Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj je trebalo da se raspravlja o razrješenju šefa parlamenta Andrije Mandića prekinula je rad 28. maja nakon usvajanja dnevnog reda, a nastavak je zakazan za utorak 3. jun.
Na dnevnom redu je i ponovno odlučivanje o Sporazumu u oblasti turizma i nekretnina vlada Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji je potpisao premijer Milojko Spajić u Abu Dabiju 28. marta.
Skupština ga je na njegov zahtjev po hitnom postupku usvojila Skupština 23. aprila, a na ponovno odlučivanje poslanicima ga je vratio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, šest dana kasnije.
Uoči današnje sjednice ispred parlamenta je organizovan protest protivnika Sporazuma iz koalicije "Velika plaža ili velika laža", sa koga je poručeno da "Crna Gora nije na prodaju".
Zašto se nevladin sektor protivi Sporazumu
Sporazumom sa UAE se otvara put za investicije arapskog biznismena Mohameda Alabara koji je zainteresovan za zakup ulcinjske Velike plaže i njenog zaleđa na 99 godina gdje bi gradio turističko stambenih kompleks.
Tome se, međutim, oštro protive lokalna vlast Ulcinja i civilni sektor, koji smatraju da Sporazum nije u skladu sa Ustavom, zakonima i tenderskim procedurama.
Alabar je rekao da ne želi da ulaže tamo gdje nije dobrodošao, te da razmatra još dvije opcije za ulaganje - na sjeveru i jugu Crne Gore.
Aktivistkinja Jovana Božović je na današnjem protestu kazala da će kako god da poslanici glasaju o Sporazumu oni "sačuvati svaku lokaciju".
Skupštini su predali i Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore, koju je uradila Inženjerska komora.
"Pokazujemo kako doživljavamo odnos donosilaca odluka prema našoj državi. Poslanicima poručujemo glasajte prema savjesti a ne prema naredbi ", rekla je Božović.
Uz to je grupa od 86 nevladinih organizacija pozvala poslanike da glasaju protiv potvrđivanja sporazuma sa UAE, jer će on, kako navode, dovesti do stvaranja zatvorenih, ekskluzivnih enklava za bogate, dok će ostatak stanovništva biti ekonomski i socijalno marginalizovan.
Naveli su da usvajanje Sporazuma može ugroziti i proces pristupanja EU.
Opozicija traži smjenu Mandića
Smjenu šefa parlamenta Andrije Mandića inicirao je dio opozicije zbog, kako su ocijenili, ugrožavanja evropskog puta Crne Gore.
Inicijativu, koja broji deset razloga, predali su poslanici opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD). Tvrde da Mandić opstruira obaveze Skupštine za završna mjerila za poglavlja o vladavini prava.
Iako je trenutno zatvoreno manje od 20 odsto poglavlja, cilj vlasti je da do kraja naredne godine zatvore sva preostala, te da 2028. Crna Gora postane članica EU.
Naveli su da treba smijeniti Mandića i zbog odlaska u Banja Luku da podrži predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika nakon što ga je Sud Bosne i Hercegovine (BIH) osudio na godinu zatvora i zabranu političkog djelovanja od šest godina.
Za opoziciju je to flagrantno miješanje u unutrašnje stvari druge države.
Ovo je inače druga opoziciona inicijativa za smjenu Mandića od njegovog izbora za šefa parlamenta u oktobru 2023. godine.
I prethodnu je podnijela DPS u martu 2024. ali ona nije dobila podršku većine u Skupštini.
Parlamentarnu većinu u Skupštini čine, koalicija stranka na čelu sa Andrijom Mandićem, Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrate vicepremijera Alekse Bečića i manjinske partije.
