Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
VIJESTI
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Zašto

Kako će se EU nositi sa nadolazećom energetskom krizom tokom zime?

Vetroelektrane nemačkog elektroprivrednog preduzeća RWE, jedne od najvećih evropskih elektroenergetskih kompanija, prikazane su ispred RWE-ovih elektrana na mrki ugljen Neurath u blizini Jackeratha, severozapadno od Kelna, Nemačka, mart 2022.
Vetroelektrane nemačkog elektroprivrednog preduzeća RWE, jedne od najvećih evropskih elektroenergetskih kompanija, prikazane su ispred RWE-ovih elektrana na mrki ugljen Neurath u blizini Jackeratha, severozapadno od Kelna, Nemačka, mart 2022.

Dok se cene električne energije penju na rekordno visoke nivoe zbog rata u Ukrajini i nakon vrelog leta, evropski lideri i zvaničnici se trude da iznađu odgovor na ono što će verovatno biti teška zima pred nama, sa mogućim nestancima struje i strahovima od društvenih i političkih nemira.

Vlade širom Evrope upozorile su svoje građane na visoke račune za energiju i komunalije, a neki analitičari procenjuju da bi troškovi domaćinstava mogli da se udvostruče ili utrostruče.

S obzirom da je ruski energetski gigant, Gasprom (Gazprom), prošle nedelje najavio zatvaranje gasovoda Severni tok 1 ka Nemačkoj na neodređeno - iz, kako je navedeno, tehničkih razloga - i da je Kremlj upozorio da će isporuke ruskog gasa biti ograničene sve dok su zapadne sankcije na snazi, sve su oči ove nedelje uprte u Brisel, jer se očekuje da će Evropska komisija (EK) izaći sa različitim predlozima na ključnom sastanku ministara energetike iz bloka koji se održava 9. septembra.

Hoće li EU nametnuti ograničenje cena na ruski gas?

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) nagovestila je da je vreme za takav potez, koji podržava i Francuska, kao i druge zemlje koje nisu previše zavisne od ruskog gasa.

Nemačka, međutim, nije bila previše entuzijastična, nagoveštavajući da želi da oformi nacionalnu ekspertsku komisiju koja će ispitati opcije u vezi sa ograničavanjem cena gasa - što je znak da mera na nivou Evropske unije (EU) neće biti doneta brzo.

Ipak, Nemačka bi se verovatno snašla ako bi Moskva uzvratila potpunim prekidom isporuke gasa. Veće je pitanje da li bi to učinilo nekoliko centralnoevropskih država koje nemaju izlaz na more?

Zemlje članice EU su već uspele da popune svoje zalihe gasa do preko 80 odsto, što je cilj dogovoren na leto, ali ako zima bude duga i oštra, ove zalihe neće trajati večno.

Nametanje ograničenja cene ruskog gasa otvara nekoliko pitanja. Jedno od najprimerenijih je da li je to samo isprazan gest: ograničenje cene neće mnogo pomoći ako ruski izvoz gasa, koji je već smanjen, padne na nulu.

Na početku ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, uvoz ruskog gasa iz gasovoda iznosio je 40 odsto ukupnog uvoza gasa u EU. Ta brojka je sada pala na 9 odsto. Ako se nametne ograničenje cena, Moskva će verovatno uzvratiti potpunim prekidom isporuke gasa.

Postoje i drugi aspekti koje treba razmotriti. Na kom nivou treba da bude ograničenje? Cena koja se često pominje je 50 evra po megavat-satu (mWh), što je oko 20 odsto trenutne cene električne energije po megavat-satu na tržištu.

Druga opcija je postavljanje jednog kupca ruskog gasa koji bi pregovarao o cenama sa Moskvom. Malo je verovatno da će Gasprom pristati na bilo šta od ovoga, s obzirom na različite postojeće klauzule "više sile" u ugovorima sa raznim energetskim kompanijama EU. Ako ne dobije ono što želi, Gasprom može ili tužiti evropske energetske kompanije na sudu ili jednostavno prekinuti snabdevanje.

