Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) će ove sedmice pokušati organizovati sastanak predsjednika stranaka koje čine koaliciju na državnom nivou (Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka, Narod i Pravda i Savez nezavisnih socijaldemokrata).
Ovo je u ponedjeljak u Mostaru najavio na konferenciji za novinare predsjednik ove političke partije, Dragan Čović.
Politička kriza u Bosni i Hercegovini traje već nekoliko mjeseci, a obilježena je antiustavnim djelovanjem u Republici Srpskoj (RS), gdje je Skupština RS usvojila entitetski izborni zakon, kojim se prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora.
Uoči donošenja ovog zakona, visoki predstavnik u BiH je 26. marta ove godine nametnuo nove izmjene Izbornog zakona BiH koje bi trebale smanjiti mogućnost izbornih manipulacija.
"Partnerstvo postoji, formalno, još uvijek, jer još uvijek sjedamo zajedno. Učinak tog zajedničkog rada se baš ne vidi, vi ga ne možete prepoznati i on se osjeća već od ožujka mjeseca kad smo svi sa nestrpljenjem čekali odluku EU oko našeg statusa i kad je u pitanju proširenje", rekao je Čović.
On je naveo i kako je neophodno usvojiti budžet Bosne i Hercegovine, s obzirom da Bosna i Hercegovina nema budžeta za 2024. godine, već se nalazi na privremenom finansiranju.
Novac je obezbijeđen jedino za održavanje lokalnih izbora u BiH, koje je Centralna izborna komisija raspisala za 6. oktobar.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je, zbog političke blokade kod donošenja budžeta za 2022. godinu i upitnosti održavanja općih izbora, nametnuo u julu te godine izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH i Izbornog zakona BiH koristeći tzv. Bonske ovlasti.
Prema tim izmjenama, odluku da se odobri finansiranje u trajanju od tri mjeseca u iznosu od četvrtine prethodno usvojenog budžeta, može donijeti samostalno ministar financija, a ranije je takvu odluku moralo donijeti Vijeće ministara BiH.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, kao i ostali politički predstavnici iz RS, kažu da ne priznaju Schmidta za visokog predstavnika, a pokušali su u skupštini ovog entiteta donijeti i zakon o neprimjenjivanju njegovih odluka.
Schmidt je sve te zakone poništio, zbog objave zakona pred Sudom BiH vodi se proces protiv Dodika i direktora Službenog glasnika RS, Miloša Lukića.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. avgusta prošle godine podiglo optužnicu protiv Dodika, jer je potpisao predsjedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio Schmidt.
Uz Dodika, optužen je i Miloš Lukić, tada v.d. direktora Službenog glasnika RS, jer je omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
Dva sporna zakona su propisivala da se na teritoriji RS neće izvršavati odluke Ustavnog suda BiH, niti će se u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika.
Te zakone je u junu 2023. izglasala Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikov SNSD.
Schmidt je poništio oba zakona 1. jula 2023. dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala, odnosno prije nego je entitetski predsjednik potpisao ukaze i naložio objavu u službenom listu.
Istog dana je visoki predstavnik, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je dodano krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika".
