Dostupni linkovi

Molotovljevi kokteli, laži i ruske zastave ne uspijevaju zaustaviti Bugarsku da uvede euro


Protesti protiv bugarskog uvođenja eura, Sofija, 31. maja 2025.
Protesti protiv bugarskog uvođenja eura, Sofija, 31. maja 2025.

Vlasti Bugarske očekuju da će ove sedmice dobiti zeleno svjetlo od Evropske komisije i Evropske centralne banke za uvođenje eura od 1. januara 2026. godine.

Ovakve najave dolaze uprkos protestima protiv eura, na kojima bijesni mladi Bugari mašu bugarskim i ruskim zastavama, čak i bacanju Molotovljevih koktela na zgradu Evropske unije u Sofiji.

Iako je usvajanje eura bilo jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji, put je bio otežan zbog zakonodavnih neuspjeha, uključujući reforme u borbi protiv pranja novca, zabrinutosti zbog inflacije i političkog zastoja – Bugarska je u posljednje četiri godine održala čak sedam izbora.

Ipak, 4. juna Bugarska očekuje pozitivnu ocjenu Evropske komisije i Evropske centralne banke o tome da li je spremna za uvođenje eura početkom sljedeće godine.

Odluka u korist usvajanja eura predstavljala bi drugi veliki korak Bugarske u samo jednoj godini ka punoj integraciji u Evropsku uniju. U januaru je Sofija postala punopravna članica Šengenskog sporazuma, a granice Bugarske s Grčkom i Rumunijom sada su potpuno otvorene.

Da li moguće uvođenje eura?

Bugarska je ušla u Evropsku uniju 2007. godine i potpisivanjem pristupnog sporazuma obavezala se na uvođenje eura. Taj cilj od tada su podržavale sve vlade u Sofiji.

Finansijska kriza u Grčkoj 2010. godine prvi put je odgodila ovu temu. Zatim je 2014. propala jedna velika bugarska banka, a lokalne institucije još nisu u potpunosti istražile uzroke tog kolapsa.

Tek 2020. godine Bugarska je postala članica Evropskog kursnog mehanizma (ERM II), takozvane "čekaonice za euro".

Put ka euru dodatno je otežan političkom nestabilnošću u zemlji – od 2021. godine Bugarska je održala sedam parlamentarnih izbora, a niz kratkotrajnih vlada se smjenjivao.

Ipak, ako postoji ijedan pozitivan ishod ove nestabilnosti, to je činjenica da su borba protiv korupcije i reforme postale dio vladine agende, uz dolazak reformskih, prozapadno orijentisanih političara u parlament.

Zašto onda nisu svi sretni?

Podrška za uvođenje eura opada, a sada je više Bugara protiv njegovog uvođenja nego onih koji podržavaju jedinstvenu evropsku valutu.

Nepovjerenje prema euru moglo se vidjeti proteklog vikenda na ulicama Sofije i drugih gradova, gdje su hiljade ljudi protestovale protiv pridruživanja eurozoni, strahujući da će to naštetiti ekonomiji i dodatno povećati cijene.

Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da je 50 posto Bugara protiv uvođenja eura, dok je 43 posto za.

Objašnjenje se može pronaći u istom istraživanju – najveći problem za Bugare posljednjih godina bio je porast troškova života.

Ti su strahovi dodatno pojačani agresivnom kampanjom antievropskih i proruskih stranaka, koje mnogi optužuju da vode kampanju dezinformacija u cilju zastrašivanja običnih građana.

Na čelu kampanje je stranka Preporod (Vazrazhdane), koja je nedavno potpisala sporazum o saradnji s vladajućom ruskom partijom, Jedinstvena Rusija.

Šire se tvrdnje da će ljudima biti oduzete ušteđevine ako ih ne iskoriste u određenom roku, ili da će se uvesti digitalni euro kako bi vlasti mogle nadzirati svakog građanina.

Ni jedno ni drugo nije tačno, ali generalno nepovjerenje u Bugarskoj – prema političarima, institucijama i medijima – pomaže da se tenzije i zabrinutost među građanima održe na visokom nivou.

Šta sada čeka Bugare?

Uvođenje eura izgleda kao nepovratni proces. Čak ni iznenađujući potez predsjednika Rumena Radeva, koji je u posljednjem trenutku zatražio referendum o datumu uvođenja jedinstvene valute, nije uspio zaustaviti napredak ka euru.

Ustavni sud je ocijenio da je takvo glasanje pravno nemoguće, dok 171 od 240 poslanika u parlamentu podržava da vlada preduzme završne korake ka usvajanju eura.

Kako će izgledati uvođenje eura?

Bude li sve išlo po planu, Bugarska od 1. januara postaje 21. zemlja članica eurozone.

Sve cijene i plate će tada biti izražene u eurima.

Devizni kurs je odavno poznat – 1 euro će vrijediti 1.95583 leva. Ovaj kurs je fiksiran još od uvođenja eura 2002. godine, jer je bugarski lev ranije bio vezan za njemačku marku.

U nekim supermarketima cijene su već istaknute u obje valute.

Građani će imati šest mjeseci da bez provizije zamijene svoju gotovinsku ušteđevinu za eure. Cjenovne oznake će ostati prikazane u objema valutama najmanje toliko dugo, ako ne i duže.

Stručnjaci smatraju da će uvođenje eura podstaći bugarsku ekonomiju.

Za većinu Bugara, promjena neće biti drastična.

Cijene nekretnina se već dugo iskazuju u eurima. Neke usluge se takođe obračunavaju u eurima. Ušteđevina mnogih ljudi je već u eurima.

XS
SM
MD
LG