Ove godine, povodom 30-te godišnjice srebreničkog genocida i 30-te godišnjice Dejtonskog sporazuma, došao sam u Sarajevo da prenesem poruku zabrinutosti povodom secesionističkih poteza u Republici Srpskoj", izjavio je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa u Sarajevu, nakon susreta sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 13. maja.
On je rekao da je EU posvećena evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.
"Ono što je važno je da se puste tenzije, da osiguramo zajednički rad političkih lidera koji će raditi na ubrzanju evropskog puta. Vaša zemlja, građani mogu platiti veliku cijenu ako se ne iskoriste prilike koje nudi EU, da ostvarujete napredak u procesu pristupanja, novog zamaha u procesu proširenja. Da iskoristit pogodnosti Plana rasta, kao što to rade i svi drugi partneri Zapadnog Balkana. Građani BIH, nažalost, jedini u regionu ne koriste novac iz Plana rasta", kazao je Costa.
Prema preliminarnom planu, Bosna i Hercegovina bi iz Plana rasta mogla dobiti jednu milijardu i 85 miliona eura. Međutim, iz Evropske komisije kažu da će isplatiti sredstva tek nakon sprovođenja reformi.
Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH je izjavila da se put prema EU mora graditi "ako se uzmu dvije strane, sa jedne institucije BiH i institucije EU, bez visokog predstavnika u BIH".
"Smatram da smo do zastoja došli zbog nedejtonskih intervencija stranca koje su nas dovele do krize i vjerujem da uz podršku EU možemo da postavimo kretanja, bez nametanja međunarodnih faktora", kazala je Cvijanović.
Cvijanović je članica Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, stranke koja ne priznaje visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta.
Dodik je s koalicijskim partnerima iz RS-a godinama sistemski potkopavao autoritet državnih institucija.
Zbog pokušaja narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, sadašnjem političkom vrhu RS-a su uvedene međunarodne sankcije.
Predsjednik RS-a i SNSD-a Dodik suočen je s mogućom zatvorskom kaznom i dugogodišnjom zabranom političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, nadležnog za nadgledanje poštivanja tog sporazuma.
Schmidt je nedavno, u skladu s ovlastima, obustavio i finansiranje Dodikove stranke iz budžeta.
Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH je rekao kako je centralni uzrok problema u BiH "proruska politika Republike Srpske, što je zajednički problem BiH i EU".
"Dodik je marioneta Rusije. Neko mora kazati istinu, bez obzira koliko bila teška. EU mora pokazati kapacitet i snagu da zaustavi rušitelje mira u ovom dijelu Evrope. Rusija radi na otvaranju drugog fronta. Nema pregovora sa odmetnicima i rušteljima države BiH, o pravnoj državi se ne pregovara", kazao je Bećirović.
On je rekao da visoki predstavnik nije uzrokovao krizu, te da je potrebno razmještanje adekvatnih snaga na granici BiH.
Šta EU očekuje od BiH?
Dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača.
To su preostali uslovi koje Bosna i Hercegovina (BiH) mora da ispuni da bi bila održana prva međuvladina konferencija BiH i Evropske unije (EU), čime bi i formalno otpočeli pristupni pregovori.
Jun mjesec bio je neformalni rok koji je postavljen pred vlasti u BiH. No, umjesto pozitivnog finiša, zemlja se suočava sa novim odgađanjem evropskog puta zbog blokade državne vlasti koja traje već mjesecima.
U toku su pregovori oko formiranja nove većine na nivou Bosne i Hercegovine, u kojoj ne bi bilo mjesta za Savez nezavisnih socijaldemokrata, stranku Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, osumnjičenog za "napad na ustavni poredak" zbog secesionističkih poteza entitetske vlasti.
Gdje je BiH na evropskom putu?
BiH je u februaru 2016. aplicirala za članstvo u EU.
Evropska komisija je u svom mišljenju o aplikaciji dostavljenom 2019. navela kojih 14 prioriteta BiH mora da ispuni prije početka pregovora o članstvu.
BiH je u decembru 2022. dobila status zemlje kandidata, a kako je rekao tadašnji šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler (Sattler), "brojni drugi faktori su pomogli davanju pozitivnog mišljenja za BiH, prije svih ruska agresija na Ukrajinu".
U martu 2024. godine je Evropski savjet donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, nakon preporuke Evropske komisije.
Tada su pozvali Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, za trenutak kada BiH preduzme sve ranije tražene korake.
Između ostalog, sem imenovanja pregovaračkog tima, BiH mora da usvoji novi zakon o sudovima, te zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
