Sud Bosne i Hercegovine još nije otpremio prvostepenu presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, ali ni Milošu Lukiću vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske.
Kako su naveli za Radio Slobodna Evropa iz ove institucije u toku je izrada pismenog otpravka presude.
Sud BiH je 26. februara osudio Dodika na kaznu zatvora od godinu dana, te izrekao mjeru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Lukić je oslobođen optužbi.
Dodiku se sudilo za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona Republike Srpske (RS), koje je visoki predstavnik prethodno poništio.
Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji entiteta RS-a.
Lukiću je na teret stavljeno objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Nakon presude, Skupština RS je usvojila četiri neustavna zakona, za koje je Dodik 5. marta potpisao ukaze, a kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH na teritoriji RS.
Među zakonima je i onaj o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvan "zakonom o stranim agentima" kojima se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS-u.
Lukić je potvrdio njihovo objavljivanje u Službenom glasniku. Zakoni stupaju na snagu dan nakon objave.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se mora izjasniti Parlament BiH.
Zakone je 27. februara usvojila Narodna Skupština RS, kao glavno zakonodavno tijelo.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Kako se neustavne zabrane odnose i na Sud BiH na upit RSE o tome da li je bilo prepreka u ispunjavanju njihovih naredbi u RS nakon ovih zakona, odgovoreno je da "naloga u navedenom periodu nije bilo".
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je 6. marta da od decembra 2024. godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak".
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana obavljanja službene dužnosti ako neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjedavajući Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović predali su u četvrtak 6. marta apelaciju Ustavnom sudu BiH povodom neustavnih zakona koje je noć ranije potpisao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, potvrđeno je iz Ustavnog suda BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
