik EU. "Ovo je početna tačka za specijalni Evropski savet".
Evropski lideri će razmotriti šta mogu da urade da popune prazninu koju je ostavilo zamrzavanje američki pomoći za podršku ukrajinskim oružanim snagama. Ipak, ne očekuje da će na samitu biti izdato značajno novo saopštenje o tome.
Glavni fokus ostaje na popravljanju raskola između američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) i Zelenskog i bilo je nekih dešavanja u vezi s tim u danima pre samita.
U svom obraćanju Kongresu 4. marta, Tramp je rekao da mu je Zelenski pisao posle njihovog nedavnog sukoba u Ovalnoj kancelariji i da je ukrajinski lider spreman da se vrati za pregovarački sto.
Sledećeg dana, njegov savetnik za nacionalnu bezbednost, Majk Volc (Mike Waltz), rekao je za Foks njuz (Fox News) da bi pauza na vojnu pomoć mogla biti ukinuta ako Ukrajina potpiše sporazum kojim se Vašingtonu daje pristup njenim rudnim bogatstvima – za šta je drugi američki zvaničnik rekao da je i dalje moguć pošto je Zelenski izrazio žaljenje zbog sukoba u Beloj kući.
Portparolka Bele kuće Karolajn Livit (Karoline Leavitt) je u međuvremenu rekla: "Verujem da mi je Savet za nacionalnu bezbednost rekao u vezi s tim... da preispituje finansiranje Ukrajine, pauzu u finansiranju".
Takođe 5. marta, portparolka francuske vlade rekla je novinarima da predsednik Emanuel Makron razmišlja o zajedničkoj poseti Vašingtonu sa Zelenskim i britanskim premijerom Kirom Starmerom, nakon što su sva trojica zasebno bila u američkoj prestonici prošle nedelje.
Jedan zvaničnik u Parizu je kasnije razjasnio da za to još nema utvrđenih planova.
Pitanje Ukrajine takođe može da razotkrije nedostatak jedinstva EU na specijalnom samitu.
Posle televizijskog obraćanja naciji 5. marta, Makron je večerao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Jelisejskoj palati uoči samita.
Njegov cilj je bio da pokuša da pridobije Orbana, koji neguje bliske veze s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, za izjavu o podršci Ukrajini.
Moguće je da će Mađarska potpisati plan REARM, ali da će odbiti da odobri zaključke o Ukrajini.
U televizijskom obraćanju, Makron je rekao da bi bilo "ludilo" ignorisati pretnju koja je za Evropu postala Rusija i rekao da je otvoren za razgovore o proširenju francuske nuklearne zaštite na saveznike Pariza na kontinentu.
Ko bi mogao da pošalje trupe u Ukrajinu?
Kao što je navedeno, ovaj skup prati niz prethodnih kriznih skupova, od kojih je poslednji održan u Londonu 2. marta.
Ključni stvar na tom sastanku bila je da će Velika Britanija, Francuska i druge zemlje raditi na zajedničkom mirovnom planu sa Ukrajinom, koji će potom odneti u Vašington. Možda će se o tome raspravljati na marginama u Briselu, ali posle Bregzita, to je nešto na čemu se radi podalje od sastanaka EU.
Još jedna ključna tačka iz nedavnih razgovora je plan za formiranje evropskih vojnih snaga koje će biti raspoređene u Ukrajinu u okviru primirja ili mirovnog sporazuma.
Do sada su Velika Britanija i Francuska navele da su spremne da pošalju trupe na teren. Starmer je u Londonu rekao da su se i druge zemlje prijavile, ali je odbio da navede koje.
Visoki zvaničnik EU je potvrdio da su članice izrazile spremnost, ali da je "preuranjeno ulaziti u detalje". Međutim, dodao je, "potrebno je da se počne sa radom i ovaj Evropski savet je dobar trenutak da se počne taj posao".