Prognana bjeloruska opoziciona liderica Svetlana Tihanovskaja izjavila je za Current Time Radija Slobodna Evropa (RSE) da Latvija i Litvanija trebaju ostaviti otvorene granice s Bjelorusijom, uprkos rastućim tenzijama zbog migranata.
Njeni komentari dolaze nekoliko dana nakon što je Litvanija podnijela tužbu najvišem sudu Ujedinjenih nacija, tražeći mjere protiv Bjelorusije zbog tog pitanja.
Latvija, Litvanija i Poljska bilježe sve veći broj migranata koji pokušavaju ući iz Bjelorusije od 2021. godine, a tvrde da Minsk namjerno usmjerava migrante prema njihovim granicama u sklopu hibridne operacije s ciljem destabilizacije ove tri zemlje, članice EU.
"Razumijem zašto se ovo pitanje postavlja, jer je lakše zatvoriti cijelu granicu i nikoga ne puštati", ističe Tihanovskaja.
"Ali mi branimo prava Bjelorusa. Razumijemo da je ponekad otvorena granica njihov jedini način da izbjegnu zatvor i pobjegnu", dodala je.
Ova 42-godišnja opozicionarka živi u Litvaniji otkako je 2020. godine pobjegla iz Bjelorusije i podržava pravne poteze Litvanije pred Ujedinjenim nacijama.
Ipak, smatra da se "sada razmatra potpuno zatvaranje granice. Ta pitanja će se postavljati sve dok traje rat [između Rusije i Ukrajine] i dok [bjeloruski autoritarni lider Aleksandar] Lukašenko nastavlja slati migrante prema granici".
Na poljskoj granici i dalje potiskuju migrante koje Bjelorusija koristi da 'napada'
Litvanija traži odštetu od Bjelorusije zbog "organizovanja krijumčarenja migranata velikih razmjera" na njenu teritoriju.
Iako je svjesna da zatvaranje granica vodi do većih tenzija, Tihanovskaja upozorava da takav potez može imati neželjene posljedice te poziva baltičke zemlje da ne "ograničavaju slobodu".
"Moramo sačuvati veze među ljudima", ističe. "Rodbina mora imati priliku da se sastane. Potrebno je da ljudi iz Bjelorusije dođu [u Latviju i Litvaniju] i prenesu informacije koje imaju", kazala je.
Susjedne zemlje već su uvele brojne restrikcije za ulazak iz Bjelorusije, na primjer, protiv vozila registriranih u toj zemlji. Ipak, i dalje postoji prekogranični saobraćaj, poput autobuskih linija.
Tihanovskaja je govorila i o teškoj situaciji političkih zatvorenika u Bjelorusiji.
Prema navodima bjeloruske organizacije za ljudska prava Vjasna, Lukašenkov režim je zatvorio oko 1.189 osoba iz političkih razloga.
U zajedničkoj izjavi od 22. maja, 37 evropskih zemalja i Kanada zatražili su njihovo oslobađanje, navodeći da su "mnogi od njih izloženi mučenju i lošem postupanju, uključujući uskraćivanje neophodne medicinske pomoći".
Među zatvorenima je i novinar RSE Ihar Losik, koji je uhapšen u junu 2020. godine pod optužbama koje zapadne vlade smatraju politički motivisanim.
Suprug Svetlane Tihanovskaje, Sergej Tihanovski, uhapšen je u maju 2020. godine kada je htio da bude protivkandidat Lukašenku na predsjedničkim izborima.
Njegovo zatvaranje gurnulo je Svetlanu u politiku, jer je preuzela njegovu kandidaturu.
"Čak ni u zatvoru ne možete ugušiti ni slomiti volju za promjenom, za slobodom, bez obzira koliko se trudili", ističe.
"Ali pokušavaju vrlo brutalnim sredstvima – fizički i psihološki", dodaje ona.
Tihanovskaja nije željela nagađati o tome šta budućnost donosi za Bjelorusiju, gdje je Lukašenko ugušio svaku opoziciju tokom skoro 30 godina svoje vlasti.
Ipak, rekla je da je sadašnji trenutak presudan, ukazujući na diplomatske inicijative za primirje u Ukrajini.
Lukašenko je čvrst saveznik Moskve, a dozvolio je da se Bjelorusija koristi kao odskočna baza za rusku invaziju punog obima 2022. godine.
"Mora se učiniti sve kako Bjelorusija ne bi bila zaboravljena u tim pregovorima", ističe.
"Ako Lukašenko nastavi da vlada, služeći Putinu (Vladimir, ruski predsjednik), tada će Bjelorusija biti stalna prijetnja ne samo samim Bjelorusima, već i Ukrajini, Latviji, Litvaniji i Poljskoj", zaključuje Svetlana Tihanovskaja.