Menadžment Radio-televizije Republike Srpske tužio je javne servise BiH i FBiH i zahtijeva da im se isplati oko 5,5 milijuna KM zbog, kako navode, nezakonite podjele marketinških prihoda. Pored toga traže i isplatu zateznih kamata za posljednje četiri godine.
Ovo nije jedina tužba među javnim emiterima u BiH. Prije dva mjeseca menadžment BHRT-a zbog istih razloga tužio je entitetske emitere. Tako će, po svemu sudeći, jedan od nagomilanih problema između tri javna emitera u BiH dobiti sudski epilog. Ostali problemi vjerovatno će morati da sačekaju vrijeme u kojem se politički problemi u državi neće prelamati „preko leđa“ javnog servisa.
Politika je u Bosni i Hercegovini podijelila sve, pa tako i javni servis, onaj koji je osmišljen da bude usluga svim građanima.
Bosanskohercegovački javni RTV sistem po mnogo čemu je jedinstven u Evropi, najprije po tome što oslikava podijeljenost bh, društva, ne primjenjuje zakone, finansijski je u sve težoj situaciji, a umjesto da teži evropskim standardima, sve je bliži vladajućim političkim opcijama. Loši odnosi i brojni problemi prate javni servis od njegovog osnivanja, a situaciju nije bitno popravio ni Zakon o javnom RTV sistemu koji je donesen 2005. godine i koji nikada do kraja nije primijenjen.
I dok se problemi gomilaju, nižu se i tužbe koje emiteri podnose jedni protiv drugih. Posljednja u nizu je ona kojom je menadžment Radio-televizije RS tužio je javne servise BiHRT i Federalnu televiziju i zahtijeva da im se isplati oko 5,5 milijuna KM zbog, kako navode, nezakonite podjele marketinških prihoda. Predsjednica UO RTRS-a Radmila Čokorilo ovakav potez menadžmenta smatra potpuno opravdanim.
„U protekle četiri godine, od 2006. do danas, ni FTV, a ni BHRT nisu na zajednički račun uplatile nijednu marku. To je uradio samo treći emiter, odnosno RTRS je uplatila oko 30.000 KM prvi put, i onda već nekoliko iznosa. Sudbina tih sredstava koja su uplaćena na zajednički račun, a po osnovu marketinga, još uvijek nije poznata, barem ne članovima Odbora sistema“, kaže Čokorilo.
Prije dva mjeseca menadžment BHRT zbog istih razloga tužio je entitetske emitere. Procjenjuje se da je ta tužba "teška" oko 100 milijuna KM. Zakon o javnom RTV sistemu predviđa da se prihodi od marketinga uplaćuju na zajednički račun, a dijele se tako da 50 posto pripada BHRT-u, a po 25 odsto RTVF i RTRS. Svi se slažu samo u jednom - da taj član zakona niko ne poštuje.
Predsjednica UO BHRT-a Marija Putica smatra da je do tužbi moralo da dođe, i da je to vjerovatno jedini način da se riješi problem raspodjele novca od marketniga.
„UO BHRT-a je inzistirao da poslovodstva tri javna emitera dogovorno riješe ovaj problem i našli smo na otpor prvo kod poslovodstva BHRT-a, pa i kod ostalih javnih emitera. Tužba RTRS-a je očekivana. Nju je bilo nužno donijeti s obzirom na to da kod poslovodstava ne postoji interes da se tako krupni financijski odnosi riješe“, kaže Putica.
„Mislim da se sve moglo i može rješavati uvijek u razgovorima bilateralnim ili trilateralnim, ali ako misle da im je to rješenje neko, u redu. Svaki UO pretpostavljam da radi ono što je najbolje za njegovo poduzeće, ali opet mislim da se ovakve stvari sustavne, neke pogreške, mogu ih nazvati tako, ili problemi koji se javljaju između emitera mogu riješiti samo izmjenama zakona, usuglašavanjem zakona i slično“, navodi predsjednik UO FTV-a Igor Soldo.
Neusaglašenost zakona
Vjerovatno najveći problem u cijeloj priči predstavlja činjenica da entitetski zakoni o javnom sistemu nisu usklađeni sa državnim. Tako su nakon podnošenja tužbe BHRT-a poslanici u federalnom Parlamentu kazali su da će štititi prava ove medijske kuće, jer i po zakonu koji su usvojili prihodi od marketinga pripadaju upravo FTV-u.