Postoje li druge opcije?

Dilema, iako postoji evropsko energetsko tržište, je u tome što pojedinačni kapitali mogu, i verovatno će, preduzeti nacionalne mere kako bi odgovorili na domaće probleme. Zato ne treba očekivati previše konkretnih odluka već ove nedelje. Uprkos tome, dve ideje su u poslednje vreme dobile najveću pažnju evropskih zvaničnika i političara.

Predlog koji će najverovatnije biti usvojen je postavljanje gornje granice cene električne energije koju proizvode ne-gasni proizvođači, ili takozvani "infra-marginalni proizvođači", kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija, pa čak i ugalj. Ovo bi, na primer, moglo da se sprovede uvođenjem poreza na ekstra profit koji ostvaruju proizvođači, a zatim korišćenjem prikupljenih sredstava za podršku domaćinstvima i industrijama pod finansijskim stresom.

Ovi "infra-marginalni proizvođači" u poslednje vreme ostvaruju ogroman profit zbog specifičnog načina na koji funkcioniše tržište energije širom EU. Cenu na tržištu određuje najskuplji energent, a to je danas prirodni gas. Dakle, čak i ako su troškovi proizvodnje za solarnu energiju ili vetar mnogo jeftiniji od gasa, cena električne energije će biti ista – odnosno visoka u nebesa.

Nemačka vlada je nedavno govorila u prilog ovom pristupu i iako se očekuje da će ponuditi izvesno olakšanje najteže pogođenim potrošačima, mali broj zvaničnika veruje da je to magično rešenje.


Zatim postoji i "iberijski model", nazvan tako jer se koristi u Portugalu i Španiji. Te zemlje imaju relativno malo energetskih veza sa ostatkom Evrope, što ih čini svojevrsnim "energetskim ostrvom".

Model se sastoji od subvencionisanog ograničenja cena gasa, u suštini razdvajanja cena gasa i električne energije. Ove dve države će verovatno i dalje uživati u ovom izuzeću, ali je malo verovatno da će EU usvojiti iberijski model na veliko zbog ogromnih troškova koje bi takva subvencija donela i činjenice da bi podstakla veću potrošnju gasa – robe koja je sve oskudnija i čije zavisnosti blok želi da se oslobodi.

Šta je sa nuklearnom energijom i ugljem?

Oba ova izvora energije će se verovatno više koristiti i, iako će verovatno pomoći, barem u nekim zemljama, nisu lek za trenutnu krizu. Nemačka je već najavila da će odložiti postupno gašenje svojih nuklearnih elektrana i da je ponovo pokrenula neke od svojih elektrana na ugalj. Francuska se uskoro nada da će više svojih nuklearnih elektrana imati na mreži, a više od polovine od 56 reaktora trenutno je zatvoreno zbog radova na održavanju.

Druge zemlje, posebno u centralnoj i istočnoj Evropi, takođe pokušavaju da ubrzaju izgradnju novih nuklearnih elektrana. Ugalj će takođe doživeti malu renesansu, za koju se Brisel nada da je privremena, jer i dalje želi da smanji emisiju gasova staklene bašte za 55 odsto do 2030. i da postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Hoće li se od ljudi tražiti da smanje temperaturu u svojim domovima?

Iako je veliki deo fokusa bio na snabdevanju energijom, mnogi zvaničnici i stručnjaci veruju da je pravo rešenje u smanjenju potražnje za energijom tokom zime. EK će predložiti obavezni cilj za smanjenje potrošnje električne energije u špic satima u svih 27 zemalja članica EU.

Može se očekivati još naslova da gradovi preko noći gase svetla na istorijskim zgradama, kao što je nedavno uradio Berlin, ili da kompanije teraju kancelarijske radnike da donesu dodatni džemper da bi se izborili sa nižim dnevnim temperaturama. Postojaće i inicijative EU i vlade da se ljudi nagovore da smanje temperaturu termostata i da se kraće tuširaju. Ovakve mere verovatno neće rešiti problem, ali mnogi veruju da je to korak u pravom smeru.