„Zakon na državnom nivou je predvidio da se prihod od marketinga, bez obzira koja kuća od ova tri emitera ga ostvaruje, dijeli po predviđenojformuli, što je apsolutno neprihvatljivo. Imate s jedne strane FTV koja je visoko profitabilna imajući u vidu prihode od marketinga koje u toku jedne godine prikupi u budžete s kojima raspolaže. S druge strane imate BHTV i RTRS koji su apsolutno u dalekom zaostajanju u odnosu na FTV“, kaže zastupnik u federalnom Parlamentu Damir Mašić.
Dok svako vuče na svoju stranu, tumači ili ne tumači Zakon, radi ili ne radi po njemu, jedno je sigurno - da političari koji na mjesto članova upravnih odbora dovode svoje kadrove, nisu uradili ništa da se u potpunosti poštuje državni Zakon o javnom RTV sistemu u BiH.
„Sasvim je sigurno da se Zakon mora poštovati. Ako to zakonsko rješenje nije dobro, onda ga treba mijenjati. I to je naglašeno u više navrata u posljednjih nekoliko godina. Dakle, nije konstatacija od jučee da ta zakonska odredba nije u redu. U više navrata sam kazao ukoliko se smatra da to nije u redu, treba pokrenuti inicijativu da se ta zakonska odredba promijeni“, navodi Branko Dokić, predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije u državnom Parlamentu.
Poslanik u državnom Parlamentu i član parlamentarne Komisije za saobraćaj i komunikacije Husein Nanić kaže da se problemi među javnim emiterima neće riješiti dok se ne ukloni veliki uticaj politike, koji evidentno postoji.
„Ja mislim da je tu baš čista politika u pitanju. Ne želi staviti u punu funkciju javni RTV servis BiH - nisu formirali institucije, nije zaživjela korporacija, imovina nije još uvijek riješena na način na koji je to bilo dogovoreno. Mislim da je politika to ukočila, jer ukoliko bi bio tu jasan stav, onda bi same institucije morale ispoštovati odlukem, zakonske odredbe i ono sve što treba da ide kako bi u punu funkciju stavile emitere“, zaključuje Nanić.
Ovo nije jedina tužba među javnim emiterima u BiH. Prije dva mjeseca menadžment BHRT-a zbog istih razloga tužio je entitetske emitere. Tako će, po svemu sudeći, jedan od nagomilanih problema između tri javna emitera u BiH dobiti sudski epilog. Ostali problemi vjerovatno će morati da sačekaju vrijeme u kojem se politički problemi u državi neće prelamati „preko leđa“ javnog servisa.
Politika je u Bosni i Hercegovini podijelila sve, pa tako i javni servis, onaj koji je osmišljen da bude usluga svim građanima.
Bosanskohercegovački javni RTV sistem po mnogo čemu je jedinstven u Evropi, najprije po tome što oslikava podijeljenost bh, društva, ne primjenjuje zakone, finansijski je u sve težoj situaciji, a umjesto da teži evropskim standardima, sve je bliži vladajućim političkim opcijama. Loši odnosi i brojni problemi prate javni servis od njegovog osnivanja, a situaciju nije bitno popravio ni Zakon o javnom RTV sistemu koji je donesen 2005. godine i koji nikada do kraja nije primijenjen.
I dok se problemi gomilaju, nižu se i tužbe koje emiteri podnose jedni protiv drugih. Posljednja u nizu je ona kojom je menadžment Radio-televizije RS tužio je javne servise BiHRT i Federalnu televiziju i zahtijeva da im se isplati oko 5,5 milijuna KM zbog, kako navode, nezakonite podjele marketinških prihoda. Predsjednica UO RTRS-a Radmila Čokorilo ovakav potez menadžmenta smatra potpuno opravdanim.
„U protekle četiri godine, od 2006. do danas, ni FTV, a ni BHRT nisu na zajednički račun uplatile nijednu marku. To je uradio samo treći emiter, odnosno RTRS je uplatila oko 30.000 KM prvi put, i onda već nekoliko iznosa. Sudbina tih sredstava koja su uplaćena na zajednički račun, a po osnovu marketinga, još uvijek nije poznata, barem ne članovima Odbora sistema“, kaže Čokorilo.