Njemačka tone u mrak: Pripreme za zimu bez ruskog plina

Ovako je izgledala poznata obala Dresdena uvečer 22. augusta. Jarka svjetla obično prikazuju arhitekturu istočnonjemačkog grada, ali posljednjih sedmica obrisi su tamni.
1/11 Ovako je izgledala poznata obala Dresdena uvečer 22. augusta. Jarka svjetla obično prikazuju arhitekturu istočnonjemačkog grada, ali posljednjih sedmica obrisi su tamni.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
I u Berlinu povijesna mjesta stoje uglavnom neosvijetljena nakon zalaska sunca. Ljudi uživaju u ljetnim večerima pokraj središnje berlinske katedrale.
2/11 I u Berlinu povijesna mjesta stoje uglavnom neosvijetljena nakon zalaska sunca. Ljudi uživaju u ljetnim večerima pokraj središnje berlinske katedrale.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
Plinske lampe u Berlinu minimalno svijetle.<br /> <br /> Mjere štednje energije dio su pokušaja Njemačke da smanji potrošnju energije i napravi zalihe plina jer opskrba iz Rusije postaje sve nesigurnija.
3/11 Plinske lampe u Berlinu minimalno svijetle.

Mjere štednje energije dio su pokušaja Njemačke da smanji potrošnju energije i napravi zalihe plina jer opskrba iz Rusije postaje sve nesigurnija.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
Ugao berlinskog Reichstaga u sumrak.<br /> <br /> Njemačka se uvelike oslanja na Rusiju za svoje energetske potrebe. Prije invazije Kremlja na Ukrajinu 24. februara, 55 posto njemačkog plina nabavljalo se iz Rusije.
4/11 Ugao berlinskog Reichstaga u sumrak.

Njemačka se uvelike oslanja na Rusiju za svoje energetske potrebe. Prije invazije Kremlja na Ukrajinu 24. februara, 55 posto njemačkog plina nabavljalo se iz Rusije.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
Radnik rastavlja plinsku uličnu svjetiljku u Berlinu 10. augusta.<br /> <br /> Čini se da Kremlj koristi plin kao moć kako bi izvršio pritisak na Njemačku zbog potpore Berlina Kijevu. Protok ruskog plina kroz plinovod Sjeverni tok 1 smanjen je na manje od 20 posto kapaciteta&nbsp;u julu, a ruski Gazprom je kao razlog naveo &quot;popravke opreme&quot; za zagušeni protok plina.
5/11 Radnik rastavlja plinsku uličnu svjetiljku u Berlinu 10. augusta.

Čini se da Kremlj koristi plin kao moć kako bi izvršio pritisak na Njemačku zbog potpore Berlina Kijevu. Protok ruskog plina kroz plinovod Sjeverni tok 1 smanjen je na manje od 20 posto kapaciteta u julu, a ruski Gazprom je kao razlog naveo "popravke opreme" za zagušeni protok plina.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
Berlinski Stup pobjede jedan je od zamračenih spomenika.<br /> <br /> Njemačka je 24. augusta odobrila drastične mjere za smanjenje potrošnje energije, uključujući ograničavanje grijanja na 19 stupnjeva Celzijevih unutar javnih zgrada i gašenje rasvjete na spomenicima. Razmatra se i zabrana zagrijanja privatnih bazena.
6/11 Berlinski Stup pobjede jedan je od zamračenih spomenika.

Njemačka je 24. augusta odobrila drastične mjere za smanjenje potrošnje energije, uključujući ograničavanje grijanja na 19 stupnjeva Celzijevih unutar javnih zgrada i gašenje rasvjete na spomenicima. Razmatra se i zabrana zagrijanja privatnih bazena.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
Gradska vijećnica Augsburga i okolni trg obično su navečer jako osvijetljeni.<br /> <br /> Od septembra će njemačka željeznička mreža dati prednost vlakovima koji prevoze ugljen i naftu, što znači da će putnički vlakovi morati čekati dok vagoni s gorivom budu prolazili.
7/11 Gradska vijećnica Augsburga i okolni trg obično su navečer jako osvijetljeni.