Vjerovatno najveći problem u cijeloj priči predstavlja činjenica da entitetski zakoni o javnom sistemu nisu usklađeni sa državnim
Prije dva mjeseca menadžment BHRT zbog istih razloga tužio je entitetske emitere. Procjenjuje se da je ta tužba "teška" oko 100 milijuna KM. Zakon o javnom RTV sistemu predviđa da se prihodi od marketinga uplaćuju na zajednički račun, a dijele se tako da 50 posto pripada BHRT-u, a po 25 odsto RTVF i RTRS. Svi se slažu samo u jednom - da taj član zakona niko ne poštuje.
Predsjednica UO BHRT-a Marija Putica smatra da je do tužbi moralo da dođe, i da je to vjerovatno jedini način da se riješi problem raspodjele novca od marketniga.
„UO BHRT-a je inzistirao da poslovodstva tri javna emitera dogovorno riješe ovaj problem i našli smo na otpor prvo kod poslovodstva BHRT-a, pa i kod ostalih javnih emitera. Tužba RTRS-a je očekivana. Nju je bilo nužno donijeti s obzirom na to da kod poslovodstava ne postoji interes da se tako krupni financijski odnosi riješe“, kaže Putica.
„Mislim da se sve moglo i može rješavati uvijek u razgovorima bilateralnim ili trilateralnim, ali ako misle da im je to rješenje neko, u redu. Svaki UO pretpostavljam da radi ono što je najbolje za njegovo poduzeće, ali opet mislim da se ovakve stvari sustavne, neke pogreške, mogu ih nazvati tako, ili problemi koji se javljaju između emitera mogu riješiti samo izmjenama zakona, usuglašavanjem zakona i slično“, navodi predsjednik UO FTV-a Igor Soldo.
Neusaglašenost zakona
Vjerovatno najveći problem u cijeloj priči predstavlja činjenica da entitetski zakoni o javnom sistemu nisu usklađeni sa državnim. Tako su nakon podnošenja tužbe BHRT-a poslanici u federalnom Parlamentu kazali su da će štititi prava ove medijske kuće, jer i po zakonu koji su usvojili prihodi od marketinga pripadaju upravo FTV-u.
„Zakon na državnom nivou je predvidio da se prihod od marketinga, bez obzira koja kuća od ova tri emitera ga ostvaruje, dijeli po predviđenoj
Problemi među javnim emiterima neće se riješiti dok se ne ukloni veliki uticaj politike, koji evidentno postoji
Dok svako vuče na svoju stranu, tumači ili ne tumači Zakon, radi ili ne radi po njemu, jedno je sigurno - da političari koji na mjesto članova upravnih odbora dovode svoje kadrove, nisu uradili ništa da se u potpunosti poštuje državni Zakon o javnom RTV sistemu u BiH.
„Sasvim je sigurno da se Zakon mora poštovati. Ako to zakonsko rješenje nije dobro, onda ga treba mijenjati. I to je naglašeno u više navrata u posljednjih nekoliko godina. Dakle, nije konstatacija od jučee da ta zakonska odredba nije u redu. U više navrata sam kazao ukoliko se smatra da to nije u redu, treba pokrenuti inicijativu da se ta zakonska odredba promijeni“, navodi Branko Dokić, predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije u državnom Parlamentu.
Poslanik u državnom Parlamentu i član parlamentarne Komisije za saobraćaj i komunikacije Husein Nanić kaže da se problemi među javnim emiterima neće riješiti dok se ne ukloni veliki uticaj politike, koji evidentno postoji.
„Ja mislim da je tu baš čista politika u pitanju. Ne želi staviti u punu funkciju javni RTV servis BiH - nisu formirali institucije, nije zaživjela korporacija, imovina nije još uvijek riješena na način na koji je to bilo dogovoreno. Mislim da je politika to ukočila, jer ukoliko bi bio tu jasan stav, onda bi same institucije morale ispoštovati odlukem, zakonske odredbe i ono sve što treba da ide kako bi u punu funkciju stavile emitere“, zaključuje Nanić.