Od septembra će njemačka željeznička mreža dati prednost vlakovima koji prevoze ugljen i naftu, što znači da će putnički vlakovi morati čekati dok vagoni s gorivom budu prolazili.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
Bager mrkog ugljena radi u rudniku Tagebau Hambach 17. augusta.<br /> <br /> Industrija ugljena u Njemačkoj trenutačno bilježi porast prodaje dok se potrošači pripremaju za zimu, a računi za plin za kućanstva rastu.
8/11 Bager mrkog ugljena radi u rudniku Tagebau Hambach 17. augusta.

Industrija ugljena u Njemačkoj trenutačno bilježi porast prodaje dok se potrošači pripremaju za zimu, a računi za plin za kućanstva rastu.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
Radnik puni vreće ugljenom u Hans Engelke Energie, tvrtki za proizvode za grijanje, u Berlinu 10. augusta.<br /> <br /> U augustu je šef Hans Engelke Energie rekao za AFP da su ove godine masovno došli novi kupci zbog jeftinih proizvoda od ugljena i drva te da je odgodio svoje praznike kako bi održao korak s potražnjom. &quot;Oni koji se griju na plin, ali još uvijek kod kuće imaju peć [na ugljen] sada žele imati ugljen&quot;, rekao je.
9/11 Radnik puni vreće ugljenom u Hans Engelke Energie, tvrtki za proizvode za grijanje, u Berlinu 10. augusta.

U augustu je šef Hans Engelke Energie rekao za AFP da su ove godine masovno došli novi kupci zbog jeftinih proizvoda od ugljena i drva te da je odgodio svoje praznike kako bi održao korak s potražnjom. "Oni koji se griju na plin, ali još uvijek kod kuće imaju peć [na ugljen] sada žele imati ugljen", rekao je.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
Zamračena crkva Frauenkirche u Dresdenu 22. augusta.<br /> <br /> Neki su s dolaskom zime izrazili strah od masovnih nemira u Njemačkoj, dok se energija ograničena i postaje skuplja. Kancelar Olaf Scholz nedavno je opisao sve veće troškove energije kao &quot;bure baruta za društvo&quot;.
10/11 Zamračena crkva Frauenkirche u Dresdenu 22. augusta.

Neki su s dolaskom zime izrazili strah od masovnih nemira u Njemačkoj, dok se energija ograničena i postaje skuplja. Kancelar Olaf Scholz nedavno je opisao sve veće troškove energije kao "bure baruta za društvo".
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
U blizini Wilhelmshavena 16. augusta gradi se plutajući terminal za ukapljeni zemni plin.<br /> <br /> Njemačka gradi dva plinska terminala koji će pojednostaviti uvoz iz drugih zemalja dok pokušava napraviti zalihe na vrijeme za zimu. Berlin ima za cilj ispuniti rezerve plina do 95 posto do novembra.
11/11 U blizini Wilhelmshavena 16. augusta gradi se plutajući terminal za ukapljeni zemni plin.

Njemačka gradi dva plinska terminala koji će pojednostaviti uvoz iz drugih zemalja dok pokušava napraviti zalihe na vrijeme za zimu. Berlin ima za cilj ispuniti rezerve plina do 95 posto do novembra.
Dok su svjetla na fasadama znamenitosti ugašena, a Nijemci se opskrbljuju drvima i ugljenom, dotok plina iz Rusije sve je neizvjesniji.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Da li je ovo nova normalnost?

Zvaničnici EU kažu da će ova zima biti oštra, ali će blok u budućnosti biti bolje pripremljen da se nosi sa time. Prvo, zemlje EU u budućnosti očekuju više tečnog prirodnog gasa (LNG) i gasa iz gasovoda iz Sjedinjenih Država, Azerbejdžana, Alžira i Norveške.

Drugo, sledeće zime bi u Evropi trebalo da bude postavljeno više gasnih interkonektora, koji povezuju gasne mreže zemalja, više LNG terminala, a možda i više gasovoda.

​
XS
SM
MD
LG